Europska komisija je europarlamentarnoj zastupnici Ruži Tomašić, u svom odgovoru u ime povjerenika Europske unije za pravosuđe Reyndersa, potvrdila da žrtve zločina počinjenih u Domovinskom ratu, kao što su to silovanja, mučenja, sakaćenja, zarobljavanja u koncentracijskim logorima te mnogi drugi zločini, sukladno Direktivi o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, i danas, 25 godina nakon završetka Domovinskog rata, još uvijek imaju neosporna prava na informacije, potporu, zaštitu te postupovna prava.
Direktiva je donesena 2012. godine, a u državama članicama Unije, između ostalih i u Hrvatskoj, počela se primjenjivati 2015. godine. Primjenjuje se na kaznena djela i na kaznene postupke koji se vode u Uniji nakon početka primjene Direktive. Zbog navedenoga, Komisija je u svom odgovoru na zastupničko pitanje Ruže Tomašić naglasila da, kada je riječ o kaznenim postupcima koji se u Hrvatskoj vode nakon 2015., žrtve ranije počinjenih kaznenih djela trebale bi se moći u potpunosti pozvati na prava zajamčena Direktivom o pravima žrtava.
U nastavku prenosimo odgovor Europske komisije eurozastupnici Tomašić.
“Zaštita prava žrtava i dalje je važan prioritet Komisije, među ostalim i provedbom primjenjivog prava EU-a.
Direktivom o naknadi iz 2004. olakšava se pristup naknadi žrtvama nasilnih kaznenih djela počinjenih s namjerom na državnom području pojedine države članice EU-a nakon 30. lipnja 2005. Stoga se ona neće primjenjivati u kontekstu pitanja koje je postavila uvažena zastupnica.
Direktivom o pravima žrtava predviđena su opća prava žrtava svih kaznenih djela na informacije, potporu i zaštitu te postupovna prava. Direktiva je donesena 2012. i počela se primjenjivati u državama članicama EU-a, među ostalim i u Hrvatskoj, 16. studenoga 2015. Direktiva se primjenjuje na kaznena djela počinjena u Uniji i na kaznene postupke koji se vode u Uniji nakon početka primjene Direktive. Stoga bi se, kad je riječ o kaznenim postupcima koji se u Hrvatskoj vode nakon studenoga 2015., žrtve ranije počinjenih kaznenih djela trebale moći u potpunosti pozivati na prava koja su im zajamčena Direktivom o pravima žrtava.
Srbija nije obvezana pravom EU-a, ali Komisija surađuje sa Srbijom i drugim državama pristupnicama u okviru pregovora o pristupanju kako bi osigurala da se njihovo zakonodavstvo uskladi s pravnom stečevinom EU-a.”
Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić u službenu proceduru Europskog parlamenta uputila je prioritetno pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji. U pitanju se referirala na iznos izravnih plaćanja u poljoprivredi za RH, koji je sukladno Ugovoru o pristupanju RH u EU, za 2022. godinu trebao iznositi 382.60 milijuna EUR.
Godina 2022. ujedno je i prva godina u kojoj su hrvatski poljoprivrednici trebali dobiti puni iznos poticaja iz proračuna Unije, nakon desetogodišnjeg phasing-in-a unutar kojega se određeni dio izravnih plaćanja financirao iz proračuna RH.
Prijedlogom novog proračuna Europske komisije taj iznos je trebao biti smanjen za 3.9%, a hrvatski poljoprivrednici su prema tom prijedlogu trebali dobiti čak 14.92 milijuna EUR poticaja manje nego li je to potpisano u Ugovoru o pristupanju.
Tomašić je nakon navedenog prijedloga Komisije poslala prioritetno zastupničko pitanje u kojemu je Komisiju pitala smatra li ona diskriminatornim to da bi, u slučaju da se ovaj prijedlog provede, Republika Hrvatska bila jedina država članica Unije koja nikada ne bi bila u mogućnosti dosegnuti ugovorno definirani iznos za izravna plaćanja.
Također, upitala je bi li takav potez Komisije doveo do diskriminacije hrvatskih poljoprivrednika koji bi u tom slučaju bili jedini poljoprivrednici u Europskoj uniji koji od strane Unije nikada ne bi primili puni iznos ugovorno utvrđenog iznosa za izravna plaćanja.
Na kraju je Komisiju upitala može li se zbog jedinstvenih i specifičnih okolnosti Hrvatskoj ipak osigurati poštivanje svih odredbi Ugovora.
