Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček u intervjuu za tjednik 7dnevno govori o stranačkim aktivnostima, predstojećim lokalnim izborima, stajalištu HKS-a prema Europskoj uniji i ostalim aktualnim temama na hrvatskoj političkoj sceni.
Pavliček: Na nama je da se do sljedećih europarlamentarnih i parlamentarnih izbora proces ujedinjavanja desnice zaokruži
Nakon ujediniteljskog Sabora HKS-a i Akcije za bolju Hrvatsku i sastanka Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista u Zagrebu razgovarali smo s novim predsjednikom Hrvatske konzervativne stranke gospodinom Marijanom Pavličekom.
Poštovani gospodine Pavliček, prošloga tjedna bili ste domaćin sastanka Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista. O kakvom je sastanku riječ i o čemu se na njemu raspravljalo?
– Na poziv Ruže Tomašić u Zagrebu je održan trodnevni sastanak ECR grupe, treće najveće grupacije u Europskom parlamentu. Radnim panelima nazočilo je 25 europarlamentaraca iz raznih država članica i niz uglednih stručnjaka koji su raspravljali o važnim pitanjima za budućnost EU-a i Hrvatske nakon Brexita, odnosima Europske unije i Hrvatske, mogućnostima slobodne trgovine, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te mogućnostima tehničke pomoći pri provođenu kohezijske politike, pitanju zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj te poticanju poduzetništva i malog obrta, obrazovanja i proizvodnog sektora iz različitih perspektiva. Ovo je ujedno prvi put da se sastanak članova Predsjedništva zastupničkog kluba ECR-a održava u Hrvatskoj i treći put da zastupnici ECR-a dolaze u Hrvatsku.
Prošloga tjedna bili ste domaćin sastanka Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista. Kako je prošao sastanak?
– Na poziv Ruže Tomašić u Zagrebu je održan trodnevni sastanak ECR grupe, treće najveće grupacije u Europskom parlamentu. Radnim panelima nazočilo je 25 europarlamentaraca iz raznih država članica i niz uglednih stručnjaka koji su raspravljali o važnim pitanjima za budućnost EU-a i Hrvatske nakon Brexita, odnosima Europske unije i Hrvatske, mogućnostima slobodne trgovine, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te mogućnostima tehničke pomoći pri provođenu kohezijske politike, pitanju zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj te poticanju poduzetništva i malog obrta, obrazovanja i proizvodnog sektora iz različitih perspektiva. Ovo je ujedno prvi put da se sastanak članova Predsjedništva zastupničkog kluba ECR-a održava u Hrvatskoj i treći put da zastupnici ECR-a dolaze u Hrvatsku.
Izabrani ste za predsjednika Hrvatske konzervativne stranke na ujediniteljskom Saboru HKS-a i Akcije za bolju Hrvatsku (ABH). Što ovo ujedinjenje znači za Hrvatsku konzervativnu stranku, a što za desnicu na hrvatskoj političkoj sceni?
– Ujediniteljski sabor HKS-a i ABH je povijesni događaj na desnom političkom spektru u Republici Hrvatskoj jer je ovo prvi puta u demokratskoj Hrvatskoj da se dvije stranke konzervativnog svjetonazora ujedinjuju u jednu, s obzirom da smo do sada imali samo cjepkanje dosadašnjih opcija. Smatram da svatko tko ide na osnivanje novih stranaka na hrvatskoj desnici, radi štetu toj istoj desnici, ali i Hrvatskoj općenito.
Ovo ujedinjenje je i veliki iskorak za Hrvatsku konzervativnu stranku, i ne mislimo stati na tome. Još smo u pregovorima s nekoliko opcija, te očekujemo da će i one krenuti putem dosadašnjeg ABH te se ujediniti s Hrvatskom konzervativnom strankom. S time bi se napokon stvorila jedna respektabilna stranka desnog, konzervativnog svjetonazora.
Kako je uopće došlo do ujedinjenja HKS-a i ABH i zašto je, s obzirom da ono podrazumijeva veće kompromise, ujedinjenje bolje od koalicije sa strankama sličnog svjetonazora?
