Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, 4. svibnja 2017., Hrvatska konzervativna stranka podržala je kandidature dr. sc. Vladimira Šišljagića za župana Osječko-baranjske županije i mr. sc. Danijele Lovoković za gradonačelnicu Grada Osijeka.
Nastavak je to uspješne suradnje HKS-a i župana Osječko-baranjske županije, koja se potvrdila i u proteklom mandatu Skupštine Osječko-baranjske županije. O ovoj uspješnoj suradnji na konferenciji za novinare govorili su predsjednik osječke organizacije HKS-a Goran Ilić i predsjednik osječko-baranjske podružnice HKS-a Ivan Zadravec, kandidati na nezavisnoj listi za Županijsku skupštinu, kojoj je na čelu dr. Vladimir Šišljagić.
Potporu dr. Šišljagiću za treći mandat župana osobno su iskazali zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić i predsjednik HKS-a Marijan Pavliček. Ruža Tomašić podsjetila je kako je Osječko-baranjska županija vodeća hrvatska županija po uspješnosti i rezultatima privlačenja sredstava iz europskih fondova. Zasluge za to svakako ima dr. Šišljagić, što je dodatni motiv za potporu HKS-a njegovoj kandidaturi jer je na lokalnoj i nacionalnoj razini gotovo nemoguće osigurati sredstva za razvoj, rekla je Tomašić dodajući kako i druge hrvatske županije trebaju slijediti Osječko-baranjsku u apliciranju projekata i korištenju sredstava fondova Europske unije.
Župan Šišljagić zahvalio je Ruži Tomašić i Marijanu Pavličeku na potpori njegovoj kandidaturi za župana istaknuvši kako je uvjeren u nastavak suradnje u osiguranju europskog novca za razvoj Osječko-baranjske županije. Posebno je zahvalio vijećnicima Goranu Iliću i Ivanu Zadravcu na dosadašnjoj dobroj suradnji, koju će, kako je rekao, sigurno nastaviti i u novom sazivu Županijske skupštine.
Kandidat HKS-a Goran Ilić također je istaknuo odličnu suradnju koju su on i Ivan Zadravec imali sa županom u proteklom mandatu te kako je nastavak njihove suradnje logičan potez. “Župan je odgovorno obnašao vlast, odgovorno se odnosio prema novcu poreznih obveznika što se vidi iz činjenice da je županija minimalno zadužena i izvršava sve svoje obveze. Na čelu sa županom Šišljagićem županija je pokrenula niz projekata potpore malim poduzetnicima i obiteljskim gospodarstvima, a župan je i podržao HKS-ovu inicijativu izgradnje zgrade Prve gimnazije koji je zajednička investicija grada, županije i države. Projekt je krenuo u realizaciju i bit će nastavljen u idućem mandatu”, rekao je Goran Ilić.
Čelnici koalicije HDSSB-HKS predstavili su u četvrtak, 1. rujna 2016., na osječkom Trgu Slobode kandidate koalicijske liste broj 11 u IV. izbornoj jedinici.
Kandidate su predstavili predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin, predsjednica HKS-a Ruža Tomašić i Branimir Glavaš, utemeljitelj HDSSB-a i prvi na koalicijskoj listi.
Predstavljajući sve kandidate, Dragan Vulin naglasio je kako je riječ o ljudima koji su se dokazali u borbi za interese Slavonije i Hrvatske, ljudima s iskustvom na svojim poslovima i politici, koji nude konkretna rješenja i neće biti stranački poslušnici niti će po svoje mišljenje u Zagreb ili Metković.
„Odlučili smo se na ovakav način predstaviti kandidate jer sam uvjeren da su ovo ljudi koji su dokazani u borbi za interese našeg zavičaja i za hrvatske nacionalne interese. To su ljudi s iskustvom i svatko od njih je dokazan u svojoj struci. No, ono što je najvažnije sve su to ljudi koji žive ovdje, koji dijele sudbinu sa svojim narodom i koji najbolje znaju što Slavoniji i Baranji treba“, rekao je Vulin. Pozvao je birače da procijene tko daje lažna i neozbiljna obećanja o besplatnim udžbenicima ili stotinama tisuća radnih mjesta te da glasuju za koaliciju HDSSB-HKS, jer tako glasuju za Slavoniju i Baranju.
Branimir Glavaš dodao je kako koalicija ima kvalitetne ljude za koje može jamčiti da će se znati nositi s izazovima i problemima koji opterećuju Slavoniju i Baranju. Ocijenio je i kako su tri saborska mandata donja granica s kojom bi stranka bila zadovoljna, ali da to ne isključuje da je procjena predsjednika stranke Vulina o 5 do 6 mandata nedostižna. Glavaš je istaknuo kako se ovdje radi o najsnažnijoj i najjačoj izbornoj listi na području IV. I V. izborne jedinice jer se sastoji od ljudi koji su s godinama stjecali veliko iskustvo i osobno su visoko kvalificirani za one poslove koje obavljaju. “Odgovornost je na biračima za odluku u kojem će smjeru Slavonija i Baranja ići, a mi im nudimo najkvalitetnije ljude. Pozivam birače da dobro analiziraju sve liste i imena koja se nude i procjene tko nudi najbolje za ovaj kraj”, poručio je Glavaš
Predsjednica HKS-a Ruža Tomašić pozvala je Slavonce da na izborima glasaju za koaliciju HDSSB-HKS koja je “dokaz da se politika može voditi pošteno”, te da ne napuštaju napuštaju rodni kraj jer postoji opasnost da, ako se ikada vrate, “više neće biti na svojem nego na tuđem”.
Zamoljen da komentira činjenicu da se na listi HDZ-a nalaze ljudi koji nisu iz Slavonije, Glavaš je kazao da takvih ljudi ima i na nekim drugim listama, a smatra kako je riječ o osobama koji su “politički i kadrovski višak u metropoli” pa njihove stranke traže prostor gdje će im osigurati ulazak u Hrvatski sabor.
“U HDZ-u vlada praksa i to u posljednjih 20-ak godina da uvijek u Slavoniju na izborne liste šalje ljude iz Zagreba. Dakle, jedan kontinuitet i ustaljena praksa još od primjera Vladimira Šeksa koji je još početkom devedesetih odselio u Zagreb, ali kada su bili izbori uvijek je dolazio na gotov politički rad i kapitalizirao to u svoju korist osiguravši si ulazak u sabor“, rekao je Glavaš dodajući kako je isti slučaj zabilježen i na prošlim izborima u studenom 2015. godine kada je listu HDZ-a u IV. Izbornoj jedinici nosio Milijan Brkić koji “nema nikakve veze sa Slavonijom nego se radilo o čistom političkom uhljebljavanju”.
