Hrvatska danas obilježava Dan Hrvatskog sabora, dan spomena na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine i povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine i postao je državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu koji se svake godine obilježavao uz prigodni program i neizostavni vatromet s Oltara Domovine na Medvedgradu. Bila je to proslava slobodne Hrvatske i uvođenja demokracije nakon dugog 45-godišnjeg jednoumlja pod komunističkim režimom.
Na žalost, onima koji se nikada nisu pomirili s krvavo izvojevanom hrvatskom slobodom i izlaskom iz jugoslavenske tamnice naroda, koji su Hrvatsku predali zločinačkoj unitarističkoj armiji, upravo ovaj dan jako je smetao te su ga u prvim danima dolaska na vlast 2000. godine ukinuli. SDP-ova koalicija s bivšim premijerom Ivicom Račanom ukinula je ovaj praznik i državotvorne simbole vezane uz taj dan, Oltar domovine na Medvedgradu, počasnu hrvatsku gardu pred Saborom i preimenovala Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor. Bio je to početak tzv. detuđmanizacije i jačanje moći pritajenih jugonostalgičara koji su postepeno zauzeli gotovo sve važnije položaje u državnim institucijama i nacionalnim medijima. Bio je to ujedno i kraj nastojanja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za svehrvatskom pomirbom na temeljima borbe za hrvatsku neovisnost. Ovaj razarajući proces nastavio se i dolaskom tzv. državotvornog HDZ-a na vlast i njegovog predsjednika te bivšeg premijera Ive Sanadera koji je svjesno radio na zatiranju svih državotvornih i domoljubnih snaga, bacio ih na marginu hrvatskog političkog života a Hrvatsku doveo na rub bankrota. Njegovi nasljednici na čelu hrvatske Vlade Jadranka Kosor, a posebno SDP-ov Zoran Milanović, ostavili su Domovinu podijeljenu više nego ikada, a hrvatskim političkim životom zavladala je razarajuća Milanovićeva retorika s pozivom ‘mi ili oni’. Hrvatska država s ovakvim nacionalno neosviješetnim, nesposobnim i inferiorinim liderima postepeno je postala maćeha vlastitom narodu koji je doveden na rub siromaštva s uništenim gospodarstvom, moralom i potisnutim nacionalnim ponosom. Dijeljenje prvotnog Dana državnosti na dva praznika: Dan državnosti i Dan neovisnosti značilo je unošenje zabune među narod kojemu više nije bilo jasno što koji praznik predstavlja. Srećom, hrvatski narod pronašao je načine kako održati na životu sjećanje na prve dane ponosa i slave masovnim okupljanjima na dan obilježavanja veličanstvene oslobodilačke akcije Oluja koju je narod inicirao u Čavoglavama te Kolonom sjećanja u Vukovaru. No, to ne znači da je prvobitni Dan državnosti i sve što taj dan znači za hrvatski narod i državu izgubio na značaju.
Posljednjih godina javlja se inicijativa da se ovom danu vrati prvobitni smisao, što Hrvatska konzervativna stranka svesrdno podržava.