Mračna vizija ‘Mrak gradonačelnice’

Predsjednik Glavnog odbora HKS-a i koordinator HKS-a za Grad Zagreb Draženko Kožul uputio je u utorak, 15. studenoga 2016. priopćenje medijima u povodu kandidature Anke Mrak Taritaš za gradonačelnicu Grada Zagreba. Priopćenje donosimo u cijelosti:

 

Mračna vizija ‘Mrak gradonačelnice’

‘Mrak gradonačelnica’ i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš na predstavljanju svoje kandidature za gradonačelnicu Zagreba poručuje građanima da ima viziju kako bi Zagreb trebao izgledati 2030. te da svojim dosadašnjim radom može garantirati da će projekt koji započne i dovršiti. Mrak gradonačelnica, kandidatkinja stranke koja u Sabornicu ulazi jedino kao prirepak SDP-a očito računa na zaborav birača. Nada se da će se do lokalnih izbora zaboraviti kako je njezina stranka u nasljeđe novoj vladi ostavila državu s kreditnim rejtingom smeće, osiromašeni srednji sloj, pridonijela masovnom iseljavanju mladih i posvemašnjem gospodarskom slomu. Na kraju, kako vidimo, upravo je njezina stranka odgovorna za najavljeno poskupljenje struje zbog povećanja naknade za obnovljive izvore energije na temelju ‘pogodovanja određenim tvrtkama’, kako tvrde njezin izbačeni bivši predsjednik stranke Radmir Čačić i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić.
Ne smijemo zaboraviti kako je upravo Mrak Taritaš osobno odgovorna za pogodovanje građevinskoj mafiji i legalizaciji njihovih bespravno sagrađenih objekata. S obzirom na takve rezultate i nasljeđe, jedino što Mrak gradonačelnica može ‘garantirati’ građanima jest nastavak strategije koju je HNS vodio na državnoj razini, odnosno daljnje instaliranje svojih stranačkih uhljeba u državnim i gradskim tvrtkama. Naravno, ne u interesu građana, nego ekipe koja se voli slikati u narančastim majicama. S obzirom da se kandidatkinja HNS-a ničim nije ogradila od svojih sumnjivih projekata i nečasne ostavštine svojih stranačkih kolega, možemo lako zaključiti kako Zagreb i Zagrepčane u slučaju njezine pobjede čeka samo mračna budućnost.

Predsjednik Glavnog odbora HKS-a i
koordinator HKS-a za Grad Zagreb
Draženko Kožul

HKS Zagreb traži slavinu za zagrebačke rekreativce

Gradska organizacija Hrvatske konzervativne stranke Grada Zagreba u ponedjeljak, 26. rujna 2016., uputila je priopćenje medijima s pozivom gradonačelniku Milanu Bandiću da postavi slavinu ispred zgrade Vodoprivrede za zagrebačke rekreativce. Priopćenje donosimo u cijelosti:

Gradonačelniče Bandiću, nakon fontana, postavite i slavinu za zagrebačke rekreativce

Brojni Zagrepčani, mladi i stari, sportaši, rekreativci, biciklisti i svi ostali, polaze s parkinga ispred sjedišta Vodoprivrede, Petrovaradinska 110, Zagreb na svoje svakodnevne sportske i rekreativne aktivnosti na zagrebačkom Jarunu.

S obzirom da je poznato da Grad Zagreb leži na vodi te da je aktualan trend izgradnje fontana koje imaju isključivo estetsku namjenu, apsurdno je da ispred glavne vodoopskrbne institucije u državi ne postoji neki oblik izvora vode, vodoskok ili slavina, na kojoj bi se ti brojni rekreativci mogli osvježiti – besplatno.  Kako je u Gradu Zagrebu očiti trend izgradnje fontana, sigurni smo da bi postavljanje jedne male vodene slavine, pa makar i nekadašnjeg “franceka”, ispred Vodoprivrede, pozdravili brojni građani i rekreativci. Izgradnja  jednog takvog malog objekta ne zahtijeva ni približno toliko novca kao izgradnju fontana, a Grad bi mogao demantirati optužbe da proračunski novac koristi samo za megaprojekate u predizborne svrhe i samopromociju gradonačelnika i to na račun svih građana Grada Zagreba.  Pozivamo stoga gradonačelnika da otkloni te sumnje i razmotri ovaj prijedlog te dokaže kako mu je zaista stalo do boljeg životnog standarda stanovnika Grada Zagreba. Nadamo se da izgradnja jedne slavine nije premala investicija za gradonačelnika Milana Bandića i njegove partnere u građevinskim tvrtkama.