S obzirom da je nakon Milijana Brkića, na prošlim izborima, prvi na HDZ-ovoj listi dr. Miroslav Tuđman, Glavaš je pozvao birače da razmisle je li Miroslav Tuđman osoba koja ih može predstavljati i koja poznaje problematiku Slavonije i Baranje da bi je mogla prezentirati u Hrvatskom saboru”. Ocijenio je kako Tuđman nema nikakve veze s tom izbornom jedinicom, a to, kaže, pokazuje da se HDZ suočava s velikim problemom i da nije u stanju pronaći kvalitetnog čovjeka koji će predvoditi listu pa im “stranka delegira predvodnika liste”. Ustvrdio je kako je, u vrijeme dok je njegov otac Franjo Tuđman osnivao HDZ, Miroslav Tuđman osnivao socijaldemokratsku stranku, koju je tada vodio Antun Vujić, i koja se poslije ujedinila sa SDP-om Ivice Račana ocijenivši kako je Miroslav Tuđman osoba koja ne može predstavljati izvorni HDZ, jer je “politički lutao svih 25 godina kao mali sin velikog oca”.
Kandidati koalicije HDSSB-HKS u IV. izbornoj jedinici, lista broj 11
1. Branimir Glavaš, dipl.iur. (HDSSB)
2. dr.sc. Vladimir Šišljagić (HDSSB)
3. Ivan Zadravec (HKS)
4. mr.sc. Josip Salapić (HDSSB)
5. Dinko Burić, dr. med. (HDSSB)
6. Danijela Lovoković, dipl. ing. arh. (HDSSB)
7. Krešimir Bubalo, mag. oec. (HDSSB)
8. Igor Češek (HDSSB)
9. Zoran Vinković (HDSSB)
10. Hrvoje Šimić, dr. med. (HDSSB)
11. Goran Ilić (HKS)
12. Jadranka Sabljak, prof. (HDSSB)
13. Karlo Šatvar, dipl.iur. (HDSSB)
14. Željko Kraljičak, dipl.ing. (HDSSB)
Čelnici koalicije HDSSB-HKS, Dragan Vulin i Ruža Tomašić te kandidati s koalicijske liste u IV. izbornoj jedinici, predstavili su u Osijeku, u srijedu, 31. kolovoza 2016., poljoprivredni program koalicije HDSSB-HKS.
Predsjednica HKS-a Ruža Tomašić, govoreći o šumama kao važnom dijelu slavonske privrede, naglasila je kako se “Hrvatske šume” kao tvrtka od nacionalnog interesa maćehinski odnosi prema Slavoniji”.
“Resursi se koriste, ali čista dobit ostaje u Zagrebu. ‘Hrvatske šume’ treba decentralizirati. Tako, primjerice, uprava šuma Vinkovci ostvaruje dobit od 40 posto sveukupne dobiti Hrvatskih šuma na razini Republike Hrvatske. Taj novac se tek u promilima vraća u Slavoniju. Direkcije Hrvatskih šuma morale bi biti u Vukovarsko-srijemskoj županiji jer se tamo ostvaruje i najveća dobit”, naglasila je Ruža Tomašić. “Sramotno je da direktori i uprava ima milijunske bonuse, a s druge se strane broj zaposlenih u ‘Hrvatskim šumama’ smanjio se za čak 1100 ljudi u zadnje četiri godine. Također treba mijenjati Zakon o šumama i prilagoditi ga ekološkoj proizvodnji u stočarstvu, tako da se u pojedinim dijelovima šuma dopusti ispaša i žirovanje. Jer Europa traži velike količine ekomesnih proizvoda. Ali nama nije samo poljoprivreda u rukama tajkuna, nego i lovišta koja su tajkuni uzeli u dugogodišnji zakup za mali novac od Hrvatskih šuma. Također treba provesti totalno novu politiku prema drvnoj industriji jer najveći dio kvalitetnih sirovina odlazi iz sirovina, a nama u Slavoniji ostaje samo piljevina. Država mora poticati proizvodnju finalnih proizvoda od drvne industrije”, zaključila je Ruža Tomašić.
„Kao što se Most bori za interese Dalmacije ili IDS za Istru, Slavonija i Baranja u nama ima političku opciju koja štiti i zastupa njezine interese. Poljoprivreda je strateška i najvažnija gospodarska grana ovoga kraja, a upravo naš kvalitetan program jamči njezin oporavak“, sramotno je da danas seljak za kilogram pšenice dobije 70 lipa dok istovremeno kruh plaćamo u prosjeku 9 kuna, rekao je predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin zaključivši kako je siguran će koalicija na predstojećim izborima u IV. i V. izbornoj jedinici osvojiti 5 do 6 saborskih mandata koji će “biti značajna snaga Slavonije i Baranje i snaga naših ljudi koji će zastupati interese svoga zavičaja”.
HDSSB-oov poljoprivredni stručnjak dr.sc. Željko Kraljičak naglasio je kako poljoprivreda ne bi trebala biti samo gospodarska grana koja je prepuštena tržišnim i ekonomskim načelima već da mora biti grana koja stvara nove vrijednosti, povećava zaposlenost, podiže kvalitetu života i standarda i njeguje kulturne vrijednosti.
“Provedbom programa provesti ćemo agrarnu politiku koja će u središte interesa staviti OPG-ove, proizvođačke organizacije, kao i infrastrukturne i distribucijske kanale, snažnu prerađivačku industriju, a sve to na uređenom tržištu gdje će se vrednovati hrvatski prehrambeni proizvod i po cijenu zabrane uvoza hrane u Hrvatsku“, rekao je Željko Kraljičak istaknuvši kako će te ciljeve ostvariti kroz šest načela, a to su: osnaživanje OPG-a, zemljišna politika, ruralni razvoj, izravna plaćanja, tržište i konkurentnost i razvoj infrastrukture.
Branimir Glavaš, prvi na koalicijskoj listi u IV. izbornoj jedinici, rekao je novinarima kako koalilcija HDSSB-HKS ima svoj ozbiljan program rješavanja problema poljoprivrede te da to nije uobičajeno predizborno obećanje, nego kontinuitet politike koja je ugrađena u programsku deklaraciju HDSSB-a još 2005. godine.
Hrvatska konzervativna stranka ovim putem zahvaljuje Projektu domovina i predsjedniku Krešimiru Planiniću na javno iskazanoj potpori našem kandidatu Ivanu Zadravcu, trećem na koalicijskoj listi HDSSB-HKS, lista broj 11, u IV. izbornoj jedinici koja glasi:
Poštovani,
u želji da približimo i istaknemo neke od kvalitetnih kandidata za Hrvatski sabor, Projekt Domovina iznosi preporuku za glasovanje u svakoj izbornoj jedinici za predstojeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. godine.
IV. izborna jedinica – Ivan Zadravec, kandidat HKS-a, 3 mjesto na koalicijskoj listi HDSSB-HKS-a
Ovom prilikom pozivamo sve članove, glasače i simpatizere pravaških i demokršćanskih stranaka u IV. i V. izbornoj jedinici da svoj glas daju koaliciji HDSSB-HKS jer upravo njihovi kandidati baštine i provode kršćanski i pravaški svjetonazor.
Samo na taj način mogu biti sigurni da njihov glas neće biti bačen jer prema svim anketama razjedinjene pravaške opcije na predstojećim parlamentarnim izborima ne dobivaju niti jedan posto potpore.
Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić i predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin u Bizovcu su u srijedu, 10. kolovoza 2016., predstavili koaliciju s kojom će zajednički nastupiti na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.