– Smatram da je ujedinjenje uvijek bolja opcija od sklapanja koalicija, jer su koalicije privremeni savezi, koji se često raskidaju netom nakon, bilo lokalnih, bilo izbora za državnu razinu, te traženi efekt, nažalost, izostaje. Ovdje moram naglasiti izuzetno dobru suradnju s gospodinom Željkom Cvrtilom koji je pokazao da su mu interesi Hrvatske ispred osobnih i stranačkih interesa.
Preuzeli ste stranku od dosadašnje predsjednice Ruže Tomašić koja je najavljivala povlačenje iz politike i prepuštanje stranke mladim snagama. Kako namjeravate voditi stranku nakon njezinog predsjedanja?
– Ruža Tomašić je jedna od rijetkih političara u Hrvatskoj, koja je u svom dugogodišnjem političkom radu ostala čista obraza. Zbog svojih istupa, uvijek u interesu hrvatskog naroda i malog čovjeka, kao što je, primjerice, njezina borba protiv narkomafije na Korčuli, često je ugrožavala i vlastitu sigurnost te sigurnost svoje obitelji. S toga neće biti lako preuzeti vođenje stranke nakon gospođe Tomašić, no za razliku od većine ostalih stranka, gdje bivši predsjednici bivaju često izbačeni iz stranke ili se prisilno pasiviziraju, Ruža Tomašić se dobrovoljno odlučila povući s vrha stranke, kako bi istu preuzele mlađe osobe, koje godinama uspješno politički djeluju u svojim lokalnim sredinama.
Gospođa Tomašić i dalje ostaje član Predsjedništva stranke, odnosno dopredsjednica zadužena za djelovanje unutar institucija Europske unije te vjerujem da nam sa svojim savjetima i iskustvom može itekako pomoći u daljnjem profiliranju stranke i konzervativnih ideja.
Osobno smatram da stranku ne smije voditi pojedinac, već ekipa koja je dobila povjerenje delegata na saboru stranke. Ne želim centralistički upravljati strankom, jer mi je cilj da se što više pojedinaca profilira unutar stranke, kako bi time i stranka bila što prepoznatljivija široj hrvatskoj javnosti.
Kako ocjenjujete trenutačno stanje na desnoj političkoj sceni?
– Treba biti realan i priznati da hrvatska politička desnica na državnoj razini na žalost više gotovo da i ne postoji. Po prvi puta od kako je moderne Hrvatske u Hrvatskom državnom saboru nema gotovo više niti jedne istinski desne političke opcije. Ovakvom stanju su pridonijeli, u prvom redu, čelnici desnih političkih stranaka koji godinama nisu mogli naći zajednički jezik te nisu htjeli prepustiti svoje čelne pozicije kako bi došlo do ujedinjenja političke desnice. Desna politički scena je toliko razmrvljena da, osim u pojedinim lokalnim sredinama, na državnoj razini ne predstavlja gotovo nikakav relevantan politički faktor.
Po čemu se HKS razlikuje od ostalih stranaka desnice i koje su glavne smjernice vašeg djelovanja?
– Za razliku od većine stranaka desnog političkog spektra, koji godinama samo pričaju o ujedinjenju desnice, Hrvatska konzervativna stranka to provodi u stvarnosti. A najbolji primjer tome je ujediniteljski sabor sa ABH.
Na čelnim mjestima se nalaze uglavnom mlađe osobe koje nisu opterećene dosadašnjim sukobima na desnici te mogu nastaviti s ujedinjavanjem na toj istoj desnici. Kao predsjednik HKS-a prvi sam voljan odstupiti sa svoje dužnosti ako će to otvoriti dolazak već isprofiliranih pojedinaca koji mogu dodatno ojačati našu stranku.