U ime Komisije zastupnici Tomašić odgovorio je poljski povjerenik Janusz Wojciechowski te je potvrdio kako je Komisija modificirala svoj prijedlog, te kako će hrvatski poljoprivrednici za 2022. godinu ipak iz proračuna Europske unije dobiti 14.92 milijuna EUR koje im se planiralo uzeti zbog, kako je u odgovoru istaknuto, „izuzetno zahtjevnog proračunskog konteksta“.
„Na Hrvatsku se ipak neće primjenjivati nikakvo smanjenje do financijske godine 2023. (kalendarska godina 2022.), kada će financiranje u Hrvatskoj biti u potpunosti uvedeno“, – također se navodi u odgovoru.
Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić u utorak, 12. studenoga, uputila je pismo zastupnicima u Europskom parlamentu iz redova stranke La République en Marche predsjednika Emmanuela Macrona.
U pismu je zastupnike Macronove stranke obavijestila o tragičnoj sudbini hrvatskog branitelja s francuskim državljanstvom, Jeana Michela Nicoliera, koji je nakon pada Vukovara zarobljen u vukovarskoj bolnici te mučen i pogubljen na Ovčari zajedno s 270 drugih zarobljenika, nakon čega mu se gubi svaki trag. Nakon ekshumacije 200 tijela u listopadu 1992., za ostalim žrtvama se i dalje neuspješno traga.
Tomašić je francuskim zastupnicima naglasila kako vlasti Srbije, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, iako imaju informaciju o tome gdje se nalaze ostale žrtve, gotovo tri desetljeća nakon završetka rata odbijaju dostaviti te vrijedne informacije nadležnim hrvatskim autoritetima.
Stoga Tomašić apelira na intervenciju predsjednika Francuske, Emmanuela Macrona, kao posljednju nadu za obitelji onih žrtava koje još uvijek nisu u mogućnosti pokopati kosti i zapaliti svijeće na grobu svojih najmilijih. Među njima je i Lyliane Fournier, majka Jeana Michela Nicoliera i francuska državljanka.
Dopredsjednica HKS-a i eurparlamentarna zastupnica Ruža Tomašić gostovala je u petak, 25. listopada u emisiji Bujica te se dotaknula nedavnog posjeta dr. Miroslava Škore ECR Grupaciji u Europskom parlamentu, najavljenom kongresa EPP-a u Hrvatskoj, migracijske politike i predsjedničkim kandidatima.
DOĐE LI VUČIĆ U ZAGREB, VLADA TREBA PASTI!
Ako Vlada dopusti Vučiću dolazak u Hrvatsku, onda ta Vlada treba pasti – ogorčeno je u Bujici na Z1 televiziji komentirala mogući dolazak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Izborni kongres Europske pučke stranke, Ruža Tomašić, eurozastupnica HKS-a i Hrvatskih suverenista.
Kongres će se održati u Zagrebu, između 19. i 21. studenoga, u dane kada se u Vukovaru, Borovu Naselju, na Veleprometu i na Ovčari, održavaju dani sjećanja na žrtve velikosrpske agresije.
Vučić je za vrijeme Domovinskog rata u Glini bio početnik i Šešeljev potrčko, a sada je izrastao u pravog, velikog četnika – upozorava Ruža Tomašić, uz napomenu da se od njega i ne može nešto drugo očekivati: – Mene više brinu naši! Znamo dobro našu povijest i sve što se događalo, ali svejedno im dopuštamo svašta. I ako ga dovedu, jednostavno trebaju pasti.
TREBALO JE PUSTITI HRVATSKU VOJSKU DA UĐE U BANJALUKU!
“Sada i Amerikanci vide da su trebali putstiti Hrvatsku vojsku da uđe u Banjaluku,“ izjavila je Tomašić i nastavila: “Srbima se jednostavno ništa ne može dokazati.Uporno vjeruju u neku svoju povijest i zaboravljaju da su došli u tuđu zemlju, ubiti neke druge ljude, silovati žene, ubijati djecu i sada bi još htjeli da ih smatramo žrtvama! Svaki dan trebamo ponavljati da su oni agresori i Vučić nema što raditi u Hrvatskoj.“
Uredniku Bujice vijest o tome da je Vučiću poslana pozivnica za sudjelovanje na kongresu EPP-a u Zagrebu, potvrdio je jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a, pa bi ga tako doista u studenom mogli gledati u Hrvatskom saboru, gdje će se održati sjednica Predsjedništva i Skupština europskih pučana, čiji su članovi i srpski naprednjaci, a Vučić je njihov lider.