Koalicija je simbolično predstavljena na farmi muznih krava u Bizovcu kako bi se ukazalo na problem slavonskih poljoprivrednika, problem nezaposlenosti i iseljavanja mladih iz Slavonije i Baranje.
Dragan Vulin rekao je kako je koalicijski sporazum HKS-a i HDSSB-a potpisan u utorak navečer u Osijeku te kako je ovo početak suradnje dviju stranaka koje imaju kompatibilne programe, prije svega u zaštiti nacionalnih interesa i borbi za bolji životni standard građana. Najavio je kako će koalicija predati izborne liste u četvrtak u Zagrebu.
Ruža Tomašić podsjetila je da se kao zastupnica u Europskom parlamentu izborila za hrvatske ribare, te da se sada, kao članica Odbora za regionalni razvoj u Europskom parlamentu počela boriti za hrvatske regije, uključujući i Slavoniju i Baranju.
“Već sam se izborila da se omogući puno veći nadzor lokalnim akcijskim grupama, tj. lagovima. Kao što znate, u pristupnim pregovorima naši pregovarači su tražili da naši lagovi dobiju samo jedan posto sredstava iz proračuna. Europski parlament i Komisija je tražila da moraju prihvatiti pet posto i onda se stalo na negdje tri posto. Dakle, naši lagovi danas iz pretpristupnih fondova dobivaju nekih tri posto i mi se moramo izboriti da to bude pet posto, jer lokalne akcijske grupe najbolje dobro znaju što im treba, a ne ljudi iz Zagreba”.
Predsjednica HKS-a upozorila je kako je ključan odgovor na pitanje tko želi slavonsku zemlju, a ne želi Slavonce. Kada budemo znali odgovor na to pitanje onda ćemo se znati i boriti protiv toga, ali dok ne znamo, idemo zasukati rukave. Politika koju su sve dosadašnje vlade zastupale, što se tiče poljoprivrede, je čisti lov u mutnom. Nema jedne konzistentne politike i zbog pritužbi koje dolaze iz EU-a godinu i pol dana je na čekanju oko milijardu i dvjesto milijuna kuna namijenjenih hrvatskim poljoprivrednicima. Država vam to nije ni rekla i nemate se kome obratiti. U EP-u sam se izborila da se u Komisiji formira jedno tijelo gdje će se ljudi moći potužiti. Jer ovdje ako ne dobijete novac koji vam pripada, nemate se kome potužiti. Ovdje vlada zakon ‘kadija vas tuži, kadija vam sudi’. Sada ćete se, ako je novac koji vam pripada iako ste izradili super projekt, dobio netko drugi i moći sve zaustaviti dok se ne vidi što se događa. Nakon par takvih pokušaja mislim da će se raditi pošteno”, naglasila je predsjednica HKS-a.
Govoreći o problemu iseljavanja mladih, Ruža Tomašić naglasila je kako, kao Slavonka iz Velike Kopanice, želi da ljudi ostanu živjeti u Slavoniji te kako želi da i njena djeca ostanu živjeti u Hrvatskoj:
“Ne želim da moja djeca odlaze van. Slavonija je bogata i može puno dati, samo treba zasukati rukave i raditi. Mi ovdje zapravo govorimo ‘pomozite nam da vam pomognemo’. Vi ćete nama pomoć ida dođemo na vlast a mi ćemo pomoći vama da ovdje zavlada red, rad i poštenje”, naglasila je Ruža Tomašić dodajući kako osim proizvodnje hrane Hrvatskoj je potrebna i duhovna hrana.
Govoreći o temi srbijanskih optužnica protiv hrvatskih branitelja, upozorila je kako se Slavoniju i Baranju, koji su najviše stradali u Domovinskom ratu danas ponovno sotonizira.
“Evo, sad Slavonci neće moći u druge zemlje jer će biti na Interpolovoj tjeralici, a to je onda moguće i u Hrvatskoj jer ako Interpol zatraži nekoga od vas, morat će vas izručiti. Upozoravala sam na to godinama. Čak sam rekla idemo igrati istu igru koju igra Srbija jer pravda i dokumenti su na našoj strani”, naglasila je Tomašić iznijevši prijedlog da se sve one kojima je oprošteno, ne samo za oružanu pobunu nego i za ratni zločin, i koje pokriva Zakon o oprostu, jednog po jednog procesuira. Onda nećemo više morati moliti Srbiju da ukine sporni zakon o univerzalnoj jurisdikciji. Znači, imamo moć u našim rukama, imamo mogućnost, samo, kako narod kaže, ovisi imamo li petlje za to, a mi je imamo. Vjerujem da ćemo proći jako dobro i da ćemo pobijediti na izborima”, zaključila je Ruža Tomašić.
Dragan Vulin rekao je kako je farma na koju je sazvana konferencija za novinare simbollizira sve što se Hrvastkoj i Slavoniji događa u posljednje vrijeme, a to je izumiranje i propadanje slavonskog sela i poljoprivrede koja je dotaknula samo dno. “Mljekari, uzgajivači stoke i ratari propadaju a ljudi masovno iseljavaju i bojim se da su te brojke puno veće od onih koje pokazuje Hrvatski zavod za statistiku”, rekao je Vulin naglasivši kako je koalicija odlučila tome reći dosta. Dodao je kako se nisu okupili kako bismo plakali nad vlastitom sudbinom nego bi ljude potaknuli i ponudili konkretna rješenja za izlazak iz ove situacije jer su sve dosadašnje vlade, uključujući i kombinaciju HDZ-a Mosta, dovele su Slavoniju u današnju neizdrživu situaciju.
U nastavku konferencije za novinare, Vulin je istaknuo kako sve druge političke opcije samo govore o tome tko će ići s kim i tko će zasjesti u premijersku fotelju, a nitko ne priča o stvarnim problemima, te da Slavoniju zaborave čim završi predizborna kampanja. “Mi ovdje imamo kvalitetne i vrijedne ljude koji znaju i jednostavno treba promijeniti odnos centralne državne vlasti prema Slavoniji. Za to ćemo se boriti i prekinuti stanje da se svi projekti i sredstva koji trebaju doći u Slavoniju odbijaju”, zaključio je Vulin.
Apsurdno je da se za vodotoranj koji je srušila Srbija, novac prikuplja od hrvatske sirotinje
Na kraju konferencije za novinare, Ruža Tomašić podsjetila je novinare da je Hrvatska konzervativna stranka članica grupacije europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu te da je to jedina grupacija koja želi Europu ravnopravnih država članica, a svi drugi žele federalnu Europu. Upozorila je na problem srbijanskih lobista, kojih ima jako puno u Europskom parlamentu, za razliku od Hrvatske, jer “naši ili misle da nam ne trebaju i da je sve gotovo”.