Kako bi gradskim ocima olakšali donošenje odluke o ovom prijedlogu, Hrvatska konzervativna stranka pokrenula je prikupljanje potpisa među rekreativcima i građanima Zagreba koji bi izgradnjom slavine, vjerujemo, bili zadovoljniji načinom kako se troši njihov novac iz gradskog proračuna.

„Kandidat za premijera“ Bandić vara DIP


Gradska organizacija Hrvatske konzervativne stranke Grada Zagreba u ponedjeljak, 25. srpnja 2016., uputila je priopćenje medijima u povodu informacije da je zagrebačka Gradska skupština po hitnom postupku donijela odluku o besplatnim priključcima na vodu za 25.000 građana pod naslovom “’Kandidat za premijera’ Bandić vara DIP”. Priopćenje donosimo u cijelosti:

’Kandidat za premijera’ Bandić vara DIP”

Zagrebački gradonačelnik i „kandidat za premijera“ Milan Bandić u predizbornoj kampanji i kupovanju glasova nadmašuje samoga sebe. Naravno, ponovno na račun građana Grada Zagreba. Ovoga puta Bandić ulaže u kampanju 42 milijuna kuna da bi osigurao besplatne priključke na vodu za 25.000 građana koji su do sada ilegalno priključeni te time kršili zakon gradeći objekte bez potrebnih dozvola. Gradska skupština odluku o priključcima uvrstila je na dnevni red po hitnom postupku a istu je usvojila u kasnim noćnim satima. Opravdana je tobožnjom željom da se u uvjetima krize pomogne ilegalcima, ali i da se  poveća broj regularno priključenih objekata i osigura priljev novih korisnika vodnih usluga.

Milan Bandić i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti očito računaju da će korištenjem sredstava iz gradskog proračuna osigurati najmanje isto toliko glasova na predstojećim parlamentarnim izborima. Sve to na kraju će platiti Zagrepčani koji su se držali zakona i uredno plaćali svoje obveze pri kupnji ili gradnji svojih stambenih objekata, uključujući i skupi priključak na vodu.

Najnovija mjera Milana Bandića s „besplatnim“ priključcima na vodu razotkriva ovu čistu predizbornu manipulaciju kao i njegovo dosadašnje vladanje i upravljanje Gradom Zagrebom po starom socijalističko-komunističkom modelu „oduzmi jednima, da bi dao drugima“.

Nakon ovoga, pitamo se isplati li se išta pošteno raditi u Gradu Zagrebu? S ovakvim gradonačelnikom, kako vidimo, sigurno ne. Očito je da Bandić korištenjem sredstava svih gradskih poreznih obveznika pokušava pridobiti političke bodove na izborima i time ne vara samo birače, nego i očito krši odredbe Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne promidžbe.

Demografski slom Hrvatske

Anđelko Akrap

Usprkos alarmantnim demografskim podacima prema kojima će Hrvatska do 2100. godine, sa sadašnjih 4,200.000 pasti na 3,700.000 stanovnika, Republika Hrvatska nema nikakve demografske strategije, a naši političari ni poslodavci nisu uopće svjesni ozbiljnosti situacije, istaknuo je na okruglom stolu na temu “Demografski slom Hrvatske” prof. dr. sc. Anđelko Akrap, predstojnik Katedre za demografiju ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Govoreći na okruglom stolu u organizaciji GO HKS-a Grada Zagreba, održanom u četvrtak, 9. lipnja 2016. u prostorijama HKS-a, prof. Akrap upoznao je nazočne s demografskim kretanjima u prošlosti jer, kako je rekao, bez toga se ne može razumjeti današnja demografska situacija u Hrvatskoj.