U svom daljnjem djelovanju Hrvatska konzervativna stranka će se posebice baviti demografskom tematikom, jer smo došli u situaciju da Hrvatska uistinu izumire, što će ukoliko se ovaj trend nastavi, za desetak godina dovesti do kolapsa kako tržišta rada, tako i mirovinskog sustava. Samo prethodne godine je Hrvatska izgubila, što zbog iseljavanja, što zbog većeg broja umrlih od rođenih, preko 70.000 stanovnika, što je ravno katastrofi. Hrvatskoj je potrebno zasebno Ministarstvo demografske obnove, koje će donijeti strategiju demografske obnove, te kvalitetnim mjerama zaustaviti demografski slom Hrvatske. Novaca za takve mjere ima. Dat ću samo jedan primjer. Godišnje se, što na državnoj, što na lokalnim razinama, za razne udruge iz proračuna izdvaja oko 1,6 milijardi kuna. Ta sredstva treba preusmjeriti, kako u mjere demografske obnove, tako i u poticaje obrtnicima i poduzetnicima.
Naravno da pod hitno treba rješavati granična pitanja sa Republikom Srbijom, s obzirom da se čak 10.000 hektara hrvatskog teritorija nalazi na lijevoj obali Dunava. Kao članica Europske unije imamo sve mehanizme da prisilimo Srbiju na hitno rješavanje ne samo graničnih nego i drugih pitanja kao što su pitanja nestalih, otetog kulturnog blaga, ali i ratne odštete, koju niti jedna vlada ne spominje.
Tu je naravno i braniteljska tematika i vraćanje dostojanstva braniteljima. Također ćemo inzistirati na smanjenu broja općina, posebice financijski neodrživih. Stvoren je ogroman činovnički aparat koji je postao teret vlastitoj državi.
Kao stranka konzervativnog svjetonazora u prvom redu ćemo se boriti za obitelj kao temelj društva, te zaštitu života od začeća do prirodne smrti. Nepojmljivo je da Hrvatska kao država s izrazito katoličkim stanovništvom, promovira svojim postojećim zakonima kulturu smrti, a ne kulturu života.
Koje su glavne smjernice Vašeg gospodarskog programa. Imate li rješenje za brži gospodarski oporavak Hrvatske?
– Hrvatska treba donijeti i nadopuniti niz zakona kako bi zaštitila, ali i poticala svoju domaću proizvodnju. Tako, primjerice, treba nadopuniti Zakon o javnoj nabavi gdje će sve državne institucije i jedinice regionalne i lokalne samouprave bit obavezne minimalno 50 posto sredstava u javnoj nabavi utrošiti na domaće proizvode i usluge. Također je potrebno uspostaviti Ministarstvo iseljenika, koji će imati zadaću bolje povezivanje našeg iseljeništva s matičnom državom, posebice glede njihova mogućeg povratka u Hrvatsku, ali i gospodarskog investiranja. Hrvatsko iseljeništvo je od završetka Domovinskog rata na marginama hrvatske vanjske politike, što je nedopustivo. Također treba poticati naše ugostitelje i hotelijere s manjom stopom PDV-a na domaće proizvode. S time bi uistinu mogli povezati ”zelenu” i ”plavu” Hrvatsku. I naravno, oslobađanje naših poduzetnika i obrtnika od nepotrebnih parafiskalnih nameta.
HKS je preko zastupnice i, bivše predsjednice, a sada dopredsjednice HKS-a Ruže Tomašić, član Europskog saveza konzervativaca i reformista. Što ovo članstvo znači za HKS?
– Ovo članstvo je vrlo bitno za našu stranku jer smo dio šire političke obitelji, te možemo svoje prijedloge i amandmane lakše progurati, uz pomoć Europskih konzervativaca i reformista. A ti amandmani se tiču posebice hrvatskih interesa. Treba napomenuti da veliki utjecaj u ovoj političkoj obitelji imaju poljski konzervativci koji obnašaju vlast u Poljskoj, a radi se o državi koja ima i brojne povezne točke s Republikom Hrvatskom, od zajedničke vjere, pa sve do vrlo slične i burne prošlosti.
Konzervativci su kritični prema Europskoj uniji. Kakvu ćete politiku voditi prema Bruxellesu?