Kao primjer spomenula je kako svi europarlamentarci dobivaju srbijanski list Kurir na engleskom jeziku. Hrvatska diplomacija ne radi dovoljno, ali pravda je na našoj strani, rekla je Ruža Tomašić ukazujući na apsurd da se prikuplja novac od hrvatske sirotinje za obnovu vodotornja u Vukovaru koji je srušila Srbija. Umjesto da od Srbije zatražimo ratnu odštetu, mi tražimo novac od naše sirotinje. Mislim da je to apsurdno i da toga nema nigdje na svijetu. Ako Srbija nastavi gurati svoje, revidirajmo Zakon o oprostu to je najlakše jer i sami znate koliko zločinaca šeta po Vukovaru, Osijeku i Dalju. Idemo se jednom ponašati kao ljudi koji ne će dopustiti da ih se gazi”, naglasila je Ruža Tomašić.
Problem iseljavanja i nataliteta trenutačno je najvažnije nacionalno pitanje u Hrvatskoj kojoj prijeti “socijalna, demografska i gospodarska katastrofa, upozorili su sudionici okruglog stola na temu “Demografski aspekti iseljavanja iz Slavonije i Baranje”, koji je u petak, 10. lipnja 2016., održan u Velikoj vijećnici Osječko-barannjske županije u Osijeku. Na okruglom stolu, u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić i Županijske organizacije Hrvatske konzervativne stranke Osječko-baranjske županije, sudjelovali su magistar edukacije, geografije i povijesti Mislav Matišić, prof. dr. sc. Zlatko Miliša s osječkog Filozofskog fakulteta, tajnik udruge “Život” mr. sc. Miroslav Kovač i eurozastupnica Tomašić.
U uvodnoj riječi, vijećnik i član Predsjedništva HKS-a Goran Ilić istaknuo je kako je problem depopulacije Hrvatske izbio u prvi plan nakon objave statističkih podataka prema kojima je u Hrvatskoj prošle godine zabilježen najmanji broj novorođene djece, odnosno da se broj stanovnika smanjio za oko 70.000.
Župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić pozdravio je skup rekavši kako je depopulacija osobito pogađa istočni dio Hrvatske, ali da taj problem, nažalost, neće riješiti Ministarstvo obitelji jer je problem puno složeniji. “Niti jedna politika od 90-ih naovamo nije razradila jednu postojanu i čvrstu politiku u svim segmentima gospodarstva. Da se vodila briga o ujednačenom razvoju i potencijalima Slavonije i Baranje i o nacionalnim interesima gospodarstvu, strategiji poljoprivredne proizvodnje tada sasvim sigurno ne bi imali ovakvu katastrofalnu demografsku sliku”, istaknuo je Šišljagić.
Mislav Matišić: Situacija je alarmantna i bojim se da je već prekasno
Prvi govornik, Mislav Matišić, govoreći o temi “Demografski procesi kao čimbenik zaostajanja Slavonije i Baranje”, naglasio je kako je istočna Hrvatska “najveća hrvatska problemska regija”, i to u svim županijama istočne Hrvatske, koje drže posljednja četiri mjesta na ljestvici BDP-a.
Županije istočne Hrvatske također predvode i po stopi nezaposlenosti, posebno mladih osoba. Treći, najoškantniji podatak je indeks razvijenosti županija, čiji indeks, osim Osječko-baranjske županije, iznosi manje od 35, dok je hrvatski prosjek 75, rekao je Matišić. Na istočnu Hrvatsku pored toga, otpada čak 50 posto demografskih gubitaka u Domovinskom ratu. Čak 76 posto branitelja u trenutku smrti imalo je između 20 i 40 godina, a na nju otpada i 44 posto procijenjenih izravnih ratnih šteta u ratu. Broj zaposlenih u 30 najvećih osječkih poduzeća smanjio se 85 posto, s 26.236 na 3.807 radnika, od čega je polovica firmi likvidirano, a ostale su neaktivne ili u stečajnom postupku.
Ipak, glavni problem je iseljavanje mladih iz ovog područja koje je bilo izrazito imigiracijsko od kraja 17. st. do 60 ih godina 20 stoljeća, naglasio je Matišić napomenuvši kako su ovi alarmantni statistički podaci o migracijama nepotpuni jer Hrvatska nema ažurirani registar stanovništva i u stvari se ne zna točan broj ljudu koji odlaze iz Hrvatske. Uz sve to, prostor istične Hrvatske koju čine Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska županija, pogađa i razorno starenje stanovništva. Prvi puta od zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine, situacija je još gora i istična Hrvatska bilježi više starog stanovništva nego mladih zbog čega se s velikom sigurnošću može predvidjeti da će stanje biti još lošije na sljedećem popisu stanovništva 2021. godine.
Prije rata, posebice od ’81. do ’91. godine, rast broja stanovnika bilježio je samo Grad Zagreb i okolica te dijelovi istočne Hrvatske, a nakon rata rast broja stanovnika nastavljen je samo u Zagrebu i okolici, a ostali dijelovi Hrvatske izumiru. Pad broja stanovnika, koji je u Hrvatskoj rapidno počeo opadati 2008. godine, nastavio se i iznosi alarmantnih 9,3 posto. Matišić je naglasio kako je izlaz iz ovih negativnih demografskih trendova ulaganje u ljudski kapital a od ostalih mjera, naveo je korištenje strukturnih fondova za razvoj, razvoj ruralnog turizma, ekološka poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo, znanje i obrazovanje, restrukturiranje gospodarstva, pronatalitetna olitika i fiskalna decentralizacija. “Situacija je alarmantna i bojim se da je već prekasno. Kod nas se strateške ključne teme ne rješavaju, a odgovorni ne shvaćaju da, kad nas više ne bude, neće biti važne ni ideologije koje više neće imati koga dijeliti”, zaključio je Matišić dodajući kako pozdravlja održavanje okruglih stolova na ovu temu.
Zlatko Miliša: Dosta je šutnje, ona je osobno i nacionalno zlo.
Govoreći o temi “Odlazak mladih (obitelji) kao posljedica izigrane generacije i strategije dužničkog ropstva”, prof. dr. Zlatko Miliša istaknuo je kako su pogrešne sve analize koje ispuštaju iz vida definiciju da slučajnost u slučaju depopulacije Hrvatske jednostavno – ne postoji te kako nametanjem dužničkog ropstva na individualnom i na društvenom planu u Hrvatskoj provodi “strategija demografske depopulacije”, naglasivši kako to nije teorija zavjere, nego istina. Rat u Hrvatskoj samo je početak priče o depopulaciji, a kao dokaz je naveo izjavu Josepha Stiglitza, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Billa Clintona, dopredsjednika Svjetske banke i pokajnika koji je jednom prilikom izjavio kako je SAD još u bivšoj Jugoslaviji detektirao bogata hrvatska prirodna bogatstva i najbolju vodu u Europi. “Stvori problem – rat, iseljavanje mladih ljudi – to je strategija depopulista, Billa Gatesa i MMF-a”, rekao je Miliša dodajući kako je došlo vrijeme da se svi probudimo. Ljudi počinju gledati svojim očima, ali treba i građanske hrabrosti, primjerice, masovno odbijanje plaćanja rate kredita dok se kamata ne izjednači s onima u matičnim zemljama banaka.
“Ova Vlada ne kani imati demografsku politiku, ovo nije teorija zavjere nego istina”, rekao je Miliša. Osim mađarskog predsjednika Orbana i ruskog Putina, Poljske, Češke i Islanda, sve druge vlade su produžene ruke bankarodia i korporacionista, naglasio je ukazujući na apsurd da mi upravo od njih očekujemo pomoć. Istaknuo je da je društvo bez obitelji i braka nepostojeće društvo, a korporacionisti i anarhisti udaraju na obitelj i brak.