“Hrvatska se nije demografski oporavila od turskih osvajanja u 15. stoljeću, a katastrofalna demografska situacija događa joj se kontinuirano od početka 20. stoljeća, rekao je Akrap. Lošoj demografskoj situaciji pridonijeli su veliki sukobi na malom prostoru. Naša područja nalazila su se na osvajačkim putevima Osmanlija, Habsburgovaca i Mlečana, što je za posljedicu imalo silne migracije i silne demografske gubitke.

Od pol. 15. do 18. stoljeća zaustavljen je razvoj na velikim područjima, uključujući i razvoj malih gradova, koji su ključni za zadržavanje stanovnika na velikom prostoru. Tako Hrvatska bilježi snažan demografski pad od druge polovice 15. do 17. stoljeća i niti jedna država u okruženju nije imala veći pad broja stanovnika. Od 19. stoljeća dogodio se rast, krajem 19. stoljeća usporavanje porasta broja stanovnika te na kraju stagnacija od 70-ih do 90-ih godina godina prošlog stoljeća, kada se dogodila prirodna i ukupna depopulacija, rekao je Akrap dodajući kako je od ovog naraštaja 450.000 stanovnika otišlo u strane zemlje. “To su mladi ljudi koji su sva rađanja prenijeli u druge zemlje. To je prvi jaki udar i to ne samo iz Dalmacije, nego i iz Slavonije, odakle je otišlo 200.000 ljudi, rekao je prof. Akrap pojasnivši kako “bijela kuga” nije kad imate više umrlih, nego to znači svojevoljno odricanje od djece da bi se zaštitilo imanje.

Naraštaj 1948. je izginuo u dva rata jer je bio u vojnoj dobi. Ključno vrijeme demografskog pada dogodilo se iza Drugog svjetskog rata, kada je tadašnji režim promovirao model centraliziranog razvoja. U tom modelu seljaka će zamijeniti moderni socijalistički sektor u kojem seljak do ’48., nije mogao kupiti traktor, a tek od ’64. mogao je kupiti polovni traktor. Uz to, seljak nije imao nikakvih socijalnih prava ni zdravstvene zaštite i bio je totalno marginaliziran”, rekao je Akrap.

“Baby boom je kod nas trajao kraće, od ’48. do ’55., a u zap. Europi do ’64. godine u prvom redu zbog snažnog seoskog transfera i tada su veliki prostori zahvaćeni depopulacijom. Prostori koji su zahvaćeni osmanskom osvajanjem su naseljavani – ali nikada dovoljno. Malobrojni naraštaj koji je rođen u vrijeme 2. svjetskog rata našao se na udaru modela centraliziranog razvoja koji je karakterizirao spori razvoj malih i srednjih gradova zbog čega je stanovništvo iz manjih sredina odlazilo u veće gradove. Prof. Akrap ilustrirao je to na primjeru Sinja, koji bi prema njegovom izračunu, da nije bilo iseljavanja od 1950. do 2011. danas imao 120.000 stanovnika.

“Hrvatska mora razvijati mrežu gradova, investirati u njih, oblikovati uvjete da ljudi ostanu. Ljude treba stimulirati olakšicama, odnosno redistributivnom populacijskom politikom, jer kada se lokalna sredina razvije, ona se dalje sama brine o sebi”, istaknuo je prof. Akrap.

U razdoblju od ’63. do ’71. nekvalificirana iz Hrvatske u inozemstvo odlazi uglavnom nekvalificirana radna snaga, seljaci. To je bio veliki odljev prema inozemstvu. Dogodila se koncentracija stanovništva u tri velika grada, Zagrebu, Splitu i Rijeci i dolazi do prve pojave demografskog starenja.

Prof. Akrap naglasio je kako je svaka, pa i najmanja populacijska mjera, trenutačno pokazala rezultate, no tek kada se sve mjere koordiniraju, mogu se očekivati rezultati. Upozorio je da Hrvatska sve više odmiče u demografskoj strategiji, zbog čega će u nju trebati više ulagati.