“Smatram da bi se pred Hrvatskim saborom trebali skupiti svi naši ljudi, pokazati Vučiću da nije doborodošao, a Vladi da nije hrvatska i da više neće vladati,“ odlučna je naša najpopularnija europarlamentarka, uz jasnu napomenu: “Ljudi bi konačno trebali reagirati, jer stara narodna kaže da nitko po tebi ne može gaziti, ako se ne prostreš. A mi se brate, prostiremo!“
Ruža Tomašić prokomentirala je i izjavu mostovca Mire Bulja, koj je za Bujicu izjavio da bi “Vučića trebalo odmah proslijediti u Remetinec“: – Neka malo prošeta Zagrebom… Da ga vidim, svašta bih mu rekla! A još bih više rekla onim našim političarima koji bi ga ugostili! Može on ići kuda hoće, no to ne znači da ga Hrvatska treba pozivati. Dođe li uistinu – to je prestrašno! Cijeli narod treba doći pred Hrvatski sabor i blokirati vrata.
Na opasku da će policija u tom slučaju zaustaviti narod, Tomašić odgovara: – Nas ima više od policije! Ustanimo i branimo, zaštitimo svoje. Pokažimo već jednom da smo ponosan narod! Dopustimo li da Vučić dođe na dane komemoracija u Vukovaru u Zagreb, onda smo si sami krivi i imamo vlast kakvu zaslužujemo.
PODRŽAVAM ŠKORINU IDEJU O SLANJU VOJSKE NA GRANICE!
Ruža Tomašić je u Bujici, osim o Vučiću, govorila i o migrantskoj krizi, o kojoj je bilo riječi u Strassburgu, tijekom posjeta predsjedničkog kandidata dr. Miroslava Škore Europskom parlamentu, kojeg je organizirala ovaj tjedan. Tomašić podržava Škorinu ideju o slanju Hrvatske vojske na hrvatsku granicu, kako bi se zaštitio državni suverenitet: – Ako smo suverena država, mi moramo braniti svoj suverenitet! Možemo poslati vojsku gdje god hoćemo, u koji god dio naše zemlje. U čemu je problem?! Puno toga što migranti rade, kod nas se ne zna. Mediji to namjerno ne prikazuju, ali ljudi ipak govore… Postoje situacije u kojima bi uz policiju i vojska trebala reagirati. Ljudi koji plaćaju porez u ovoj državi, imaju pravo u njoj živjeti bez straha.
“Ima nekih dijelova Strassburga u koje ne idem,“ nastavila je Tomašić govoriti o problemima koje uzrokuju migranti i nastavila: “U Bruxellesu je još gore. U neke dijelove grada se jednostavno ne zalazi, jer nas nema tko zaštititi. Većina ljudi ih naprosto izbjegava…“
Jedna je gospođa nedavno bila u Afganistanu i od nje su zatražili da se pokrije preko glave. Stavila je maramu, a ja sam rekla da su vlasti Afganistana to od nje imale pravo tražiti, jer je to njihova zemlja i u njihovoj se zemlji treba ponašati po njihovim pravilima – govori Ruža Tomašić, ali i dodaje: – Isto tako, kada oni dođu kod nas, trebali bi se ponašati onako kako se mi ponašamo.
Na pitanje voditelja, bi li se žene koje dođu iz Afganistana u Europu trebale otkriti, Tomašić je jasna: – Mislim da bi! Pogotovo one kojima se vide samo oči, posebno u ovo doba terorizma.
Usporedila je naše prognanike iz 90-ih s migrantima: – Naši su ljudi čekali da se što prije vrate doma, a ovi su posve drugačiji. Dolaze mladi, među njima uglavnom nema žena ni djece, imaju Nike trenirke i tenisice, Iphone satove, imaju bonove za mobitele i eure… Sve imaju, samo nemaju osobne dokumente! Prvo što čovjek u teškoj situaciji sačuva, to su dokumenti, a s njima nije tako. I ja takvim ljudima ne mogu vjerovati.
KOME ĆU SE MOLITI, AKO NE SVETOM ANTI? SVETOM DEJANU?!
Ruža Tomašić ima poruku za političke protivnike koji su promigrantski orijentirani: – Oni koji plaču nad njima, ja im predlažem, neka ih vode doma. Valjda imaju mjesta za njih. Neka im pružaju svu potrebnu pomoć i da vidimo kako će im biti zajedno.
Možda i mi koji smo protiv naučimo nešto iz takvih primjera, bila je ironična konzervativna eurozastupnica i dodala: – Naka nam pokažu!
Kritizirala je Zorana Milanovića i njegovu promigrantsku politiku, ali i neodlučnost Kolinde Grabar-Kitarović: – Milanović je bio predsjednik Vlade i znamo što je radio. Znamo i što je Kolinda radila pet godina. Narod teba razmisliti što su radili i pogledati njihov background. Treba gledati što su radili, a ne ono što su govorili.