Izlaz iz ovakvog stanja Miliša vidi u potrebi uviđanja hrvatskih prednosti i pružanju otpora kreatorima dužničkog ropstva. No, problem vidi u empatičnom ponašanju ljudi u Osijeku, gdje trenutačno živi i radi, rekavši kako u Slavoniji žive ljudi koji su “najtolerantniji na siromaštvo. “Sve je stvar izbora, pa i to hoćete li otići u nesretnu zapadnu Europu, koja dijeli suprotna razmišljanja o braku i djeci od Hrvata. Francuzi i Nijemci smatraju da je brak prevladana institucija i da djeca nisu smisao života, a Hrvati da brak treba opstati i da su djeca smisao života”, rekao je Miliša i dodao: Mladi u Hrvatskoj su “izigrana generacija pred kojom stoje dvije mogućnosti – pucanje po šavoima i socijalni nemiri ili odlazak u inozemstvo. Tome se možemo suprotstaviti građanskom hrabrošću na individualnom planu i ovdje, ponovio je, opet vidi problem u nedostatku inicijative i građanskog bunta, kao u slučaju slabog odaziva na prosvjed u Osijeku koji plaća 95 posto svih kazni za bicikliste u Hrvatskoj. “Dosta je šutnje, ona je osobno i nacionalno zlo”, zaključio je Miliša.
Miroslav Kovač: Događa nam se socijalna, demografska i gospodarska katastrofa!
Treći govornik mr. sc Miroslav Kovač govorio je o temi “Utjecaji loših poljoprivrednih politika na iseljavanje i osiromašivanje sela” istaknuvši kako su Hrvatsku u današnju tešku situaciju dovele “loše politike”, koje bi se umjesto “odozgo”, trebale voditi “odozdo” – mijenjajući državu, sustav i doktrine. Hrvatska je i nakon osamostaljenja ostala na staroj doktrini poljoprivredne politike, odnosno favoriziranja velikih industrijskih sustava u proizvodnji hrane. Tada su se zvali “kombinati”, a danas “velike korporacije”, pri čemu državna administracija ima “hladan i mrzak odnos prema selu i poljoprivredi”.
“Poljoprivredna politika u Hrvatskoj je politika koncentracije – sve što vrijedi koncentrirano je u rukama malog broja ljudi. To su prerađivački kapaciteti, zemlja, visoka tehnologija, skladišni kapaciteti, politička moć i na kraju državne potpore. Govoreći o razlozima zbog kojih Hrvatska ima najkoncetriraniji i najneravnomjerniji raspored direktnih poticaja u EU, naglasio je kako je prijelomni trenutak za takvo stanje bilo donošenje Zakona o potporama 2002. godine, (za vrijeme Vlade Ivice Račana, op. a), što je očiti primjer “desetkovanja sela lošom političkom odlukom”.
“Imamo činjenicu da je netko donio krivi zakon zbog kojeg Hrvatska nije iskoristila potpore iz EU-a koje su joj bile na raspolaganju iako je imala znatno slabije uvjete od drugih zemalja u EU. Posljedica tog Zakona je da Hrvatskoj danas prijeti zamiranje svih aktivnosti na selu i zato smo prehramben ovisni. Izravna posljedica loših poljoprivrednih politika je odlazak mladih iz Hrvatske.
“Događa nam se socijalna, demografska i gospodarska katastrofa!”, upozorio je Miroslav Kovač i naveo nekoliko primjera:
“Broj mliječnih farmi od 2002. do 2013. godine je u padu ostali bez 70.000 farmi, toliko sudbina i niti jedna politička grupacija na vlasti nije se zapitala zašto se to događa. Postoje brojni dokumenti, no oni koji odlučuju ne vole kad im se sve dokumentira. “Imamo djelomično zatvorena vrata, ali ne šutimo”, rekao je Kovač naglasivši kako je makroekonomsi imperativ zaustaviti iseljavanje i sprječiti deficit hrane. Ukazao je na apsurdnu situaciju da Hrvatska danas uvozi 50 posto hrane, a jedno selo od 1000 ljudi otprilike potroši mjesečno 12.000 eura na osnovne namirnice kruh i mlijeko!
“Jedan od razloga siromaštva leži i u politici prema tlu u zemlji, koje je nabito, kiselo, bez humusa, zaštite od zagrijavanja, neporozno i bez života. Tko će na takvom tlu ostati ako je k tome još ostao i bez životinja?”, upitao je Kovač dodajući kako bi volio da svaki nastup o ovoj temi donese i pragmatičnu poruku ili rješenje: U Slavoniji trebamo ponovno povezati čovjeka sa zemljom i pašnjacima jer Slavonija je bila bogata samo kada su ljudi bili povezani sa selom i svojim blagom. Tada možemo pričati o živom selu”, rekao je Kovač.
Vladi smo rekli što treba napraviti i u kojem roku rokove, prihvaćeno ali od toga se ništa ne događa, naglasio je Kovač. Naveo je primjer kako je Croatia banka odbila dati kredit 16-orici seljaka iz udruge “Život” za projekt proizvodnje mlijeka “od početka do kraja proizvoda”. “Trojica članova banke iz tog odobra su rekla da, a jedan, koji dolazi iz politike rekao “ne”, rekao je Kovač dodajući kako se predstoji borba za ovaj projekt koji uz sebe veže minimalno sto obiteljskih gospodarstava, a to znači djecu, obitelji, izgradnju infrastrukturu”. Pozvao je sve koji imaju bilo kakav utjecaj da kod Croatia banke utječu na odluku da kreditira te ljude.
Ruža Tomašić: Demografski problem kod nas je i dalje marginalizirana tema
Govoreći o temi “Novi alat kohezijske politike: Razvoj vođen zajednicom”, eurozastupnica Ruža Tomašić upoznala je nazočne o svojim aktivnostima u Europskom parlamentu, posebno o usvojenom Izvješću o novim razvojnim alatima u kohezijskoj politici. Govor Ruže Tomašić donosimo u cijelosti:
“Premda bi demografski problem trebao biti broj jedan u ovoj državi jer bez njegova rješavanja nema ni pravog gospodarskog oporavka zemlje, ni budućnosti, kod nas je on godinama marginalizirana tema. Procjena Europske komisije da će u prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika je poražavajuća. Problem nije toliko u ukupnom broju stanovnika koji ćemo ubrzo imati, već u demografskoj strukturi. Ostat ćemo zemlja starijih ljudi, a država neće imati financijske snage da pokriva njihove socijalne potrebe. Mi već jesmo jedna od najstarijih zemalja u svijetu jer ćemo i uz blaže migracije od ovih koje spominje Europska komisija 2030. godine imati milijun stanovnika starijih od 65 godina. U tijeku pregovora borili smo se da ograničenja za naše radnike bude što manje, a sada odjednom pokazujemo strah od odlaska naših radnika u EU. Ono što je sigurno, može nas zabrinjavati što odlaze visokoobrazovani mladi ljudi.