Hrvatska od druge pol. 20 stoljeća do danas bilježi pad ukupnog broja stanovnika pri čemu veliki prostor ostaje bez stanovnitva ili ima starije stanovništvo. Od 1991. do 2013. veći je broj umrlih nego živorođenih za 212.000, rekao je Akrap naglasivši kako danas nema zemlje koja ima pad stanovništva i gospodarski rast. Njemačka se bojala voditi pronatalitetnu politiku pa se oslanjala na migracije stanovnika koje se lako asimilira, a takvi su, prema priznanju njemačkih demografa, upravo Hrvati.

Prof. Akrap je naglasio da za obnovu stanovništva žena mora rađati 2,1 dijete, a Hrvatski je prosjek 1,5, po čemu spada u skupinu niskonatalitetnih država.

Jedan od velikih razloga je nezaposlenost i sve zemlje koje imaju lošu demografsku sliku imaju veliku nezaposlenost mladog stanovništva. Ženama treba omogućiti rilagođeno radno vrijeme i pogodnosti za rađanje djece, o čemu, istaknuo je Akrap, hrvatski poslodavci nemaju razvijenu svijest.

“Ne može država omogućavati trgovačkim centrima da zapošljavaju mlade ljude i to još na određeno, jer to je napad na ljudsku slobodu, zbog čega bi, kako je rekao, netko trebao završiti u zatvoru. Ipak, istaknuo je kako ima rijetkih primjera poslodavaca koji vode računa o svojim trudnim zaposlenicama.

Iznio je alarmantne projekcije za Hrvatsku do 2051. godine, prema kojima će broj stanovnika u Hrvastkoj s današnjih 4,200.000 milijuna pasti na 3,700.00 i to s pogoršanom dobnom strukturom stanovništva. Udio mladih past će za 36 posto, a oni su nositelji razvoja. Zatim, tu se urušava i obrazovni sustav, od jasličke dobi do osnovne škole i, na kraju, raste broj starijeg stanovništva pa će sa sadašnjih 770.000 broj umirovljenika porasti na 1,100.000, upozorio je Akrap.

Najvažniji činitelji niskog fertiliteta u Hrvatskoj su:

1. nezaposlenost mladih,

2. nepriuštivost stana mladima,

3. dugi rad mladih na određeno vrijeme što izaziva nesigurnost, a po sadašnjem zakonu osoba može čitav život raditi na određeno radno vrijeme što poslodavci koriste.

4. nagli porast atipičnog radnog vremena, odnosno rad vikendom bez raspoloživih usluga čuvanja djece – nema jaslica ni vrtića.

“To je napad na ljudsku slobodu!”, upozorio je prof. Akrap.

Govoreći o teritorijalnom ustroju Hrvatske, naglasio je kako županije u Hrvatskoj imaju tradiciju te da se teritorijalni preustroji mogu raditi samo ako je gospodarstvo u usponu, a nema zemlje u okružju čiji se teritorijalni ustroj toliko mijenjao. “To su ogromni troškovi i u to ulaziti bez dobre analize nije dobro”, rekao je Akrap.

Odgovarajući na pitanje koji model populacijske politike bi za Hrvatsku bio najbolji, prof. Akrap rekao je kako Hrvatskoj treba hrvatski model, jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti.
“Gospodarstvo Hrvatske temelji se na turizmu, a nijedna zemlja to ne radi nego ide na stabilne djelatnosti. To govorim s demografskog gledišta. Pravilnom stambenom politikom mladi se mogu zadržati u ruralnom području, primjerice povoljnim stambenim kreditima ljude se veže da ostanu. Hrvatska nema model jer nema demografske politike. A ona podrazumijeva niz mjera jer samo jedna mjera ne daje rezultate, zaključio je prof. Akrap. Kao primjer europskih zemalja koje imaju dobru pronatalitenu politiku prof. Akrap istaknuo je Švedsku i Francusku, gdje žene u prosjeku rađaju po troje djece zahvaljujući izdašnoj potpori države.