Na prošlim predsjedničkim izborima Ruža Tomašić je podržavala aktualnu predsjednicu, no sada podupire dr. Miroslava Škoru: – Jesam, podržavala sam je. Svidjelo mi se sve ono što je govorila, kako će sazivati sjednice Vlade, kako će lupiti šakom o stol, kako će od Hrvatske napraviti jednu prosperitetnu zemlju… No, Kolinda ništa od onoga što je obećala, nije napravila. Totalno se okrenula, sada govori potpuno drugačije od onoga o čemu je pričala na početku mandata. I zato sam podržala Miroslava Škoru.
U Bujici je posebno prokomentirala slučaj predsjedničkog kandidata HSLS-a Dejana Kovača, koji je katoličko ime Ante u znanstvenom radu “What’s in a Name in a War“ objavljenom prije tri godine, slično kao i Ivica Dačić, proglasio “nacionalističkim“ i “ustaškim“ te ga usporedio s imenom Adolf: – Već se križam i lijevom i desnom rukom! Ne mogu vjerovati da netko može tako nešto tvrditi, nešto tako glupo i budalasto! Kome ću se moliti, ako ne Svetom Anti?! Svetom Dejanu?!
U Bujici je objavljena informacija da je iz bolnice u petak izašao hrvatski vojnik Matija Sušec, koji je prije tjedan dana u Petrinji, zajedno s prijateljem, izboden nožem od strane pripadnika romske manjine. Za sljedeći tjedan najavljena je velika reportaža iz Petrinje.
Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić na otvaranju plenarne sjednice u Bruxellesu, u srijedu, 09. listopada, govorila je o pomorskoj nesreći u kojoj je sudjelovao hrvatski građanin Dino Miškić.
Kolegama iz Europskog parlamenta pri tome je objasnila kako je tegljač „Bourbon Rhode“ u vlasništvu francuske brodarske kompanije potonuo 26. rujna na Atlantiku, 2000 km od francuskog otoka Martinique te kako je rezultat dosadašnje potrage pronalazak trojice preživjelih, te tijela četvorice poginulih pomoraca, dok se još uvijek se traga za sedam pomoraca, uključujući i kapetana Dinu Miškića.
„Ovim putem apeliram na čelnike svih 28 država članica Unije koji na bilo koji način mogu pomoći pri lociranju i spašavanju tih sedam pomoraca, da to i učine. Sama bit Europske unije leži upravo u međusobnoj solidarnosti individualnih država članica, koja ovoj zajednici i njenim građanima može ponuditi istinsku dodanu vrijednost“, istaknula je Tomašić.
Naglasila je također kako joj se teško pomiriti s objavom francuskog kriznog stožera Cross s Martiniquea da se od potrage odustalo s takvom lakoćom, posebice kada se zna da su neki ljudi spašeni i nakon čak 50 dana na moru.
„Dragi kolege europarlamentarci, uvjerena sam u to da svaki od nas ponaosob ne želi čak niti zamisliti osjećaj da se u ovoj situaciji nalaze članovi njihovih vlastitih obitelji te Vas stoga u ovom Visokom domu molim da se svi skupa zapitamo vrijedi li nekima ljudski život doista tako malo”, zaključila je Tomašić na kraju svog obraćanja Europskom parlamentu.
Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić na sjednici kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista izabrana je za zamjenicu koordinatora Odbora za poljoprivredu (AGRI) Europskog parlamenta.
Dužnost zamjenice koordinatora AGRI odbora za Tomašić predstavlja iznimnu čast, ali i odgovornost kojoj će pristupiti angažirano te beskompromisno kada se radi o zaštiti interesa hrvatskih poljoprivrednika.
Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održanoj u srijedu progovorila je o temi važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.
U opsežnoj raspravi progovorilo se o zlima koje su komunizam i fašizam donijeli europskom kontinentu u Drugom svjetskom ratu, a nekoliko zastupnika, uključujući i povjerenika Avramopoulousa, govorili su o tome kako je “naša” generacija prva koja na svojoj koži nije osjetila rat, potpuno zanemarivši, bilo zbog neinformiranosti, bilo zbog ravnodušnosti, da je u Republici Hrvatskoj prije manje od 30 godina bjesnio rat koji je odnio tisuće nevinih života. Tomašić je potom zaboravnim europskim kolegama održala lekciju iz povijesti.
Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.
Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.
Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).
U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.
U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.
Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.
Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.
Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.
U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.
U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.
U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.
Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.
Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.
Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.
Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.
Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.
Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.
Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.
“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.
Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.
Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić
Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.
“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.
Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.
Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.