U Europi najviše djece rađa se u ekonomski stabilnim državama, koje znaju da djeca nisu trošak nego ulaganje u budućnost. A mi ne samo što nismo učinili ništa da ih se rađa više, a što se ne postiže samo rodiljskim naknadama nego razvijenom obiteljskom politikom i radnom politikom prema ženama, nego nismo učinili dovoljno ni da zaustavimo iseljavanje mladih. Jedan od načina da zadržimo mlade i ojačamo ruralnu zajednicu je putem novih teritorijalnih alata u kohezijskoj politici: Razvoj vođen zajednicom (CLLD) i da se inforimiramo i uključimo u izradu lokalne razvojne startegije. Rok za izradu strategije je u prosincu 2017. Uspješan ruralni razvoj ne mogu voditi centralne vlasti same. Lokalni stanovnici moraju biti uključeni, ne samo kao primatelji državnih programa, već kao glavni pokretači svog razvoja.
Pitanje kako stvoriti bolju kvalitetu života za stanovnike ruralnih područja, a u potrazi za odgovorima i odgovornost, stavljena je pred LAG-ove (lokalne akcijske grupe), na odgovorne pojedince, lokalne samouprave, poduzetnike, same građane. Prilika uvijek znači i odgovornost. LAGovi su ti koji trebaju postati predvodnici (LEADERi) razvoja u području svog djelovanja. Međutim, postavlja se pitanje: Imaju li LAG-ovi dovoljno resursa, utjecaja i moći za postizanje tog cilja? Ovdje se ne postavlja samo pitanje hoćemo li nešto posvojiti , otuđiti ili krivo upotrijebiti ,
nego hoćemo li ili ne iskoristi ti razvojnu priliku koja nam se pruža. Nedjelovanje i nerazumijevanje jednako predstavlja veliku prijetnju, posebice u zapuštenim i zaboravljenim ruralnim sredinama.
Oni koji su se udružili temeljem dobre analize, obuhvatili dovoljno veliko područjekoje može ostvariti , prije svega, gospodarski rast imaju solidnu priliku za uspjeh. Oni, pak, koji su stvarali LAG-ove kratkovidnim ambicijama privlačenja EU fondova i političkog kadroviranja sigurno neće uspjeti ostvariti dugoročne razvojne vizije. I to iz dva razloga: razvojnu viziju prvo treba imati, a onda i resurse kojima će se ona moći ostvariti . EU fondovi sami od sebe ili za sebeto sigurno ne mogu. Suočena s teškom gospodarskom krizom, mnoga postojeća lokalna partnerstva pod pritiskom su da nađu dodatne izvore financiranja samo da bi nastavila s onim što rade ili tek preživjela. Nakon više od dva desetljeća provedbe ovog pristupa postavilo se pitanje je li LEADER pristup uspio ispuniti svoj puni potencijal za sveobuhvatno integriranje lokalnih potreba i rješenja u lokalne razvojne strategije. Posebno Ideja CLLD pristupa je da se zadrže osnovne značajke „pristupa odozdo“ (koji je obilježavao i LEADER), fokusiran je na određeni prostor i može se fi nancirati iz različitih europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), što je idealna metodologija za izgradnju poveznice između urbanih, ruralnih i ribarskih područja”, rekla je Ruža Tomašić.
Mislav Kontić: Političari su uspjeli uništiti našu domovinu
Sudioicima i gostima okruglog stola obratio se i mladi konzervativac i predsjednik Kuba mladih HKS-a Osječko-baranjske županije Mislav Kontić, koji je govorio o svojoj odluci da napusti Hrvatsku i posao potraži u Njemačkoj, no prije toga ukazao je na tužnu činjenicu da su Vijećnicu gdje se održavala tribina nakon političara napustili i predstavnici medija.
“Nisam trebao ni pisati govor, jer političari su otišli, glas mladih ne žele čuti, novinara nema i ovo što govorim bit će objavljeno na nekom portalu. I zato mladi nemaju povjerenja u ovu državu i politiku. U Njemačku idem zbog financijskih razloga, svi znaju da sam domoljubni pjesnik. Čitao sam svoju pjesmu pred 50.000 ljudi na zagrebačkom glavnom trgu, ali ovdje mi je teško govoriti. Cilj mi je imati obitelj ali i da ne spajam kraj s krajem. Takva je situacija u 99 posto obitelji u Hrvatskoj. Ne želim živjeti u državi u kojoj političari ne žele poslušati mlade. Mi smo država u kojoj se političari ispričavaju agresorskoj državi, a mi s druge strane nismo dobili niti jednu ispriku od te države, i to me boli. Imam prijatelja u Njemačkoj koji će mi pomoći, snašao se radi a poslodavac ga je nagradio kada je vidio da dolazi bolestan na posao i povećao mu je plaću. Meni ne treba velik novac, nego barem minimalac, pa onda me nagradite, dalje ako dobro radim”, rekao je mladi Mislav Kontić.
Naveo je i primjer svog razreda iz kojega je od 30 kolega već u ono vrijeme njih 15 upisalo jezične tečajeve jer im roditelji nemaju politički utjecaj da im mogu naći posao. “Ja sam mislio da nema šanse da odem ali otići ću daleko od Domovine za koju sam mislio da me Bog s nekim razlogom u nju stavio. Političari su uspjeli uništiti našu Domovinu. Kada ode 100.000 ljudi to nije zato što su glupi, nego zato što ne dobivaju priliku u Hrvatskoj”, rekao je Mislav dodajući još jednom kako su uz političare za takvo stanje krivi novinari, koji se ovdje nisu pojavili. “Njih samo zanima što će reći Petrov, Milanović, Karamarko. Za kraj bih htio reći svim političarima koji potkradaju i rasprodaju Hrvatsku neka ju prodaju do kraja, neka prodaju i Jadransko more i obogate se, ali na sudnji dan svi ćemo završtiti kod Boga kojemu nije važno koliko je tko bogat, njemu će biti druge stvari važne”, rekao je na kraju Mislav Kontić.
Vijećnici Hrvatske konzervativne stranke u skupštini Osječko-baranjske županije Goran Ilić i Ivan Zadravec, na sjednici održanoj u utorak, 24. svibnja 2016., glasovali su protiv izvješća o stanju sigurnosti na području Županije koju je za 20. skupštinsku sjednicu pripremila Policijska uprava osječko-baranjska te su istaknuli kako za takvu svoju odluku imaju poru građana Osijeka koji smatraju da policija u prometu primjenjuje pretjeranu represiju.
U raspravi o stanju sigurnosti u prometu, vijećnik Goran Ilić rekao je kako “glas protiv izvješća nije glas protiv policije ili protiv poštivanja zakona o prometu, nego glas protiv pretjerane policijske represije protiv građana, odnosno povećanja broja kazni”, rekao je naglasivši kako iznosi mišljenje brojnih građana.
Ilić je naglasio kako se s naplatom kazni pretjeruje, dok se broj poginulih u prometu usprkos tome nije smanjio.