Vladine reforme: Sve je isto, isto ništa nije

Iz jučerašnje konferencije za novinstvo Vlade RH (28.04.2016.), sazvane radi predstavljanja programa reformi državne i javne uprave, kao i reformi institucija koje će posljedično imati pozitivne utjecaja na gospodarske prilike, mogu se determinirati 4 glavna reformska područja:

I.      Makro ekonomska stabilnost i fiskalna održivost,
II.    Lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima,
III.   Veća učinkovitost i transparentnost javnog sektora,
IV.   Bolje obrazovanje za tržište rada.

Nadalje, u svojoj strukturi reformi predstavljene su i kategorije promjena koja obuhvaćaju 18 podpodručja u gospodarstvu RH, ali i specificirana dva glavna cilja takvih reformskih strukturnih politika u 2016. i 2017. oblika:

1)    Povećanje održivosti duga opće države
2)    Promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu

Na prvi pogled nije jasno da li takve reforme se odnose na Republiku Hrvatsku ili Švicarsku Konfederaciju. Razlog tomu je da kvalitetnije sagledavanje navedenih reformi, pojednostavljeno govoreći, možemo i slikovitije prikazati kako bi bile jasnije izrečene ove tvrdnje.

Republika Hrvatska, njeno gospodarstvo, javnu upravu, institucije i druge strukturne kategorije, možemo zamisliti kao nježno bonsai japansko drvo. Drvo kojemu je potrebno puno njege i održavanja kako bi preživjelo u određenom prostoru. RH bonsai drvo činjeničnom situacijom raste na erodiranom tlu, gotovo nestalog humusa u kojem se njegovo korijenje nezaustavljivo suši i iscrpljuje. Time se onemogućuje dotok hrane, minerala i drugih kvalitativnih vrijednosti potrebnih za održavanje i opstanak života. Isto tako je u tvrdom zagrljaju bršljana koji se širi i time guši njegov rast, razvoj uz pomoć ostalih nametnika i parazita. A koji postojano i sistematično nagrizaju deblo našeg RH bonsai drveta.

Predstavljene reforme su gdje Vlada RH malim škaricama smireno, polako i samozadovoljno kao Japanac u nirvani obrezuju vrške krošnje elegantnim pokretima  zanemarujući pri tom osnovni egzistencijalni problem. Problem erodirajućeg tla, nedostatnog humusa, bršljena, nametnika i parazita koji svojim djelovanjem isušuju bonsai RH krošnju a time i cijelo drvo. Drvo spremno za nestanak, ako se ne poduzmu, u ovom slučaju, korjenite promjene.

Referirajući se na početak teksta, takve reforme bile bi sasvim u redu da nema navedenih problema, odnosno da je situacija u obliku stabilne, uređene države ili već navedene Švicarske Konfederacije. Međutim u našem slučaju stanje nije niti približno takvome da bi navedene reforme bile dostatne i sveobuhvatne kako bi se pravovremeno izbjegle neželjene posljedice. Lijek bolesniku treba odmah, a ne uz vremenski odmak koristeći pri tom sasvim neodgovarajući lijek.

No, hajdemo malo ozbiljnije pristupiti navedenim reformama. Vrlo dobro se zna i svima je jasno da su glavni problemi i uzroci dijagnosticiranog negativnog stanja reformski ostali netaknuti. Problematiku RH uvijek sagledavamo kao „Izazovi vs. Odgovori“.

A.    Visoki javni dug države
B.    Visoka nezaposlenost
C.    Visoki porezi
D.    Neutralan rast stope BDP

Erodirajuće tlo i humus metaforički su navedeni kao investicije. One su pogonsko gorivo svakog gospodarstva. Investicije su uvijek u korelacijskom odnosu sa poreznom (čitaj fiskalnom) politikom, a gdje su u reformskom slučaju Vlade RH ostali netaknuti, odnosno nepromijenjeni. Manje porezno opterećenje veće investicije i ulaganja. Decidiranije, PDV, porez na dobit, porez na osobni dohodak, trošarine i sl. kao glavne otegotne kategorije, ostale su iste. Uz promjenu gdje se u reformi navodi da će se uvesti dodatno porezno opterećenje na nekretnine. Je li to razlog više za kupovanje i investicijsko ulaganje u tržišta nekretnina RH? Takvo što svakako nije rješenje problema za (točka C pod Izazovima vs. Odgovorima). Mogli bismo kazati – upravno suprotno.