– Za razliku od svih ostalih grupacija koje djeluju unutar Europskog parlamenta, jedino se Konzervativci zalažu za Europu ravnopravnih država članica, a ne za federalnu Europu, što je slučaj kod demokršćana i socijalista. Smatramo da se hrvatska politika mora voditi u Zagrebu, a ne u Bruxellesu. Hrvatska ne smije voditi slugansku politiku, već samostalno odlučivati i donositi odluke u interesu hrvatskog naroda.
HKS nije uspio ući u Sabor na proteklim izborima za Hrvatski sabor održanim u kratkom vremenu. Kako to tumačite?
– Hrvatska konzervativna stranka je relativno mlada politička opcija u Hrvatskoj, postojimo svega dvije godine, ali glavni razlog je upravo rascjepkanost desnice, te nam birači nisu željeli dati svoje povjerenje, bojeći se da će to biti propali glasovi. Zato je upravo na nama da se do sljedećih europarlamentarnih i parlamentarnih izbora proces ujedinjavanja desnice zaokruži.
Kako ocjenjujete stanje u Hrvatskoj danas i vodi li aktualna vlast zemlju u dobrom smjeru?
– Hrvatska je u iznimnoj teškoj gospodarskoj, moralnoj i demografskoj situaciji. Tom stanju su kumovale sve dosadašnje hrvatske vlade koje su često donosile odluke na štetu hrvatskog naroda te se dodvoravale svjetskim moćnicima. Od aktualne hrvatske vlasti očekujemo da se uhvati u koštac s gospodarskim problemima, ali zauzme i jasniji stav glede odnosa prema Republici Srbiji dok god se ne riješe sva sporna pitanja.
Hrvatska konzervativna stranka će biti konstruktivna oporba aktualnoj državnoj vlasti, argumentirano ćemo kritizirati poteze za koje smatramo da nisu dobri, ali isto tako davati prijedloge glede rješavanja gorućih problema. Cilj je biti konstruktivan u svojim prijedlozima, a ne destruktivan, baveći se marginalnim temama.
Na prošlim izborima isticali ste kako se konzervativci zalažu za lustraciju. Ostaje li to i dalje dio vašeg programa?
– Naravno! Hrvatska mora napokon raščistiti sa svojom prošlošću. Lustracija je prijeko potrebna hrvatskom društvu, i tu nam uzor trebaju bit države kao primjerice Poljska, koje su istu provele. Nepojmljivo je da danas, u demokratskoj Hrvatskoj, imamo politički aktivne osobe, koje su se u bivšem sustavu klele u jednoumlje te donosile i provodile odluke na štetu hrvatskog naroda, a danas nam prodaju maglu o demokraciji. Takvima više nije mjesto u hrvatskom javnom životu. Podržavamo prijedlog vladajućih glede donošenja Zakona o otvaranju arhiva komunističke Jugoslavije, no nitko ne spominje što će biti kad se zahvaljujući tom Zakonu utvrdi da su pojedinci bili primjerice suradnici UDBE, KOS-a i sličnih službi. Hoće li netko za svoja nedjela odgovarati? Zato se paralelno mora donijeti Zakon o lustraciji, koji neće biti lov na vještice, već će se napokon uspostaviti red u hrvatskom društvu.
Svjedoci smo brojnih afera bivših dužnosnika, kostura iz ormara, i iz SDP-ove i HDZ-ove vladavine. Državni proračun je opljačkan, no niti jedan slučaj ne dobiva pravosudni epilog, a osumnjičenici ubrzo iz pritvora izlaze na slobodu. Kako to tumačite?
– Pravosuđe je nažalost rak rana hrvatskog društva i ono je sve samo ne neovisno, što bi trebalo i moralo biti po Ustavu Republike Hrvatske. Očit je prevelik utjecaj politike na pravosuđe, i to treba pod hitno zasebnim zakonskim aktima promijeniti.
Pred nama su lokalni izbori. Gdje će Hrvatski konzervativci izaći na izbore i kakve rezultate očekujete?