“Sve samo s jednim ciljem, a to je punjenje državnog proračuna, naglasio je Ilić i dodao:
“Policija je prisutna na križanjima gdje sigurnost prometa nije ugrožena, a prema statistici, najveći broj nesreća čine alkoholizirani ili mladi i neiskusni vozači. Podsjetio je kako se broj naplata kazni u Osijeku povećava iz godine u godinu, a najviše se kažnjavaju biciklisti. Umjesto represije, policija bi trebala djelovati preventivno i s lokalnom samoupravom dogovoriti iscrtavanje biciklističkih staza u gradu i educirati bicikliste s ciljem povećanja sigurnosti u prometu”, naglasio je Ilić.
I ostali vijećnici su u raspravi jasno dali do znanja da ovo negodovanje nije upereno pojedinačno protiv policijskih službenika i kako nije riječ o pritisku da se ne poštuju zakoni u prometu. Izvješće policije nije dobilo niti jedan glas, dio zastupnika je bio suzdržan, a većina protiv.
Naš mladi konzervativac i predsjednik Kluba mladih HKS-a Osijek Mislav Kontić nakon pjesama “Sada znam sve” i “Probudi se, Hrvatska te zove”, koje su izazvale veliku pozornost i pozitivan odjek u hrvatskoj javnosti, napisao je u svom stilu još jednu domoljubnu pjesmu kojom je dotaknuo bolnu temu odlaska mladih iz Hrvatske u potrazi za poslom. Kao i prethodne, i najnovija Mislavova pjesma pod naslovom “Zemljo moja” širi se domoljubnim portalima i društvenim mrežama a prošloga tjedna pjesmu je braniteljima u Savskoj 66 pročitala profesorica glazbe Eva Kirchmayer Bilić.
ZEMLJO MOJA
Zemljo moja, ne želim ići
Tu mi je srce, tu je život moj
Ako ikad odem, ti zamnom viči
I vratit ću se brzo u zagrljaj tvoj
Zemljo moja, za tebe se molim
Da budeš ono što si nekad bila
Zemljo moja najviše te volim
Ja kad padam ti mi daješ krila
Zemljo moja, branili te mnogi
Hrabro su zemljo, za slobodu pali
A sada njihovu djecu, politika goni
Uzeli nam sunce, a oblake nam dali
Zemljo moja, probudi se više
Ja sam dijete tvoje i to ću uvijek biti
Donesi nam sunce i otjeraj ove kiše
Ne želim u svojoj zemlji nikome sluga biti
Zemljo moja, ovo sve ti pišem
Da znaš da o tebi mislim često
Do posljednjeg daha ja za tebe dišem
U srcu mome uvijek imaš mjesto
Zemljo moja nemoj tužna biti
Bog nam te je dao u zamjenu za raj
Nikad nećeš pasti, tvoj barjak će se viti
Ti si kao roman, kojem ne znam kraj
Zemljo moja, borim se za bolje sutra
Želim uvijek ostati u krilu tvom
Jer ako ikad odem, plakati će jutra
Imati ću kuću, ali ne i dom
Zemljo moja, sada moram ići
Opet tebi pjesmu pišem, ne znam joj ni broj
Nadam se da će do tvoga srca stići
Zemljo moja, ti si ponos moj!
Mislav je u povodu najnovije pjesme dana dao i intervju za portal srednja.hr koji prenosimo u cijelosti: Mladi Osječanin novom domoljubnom pjesmom poručio da ne želi ići van, ali ni biti gladan
Mislav Kontić (19) još se kao srednjoškolac istaknuo kao pjesnik koji kroz svoje stihove izražava ljubav prema domovini. S pjesmom o padu Vukovara ‘Sada znam sve’, koju je objavio na Facebook stranicama Vlade RH, izazvao je veliki interes u javnosti pa ju je u suradnji s Josipom Gizbaherom i uglazbio. Njihov uradak na YouTubeu do sada je skupio preko 100.000 pogleda.
Kao maturant je, ogorčen pozicijom mladih u Hrvatskoj, najavio odlazak, ali od te je ideje ipak odustao pa je zadnji dan veljače objavio pjesmu ‘Zemljo moja’. U njoj opisuje osjećaje zbog kojih se nije mogao oprostiti od svog rodnog kraja.
Za mlade obrazovanje i odlazak u inozemstvo ključ su izlaska iz siromaštva
‘Odlučio sam se ovdje do kraja boriti’
– Odustao sam od odlaska jer ne bih mogao bez Hrvatske. Pa ja obožavam ovu našu zemlju, pogotovo svoj Osijek. Svaki dan šetam našom promenadom uz Dravu. Odlučio sam se ovdje do kraja boriti. Vani bi mi bilo jako teško stoga nema ni smisla više razmišljati o tome, kaže nam Mislav Kontić te ističe ako si ubrzo ne nađe posao da će pokrenuti nešto svoje, sve samo da ostane.
Objašnjava kako se svojim domoljubnim pjesmama na jedan način bori i za mlade jer mu je užasno gledati kako njegovi prijatelji i vršnjaci pate za Hrvatskom u Njemačkoj i Irskoj. Neshvatljivo mu je da su naslovnice novina pune svega nepotrebnog, dok na mlade nitko ne obraća pažnju.
– Kroz pjesme želim pokazati svu tu ljubav, ali i bol nas mladih. Nisam ni ja daleko od toga da odem van, iako iskreno dat ću sve od sebe da se to nikada ne dogodi jer znam kakav sam i da ne bi dugo izdržao. Hrvatska je moja zemlja i samo u Hrvatskoj vidim i sebe i svoju obitelj, priznaje Mislav te poziva Vladu i medije da mladima daju priliku neka objasne svoje ideje i viđenje vlastite budućnosti.
‘Jedna od ideja je baš ta da turisti kada dođu u Hrvatsku jedu Hrvatsku hranu’
Mislav Kontić je pri objavi svoje najnovije pjesme poželio da ga netko od vladajućih napokon pozove pa da i on predloži neke svoje ideje za otvaranje novih radnih mjesta.
– O svojim idejama koje bi predložio i ministrima i predsjednici koju jako volim, neću puno u detalje. Ali jedna od ideja je baš ta da turisti kada dođu u jedu hrvatsku hranu. Treba olakšati poljoprivrednicima i malim OPG-ovcima. Pa ovi porezi su ih doslovno uništili, tvrdi mladi domoljubni pjesnik i bivši učenik Trgovačke i strukovne škole u Osijeku.
Osim toga, kaže kako već duže vrijeme razmišljam i o ideji tvrtke u kojoj bi radnici bili dioničari. Ne bi bilo klasičnog direktora i klasičnih radnika,već bi svaki radnik imao dio dionica te tvrtke i na taj bi način radnici dolazili motivirani na posao, jer njima je u interesu da tvrtka radi što bolje.
– Danas je nekima sramota biti domoljub, sramota ih je poljubiti hrvatsku zastavu, pomoliti se za Hrvatsku. Mene nije niti će me ikad biti. Mi Hrvati kao da nismo svjesni da nam je Bog da najljepši komad zemlje na cijelome svijetu. Druga stvar je to što to naši političari ne znaju iskoristiti. Primjerice kada turisti dođu ljetovati u Dalmaciju, ti isti turisti jedu povrće iz Španjolske i Mađarske, jedu meso iz Bugarske, mlijeko iz Njemačke a naši poljoprivrednici i mljekari propadaju i gase svoje obrte i tvrtke, požalio se Mislav.