Također pritom se ne vidi kako će takva destimulirajuća fiskalna politika pridonijeti jednom od dvaju glavnih navedenih ciljeva pod točkom (2);

1)    Povećanje održivosti duga opće države
2)    Promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu

Naziv „održivost duga opće države“ nije stimulativan niti reformski. Svrsishodnije bi bilo da je naziv „Smanjene duga opće države“ jer to bi bilo značenje konkretnih reformi i iz toga razloga su prvenstveno dobili mandat za tako nešto, (točka A pod Izazovima vs. Odgovorim). U svojoj reformi navodi se smanjenje duga sa 86,7 posto na 80 posto u trajanju cijelog  četverogodišnjeg mandata, odnosno za razdoblje od 2016. – 2019. Međutim ionako je zadnja godina uvijek i izborna pa je fokus na izbornoj strategiji u kojoj se ne poduzimaju nikakve konkretne mjere i sl.

Pritom treba uzeti u obzir da svi ostali faktori ostanu nepromijenjeni u odnosu na planiranja „održivosti općeg duga države“. Konkretno RH zaduženost u euro valuti je 75 posto, gdje pod možebitnim utjecajem globalnih prilika ili neprilika deprecijacija kune, aprecijacija eura direktno mijenja cijelu priču kroz povećanje općeg duga RH. Također je upitno navedena održivost općeg duga države iz razloga gdje se navodi povećanje BDP 2016. – 2019. od 2 posto – 2,5 posto. Kamate na glavnicu iznose 12 milijardi kuna godišnjih proračunskih izdataka ili barem 3,5 postotnih poena rasta realnog (umanjenog za inflaciju) BDP godišnje. A gdje je tu još pitanje dugoročne održive referente kamatne stope? Gdje pri njezinoj promjeni poskupljuje kapital, cijena novca kao glavno sredstvo strategije „re-zaduživanje“ RH. Kako bi se kratkoročne kamate (stari dug) zamijenile dugoročnijim (novo zaduživanje) uz smanjene cijene kapitala. Koja je glavna strategija tkz. smanjivanja ukupnog duga države od strane ministarstva financija RH?

Kada navedenome pridodamo nedostatak investicija, smanjenje osobne potrošnje iz već rečenih razloga visokih poreza svakako je neodgovarajući odgovor pod točka D pod Izazovima vs. Odgovorima).
Ima li potrebe uopće spominjati, usred svega gore izrečenog, ponudu rješenja od strane Vlade RH u obliku reformi, odnosno problematike pod točkom B „Izazovi vs. Odgovori“. Nema, jer takvo što niti ne postoji ili preciznije pod ovakvim uvjetima reformi ne može se takvo što uzeti za ozbiljan pristup u smislu razmatranja povećanja zaposlenosti. (Više vidjeti pod naslovom Kozmetički proračun vlade RH).

Što se tiče bršljana, raznih nametnika i parazita na našem bonsai RH drvetu koji neumoljivo sišu, cijede i uništavaju deblo samog drveta spadaju pod kategoriju rashodovne strane državnog proračuna. U reformnim stavkama ne navode se konkretno smanjena kategorija tih stavaka. Ili preciznije, uglavnom se navodi ukidanje dviju agencija koje se spajaju u jednu i tako dalje. Ne vidi se je li to samo promjena imena i fizičkog položaja agencija ili i u to spada konkretna racionalizacija poslovanja. O tome se govori kod možebitnih smanjena strukturnih stavaka. Primjerice:

–    Pristupiti će se izradi
–    Donijet će se smjernice
–    Izraditi će se akcijski plan