– HKS će, što samostalno, što s koalicijskim partnerima, izaći u osamdesetak jedinica lokalne samouprave na izbore te u minimalno deset županija. Očekujemo vrlo dobre rezultate, posebice u općinama Sibinj i Vođinci, gdje očekujemo i nakon izbora načelnička mjesta. Odličan rezultat također očekujemo u većim sredinama, kao što su Trogir, Šibenik, Vukovar, ali i Osijek.
Što se tiče Zagreba, u pregovorima smo sa strankama sličnog svjetonazora, ali i s pojedinim nezavisnim listama glede zajedničkog izlaska na izbore za Gradsku skupštinu grada Zagreba te očekujemo parlamentarni status nakon izbora.
Imaju li Konzervativci kandidata za zagrebačkog gradonačelnika?
– O kandidatu za gradonačelnika Zagreba još nije donesena konačna odluka zagrebačke organizacije HKS-a.
Idete li na lokalne izbore samostalno ili u koaliciji s nekom od stranaka sličnog svjetonazora?
– Ovisno o jedinicama lokalne samouprave. Odluka o načinu izlaska na izbore je prepuštena je ljudima s terena. Naravno, nemoguće su bilo kakve predizborne i postizborne koalicije sa SDP-om i SDSS-om.
Dogradonačelnik ste Vukovara i u gradskoj vlasti u koaliciji s HDZ-om. Jeste li zadovoljni suradnjom s koalicijskim partnerom u Gradu Heroju?
– Imamo odličnu suradnju s lokalnim HDZ-om, posebice s gradonačelnikom Penavom. Naši prijedlozi se uvažavaju, te čine sastavni dio proračuna Grada Vukovara. Imamo uistinu partnerski odnos, a to se vidi i po funkcioniranju samog Grada.
Kako ocjenjujete situaciju u Gradu Heroju danas, nakon tri godine dogradonačelničke dužnosti? Što je sve učinjeno u Vukovaru za Vašeg mandata i zbog čega mislite da bi Vam građani Vukovara trebali dati povjerenje za još jedan mandat?
– Situacija u gradu Vukovaru je puno pozitivnija nego prije tri godine kada smo na prijevremenim lokalnim izborima preuzeli dužnost. Vijesti iz Vukovara su prije nažalost punile samo članke crne kronike, a danas su pokrenuti pozitivni trendovi i više se neće moći zaustaviti. Prioritet gradske vlasti je stvaranje preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta te zadržavanje mladih u gradu. S toga već, treću godinu za redom, osiguravamo tri milijuna kuna u gradskom proračunu za poticajne mjere obrtnicima i poduzetnicima, koji djeluju na području Vukovara. Na taj način smo spasili nekoliko stotina postojećih, i pridonijeli otvaranju stotinjak novih radnih mjesta, prvenstveno u proizvodnji. Zahvaljujući pozitivnoj poduzetničkoj klimi otvoreno je u gradu, u prethodne tri godine, nekoliko novih proizvodnih pogona, koji zapošljavaju više od 200 osoba.
Preko 11 milijuna kuna osiguravamo za socijalne programe, od besplatnih udžbenika za osnovnoškolce, besplatnih bilježnica, sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima, stipendija za sve studente koji studiraju na području Hrvatske i niz drugih mjera.
Kao zamjenik gradonačelnika, zadužen sam prvenstveno za komunalnu infrastrukturu te braniteljsku populaciju. I u tim segmentima smo napravili velike iskorake, tako svake godine saniramo desetak ulica, nekoliko kilometara nogostupa, a tu su i veliki projekti, kao što je izgradnja nove gradske tržnice u vrijednosti 20 milijuna kuna.
Imam vrlo dobru suradnju s braniteljskom populacijom, gdje smo uspjeli stvoriti zajedništvo među većim djelom braniteljskih udruga, koje pored braniteljski tematika, sudjeluju u humanitarnim i raznim drugim aktivnostima.
Naravno, kao dio aktualne gradske vlasti smatramo da je Vukovar mjesto posebnog pijeteta, s jedinim službenim hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Zbog svega navedenog, očekujemo potporu birača, te s koalicijskim partnerom HDZ-om, pobjedu već u prvom krugu izbora.