“Od Srbije treba tražiti ratnu odštetu, zločini ne smiju ostati nekažnjeni, a šteta mora biti nadoknađena”, rekao je Ivan Zadravec, drugi kandidat na koalicijskoj listi SPREMNI u IV. izbornoj jedinici tijekom predstavljanja programa koalicije SPREMNI u Osijeku. Kandidati koalicijske liste HKS-HSP-OS Ivan Zadravec i Goran Ilić, u društvu predsjednice HKS-a Ružom Tomašić posjetom Đakovu, Osijeku i Valpovu, započeli su višednevnu kampanju po Slavoniji, u okviru koje će posjetiti i ostale gradove IV. i V. izborne jedinice.
U druženju s građanima Osijeka poručili su kako će vratiti povjerenje u Hrvatsku i hrvatske ljude, dokazati da se politika može voditi pošteno i za dobrobit svoga naroda te da će se zalagati za oslobađanje gospodarstva poreznih nameta i birokratskih okova a braniteljima vratiti dostojanstvo koje im je na sramotan način oduzela ova Vlada na odlasku.
Odgovarajući na pitanja građana hoće li koalicija SPREMNI tražiti ratnu odštetu od agresora na Hrvatsku, Zadravec je rekao: “Od Srbije treba tražiti ratnu odštetu, za što postoje temelji u presudi Međunarodnog suda pravde. Zločini ne smiju ostati nekažnjeni, a šteta mora biti nadoknađena”, rekao je Zadravec, drugi kandidat na koalicijskoj listi SPREMNI u IV. izbornoj jedinici, dodajući kako se HKS zalaže za ukidanje Zakona o oprostu koji je omogućio da danas u državnim službama rade ljudi koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku. “Toga nema nigdje na svijetu, pa ne treba biti ni u Hrvatskoj”, naglasio je.
Četvrti na listi koalicije SPREMNI u IV. izbornoj jedinici Goran Ilić istaknuo je kako se osim jačanja gospodarstva, HKS zalaže za zaštitu obitelji kao temelj društva, te da odgoj djece treba ostati u nadležnosti roditelja, a ne državnih institucija i uvođenjem nametanjem odgoja u škole koji je u suprotnosti s tradicijom i konzervativnim svjetonazorom. “Pokušavaju razbiti obitelj i djecu otuđiti od roditelja, a roditeljima smanjiti ili oduzeti pravo da odgajaju vlastitu djecu. To ne smijemo i nećemo dopustiti. U ovom svjetonazorskom ratu, konzervativci će pobijediti, jer mi smo većina u Hrvatskoj”, naglasio je Ilić pozvavši građane Osijeka da izađu na izbore u što većem broju kako bi onemogućili neprincipijelne koalicije mandatima nacionalnih manjina koje bi išle na štetu hrvatskog naroda i hrvatskih interesa. Tijekom boravka u Osijeku Ruža Tomašić i Ivan Zadravec sudjelovali su u programu Gradskog radija.
Predstavnici koalicije “Spremni”, predsjednica HKS-a Ruža Tomašić i predsjednik HSP-a Daniel Srb najavili su u Osijeku provedbu lustracije u Hrvatskoj te osudili deklaraciju SDSS-a i Milorada Pupovca kojom se traži federalizacija Hrvatske, kojom etnobiznismen Pupovac i Stanimirović planiraju od srpske manjine ponovo stvoriti ‘politički narod’ a od Hrvatske državu podijeljenog suvereniteta.
Komentirajući napise nekih medija o zahtjevu Italije za izručenje Ante Josipovića, oca bivšeg predsjednika Ive Josipovića, zbog navodne umiješanosti u ubojstvo emigrantske obitelji Ševo u Italiji, Srb je na konferenciji za novinare rekao kako nakon 25 godina samostalne i suverene Hrvatske to i mnoga druga ubojstva još nisu istražena niti su odgovorni kažnjeni.
Ocijenio je kako za odgovorne za takva nedjela ne može biti oprosta, a nedopustivim drži da oni koji su odgovorni za mnoga ubojstva danas upravljaju političkim sustavom u Hrvatskoj. “To se događa zato što u Hrvatskoj nije provedena lustracija i to se dogoditi mora”, poručio je Srb.
Ruža Tomašić istaknula je kako treba suditi svima koji su sudjelovali u ubojstvima hrvatskih emigranata, udbašima koji su ubijali Hrvate jer su mislili da rade protiv Jugoslavije. Svima koji su na bilo koji način sudjelovali u tim nepotrebnim ubojstvima treba suditi. Da smo napravili lustraciju, o tome sada ne bismo govorili”, ocijenila je Tomašić.
Govoreći o deklaraciji SDSS-a o federalizaciji Hrvatske, Srb je ustvrdio kako je izjava Milorada Pupovca o federalizaciji bit “velikosrpske politike u Hrvatskoj”. Istaknuo je da hrvatska politika tu nikada ne smije praviti ustupke i da je “ova koalicija jedino jamstvo hrvatskom narodu da se takva federalizacija neće dogoditi”.
Ocijenio je kako takvi zahtjevi imaju cilj – Hrvatsku kao državu podijeljenog suvereniteta između hrvatskoga i srpskog naroda, čime bi se hrvatskom narodu oduzelo pravo na vlastitu državu, na što nikada neće pristati.
Tomašić je ocijenila kako nigdje na svijetu “ne postoji situacija da neka nacionalna manjina donosi zakone od nacionalnog interesa za državu”, a u Hrvatskom saboru od 2003. do 2011. godine jedna je nacionalna manjina s tri glasa donosila hrvatske zakone. Komentirajući izjave predstavnika SDSS-a po kojima s eventualnim osvajanjem četvrtog mandata Srbi u Hrvatskoj više ne bi bili nacionalna manjina, nego politički narod, Tomašić je istaknula kako sve manjine u Hrvatskoj trebaju imati kulturnu, ali nikako i političku autonomiju. “Svi u Hrvatskoj su politički Hrvati”, rekla je Tomašić.
Ruža Tomašić u popodnevnom druženju s građanima Osijeka još jednom je komentirala planove Pupovca rekavši kako “sada vidimo zašto se toliko inzistira na dvojezičnim pločama. Danas ploče, a sutra ponovno nekakva autonomija. Nama ne trebaju nove krajine, jer to smo riješili u Domovinskom ratu. Ali oni kao i do sada računaju na postizbornu trgovinu i ucjene koje će postavljati velikim strankama. One, kao što vidimo šute. Ali s nama neće moći trgovati, jer mi smo rekli da svi građani koji žive u Hrvatskoj su politički Hrvati, a sve manjine imat će zajamčenu kulturnu autonomiju. I svi se s tim slažu osim jedne grupice koja i danas pred našim očima provodi velikosrpsku politiku, nastavljaju rat protiv Hrvatske drugim sredstvima prema scenariju Memoranduma 2 SANU”, rekla je Ruža Tomašić.