Zapravo, kaže se nešto, ali u biti ništa. Prave reforme bi trebale sadržavati sadašnje vrijeme (prezent), a ne buduće reformske pripreme (futur I), za buduće namjene (futur II).
Nadalje, navodi se povećanje sredstava za istraživanje i razvoj unutar RH gdje se mora priznati navedeno kao izrazito bitnu kategoriju za rast, razvoj gospodarstva. Međutim, stavke “financiranje”  navode se kroz fondove EU namijenjene za takve prilike. Može se reći da sredstva nisu osigurana, nego „snađi se druže“ u beskrajnim hodnicima Bruxelleske fondovske birokracije.
Tako bismo mogli proći kroz svih 126 stranica reformi od strane Vlade RH, ali koliko to stvarno ima smisla. Jer svakako bismo na kraju završili stihovima   pjesme „Sve je isto, isto ništa nije“ ali samo obrnutog slijeda. Gdje se kroz reforme želi prikazati promjene odnosno „Isto ništa nije“, međutim kvalitetnijim sagledavanjem ipak zaključuje se „Sve je isto“. Toliko o navodnim ozbiljnim reformama.

struč. spec. oec. Bernard Tomašević

Bandiću, ovo je previše!

Smanjuje se proračun za prehranu vrtićke djece, vrtići Grada Zagreba su u nevjerojatno lošem stanju gdje jedna odgojiteljica u neadekvatnim prostorima brine o 30 djece. Pojedini dijelovi Grada još uvijek nisu priključeni na vodovod. Štedi se na sportu za gluhe i za osobe sa invaliditetom. No, za jedno se uvijek ima novaca – luksuzne automobile, i to čak njih 277!

Naime, Grad Zagreb započeo je s postupkom javne nabave novih vozila za Grad, Zagrebački holding i neka gradska poduzeća. U javnoj nabavi u Narodnim novinama navedeno je da će se na aute potrošiti 55,2 milijuna kuna s PDV-om. Vozila će koristiti putem operativnog leasinga na 48 mjeseci. Ima tu svega – od kombija do automobila niže klase, ali i skupocjenih limuzina i terenaca. Tako se samo jedan auto, kojeg u Gradu definiraju kao automobil „više srednje klase’’ procjenjuje (sa svojim karakteristikama) na milijun kuna jer prema opisu treba imati minimalno 308 konja, kožna sjedala, zatamnjena stakla, grijanja svih sjedala… Pa su tu nadalje devet vozila „više srednje klase’’ također s grijanim kožnim sjedalima i minimalnom snagom od 135 kW. I tako redom.

Kakva neviđena bahatost! Dok cijela država priča o štednji, reformama, usmjeravanje proračunskog novca na zaista potrebite slojeve društva, rezanju krila i povlastica političkim elitama, Grad Zagreb hladnokrvno ignorira realnu situaciju u kojoj se država (i sam Grad Zagreb, budimo iskreni) nalazi. Ma kakvi vrtići, kakva djeca, kakvi invalidi, kakvo transparentno i korisno trošenje novca poreznih obveznika Grada Zagreba. Pa zar ste mislili da najveći prirez u državi od 18 posto plaćate za, između ostalog, one najpotrebnije među nama? Vrijeme je za reći: DOSTA!

Konzervativci grada Zagreba najoštrije osuđuju ovakvo rasipno ponašanje, osobito dok u Gradu postoje tolika neriješena stanja. Pozivamo gradske vlasti da obustave ovu javnu nabavu i ponašaju se u skladu s vremenom u kojima živimo te da djelima pokažu solidarnost sa svojim građanima. Ne želimo plaćati najveći prirez u državi radi nečije komocije.

 Gradska organizacija HKS-a Grada Zagreba

Ministrice Šikić, jeste li čuli za Skype i Viber?

Na nedavnoj sjednici Vlade ministrica rada Nada Šikić otvoreno se suprotstavila ministrici uprave Dubravki Jurlini Alibegović, nazvavši njenu mjeru o limitu od 400 kn za telefoniranje – populističkom. Pravdala je to činjenicom da njene kolege iz ministarstva svakodnevno telefonski kontaktiraju Bruxelles, te da zbog limita od 400 kn mjesečno dolazi do mogućeg gubitka novaca iz EU fondova.

Iako se ministrica pravda da je njeno ministarstvo štedljivo i racionalno, ne znamo kako je u vrijeme moderne i online, a prije svega besplatne, telefonije putem aplikacija kao što su Skype ili Viber štedljivo i racionalno koristiti se telefonskim pozivima. I dok se na međunarodne telefonske pozive troše nevjerojatne sume novaca, ostaje činjenica da su aplikacije poput Skypea i Vibera potpuno besplatne i jednostavne za korištenje.

Biti štedljiv i racionalan u vremenima kad je zemlja u teškoj gospodarskoj krizi zadatak je i izazov za svakog od nas pojedinačno, a posebno vladajuće garniture, predvođene ministrima. Pozivamo ministricu Šikić da zajedno sa svojim ministarstvom podnese teret reformi te da umjesto skupih međunarodnih telefonskih poziva jednostavno instaliraju Skype i/ili Viber. Štednja nije i ne može bit populizam, dok patetične izjave o gubitku novaca iz EU fondova radi smanjenih limita za telefoniranje to svakako jest.

Lea Jakopović

Govor mržnje nije sloboda govora!

Dolazak neraspadnutoga tijela svetog Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb bio je poticaj stotinama tisuća vjernika da svjedoče i obnove svoju vjeru, ali je do kraja raskrinkao dio medija koji su, zlorabeći slobodu govora, s mržnjom, podsmijehom i izrugivanjem komentirali ovaj događaj. Katolički vjernici su tako uspoređivani s islamističkim fundamentalistima, a njihova pobožnost nazvana je  “katoličkim nekrofilskim orgijama”.

Pozivamo stoga Agenciju za elektroničke medije da pokrene postupak utvrđivanja kršenja odredaba Zakona o elektroničkim medijima i da sukladno Zakonu poduzme mjere protiv govora mržnje i vrijeđanja dostojanstva čovjeka, kao i ugrožavanja vjerskih sloboda, što je zabranjeno člankom 12. i člankom 26. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o elektroničkim medijima.

Vjerujemo da će i pučka pravobraniteljica Lora Vidović što skorije reagirati i upozoriti hrvatsku javnost na sve veću diskriminaciju vjernika, kojoj god vjeroispovijesti pripadali. U protivnom, smatrat ćemo da odgovorne institucije odobravaju govor mržnje i mjere dvostrukim mjerilima. Govor mržnje nije sloboda govora!

Plamenko Nosić

Održana tribina “Zrakoplovstvo u Hrvatskoj”

U organizaciji Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba, u utorak 5. travnja 2016., u prostorijama Hrvatske konzervativne stranke u Zagrebu održana je tribina “Zrakoplovstvo u Hrvatskoj”. Predavač na tribini bio je Nikica Hoti, dipl. ing. aeronautike, bivši vojni a danas civilni pilot i instruktor letenja, koji je nazočnima govorio o aktualnom stanju u hrvatskom zrakoplovstvu, posebno u okviru aktualne afere s remontom borbenih zrakoplova MIG u Ukrajini.

Neovisno o tome što među nazočnim članovima i simpatizerima HKS-a nije bilo ni profesionalnih ni amaterskih zrakoplovaca, iznimno zanimljivo i informativno predavanje gospodina Hotija o tipovima zrakoplova na svjetskom tržištu, zahtjevnoj obuci pilota te zabrinjavajućem stanju u hrvatskom ratnom zrakoplovstvu potaknulo je višesatnu zanimljivu i dinamičnu raspravu. Sudionici tribine zaključili su kako je hrvatsko ratno zrakoplovstvo jedan od temelja hrvatske nacionalne sigurnosti koje se po svaku cijenu mora očuvati, te da se u rješavanju trenutačnog zabrinjavajućeg stanja u hrvatskom zrakoplovstvu, mora konzultirati i letačka struka.