Penđer i Zekanović o rješenjima za prostor šibenskog TEF-a

Kandidati koalicije HRAST-a i HKS-a za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer održali su konferenciju za novinare na prostoru bivše šibenske tvornice TEF kako bi ukazali na neodrživo stanje ove zone koju su sve gradske vlasti u posljednje 23 godine zanemarivale.

“Prije 23 godine srušeni su dimnjaci i od onda se nije ništa promijenilo. TEF danas vrijedi oko 374 milijuna kuna, a tvrtka ima dugovanja od oko 150 milijuna kuna.  Najveći dio duga, oko 75 posto odnosi se na Republiku Hrvatsku”, rekao je Zekanović.

Drago mu je, nastavlja, da je ministar državne imovine Goran Marić obišao TEF i obećao da će rješavanje tog problema biti prioritetni projekt za vrijeme njegovog mandata, rekao je Zekanović i upozorio:

“Ipak, imam deja vu, jer u svakom predizbornom ciklusu slušamo istu priču. Par dana prije izbora dolaze ministri, najavljuju promjene u TEF-u, ali oko ne vara jer se situacija nije promijenila zadnje 23 godine i osim rušenja zgrada niti jedan kamen nije pomaknut”, istaknuo je.

“Netko će se izvlačiti na sređivanje dokumentacije i hipoteku, a što se uistinu s tim dijelom dugovanja INA-i dogodilo, nikom nije jasno, ‘ali recimo da je taj dio problema riješen’. Međutim, ključno je pitanje postoji li interes za ovu zonu i zašto nitko u 23 godine nije raspisao poziv za iskaz interesa. Da bi bilo koji prostor došao u funkciju, mora biti interesenata za njega, a u slučaju TEF-a to ne znamo. Tek kad imamo potencijalnog investitora možemo prionuti rješavanju problema”, istaknuo je koalicijski kandidat za šibenskog gradonačelnika i problem slikovito usporedio s prodajom stana vrijedan 50 tisuća eura koji je pod hipotekom od čega je pola otplaćeno. Onaj tko ga kupi može otkupiti i hipoteku pa će  ostati s 25 tisuća eura”, rekao je i dodao:

“To se moglo napraviti i sa zonom TEFA-a, iako nisam za model prodaje, a ostatak novca mogao je ostati u gradskom proračunu i kroz prostorno plansku dokumentaciju moglo se uvjetovati uređenje zone”, rekao je Zekanović.

Predložio je da se za TEF hitno pronađe investitor kojem će se, sukladno podmirenju dugova koji postoje u TEF-u, produžiti  rok na pravo građenja i smanjiti komunalne naknade.

“Vjerujem u drugi krug izbora i pobjedu, pa 5. lipnja najavljujem posjet ministru Mariću koji je obećao da će TEF biti strateški projekt. Zamolit ću da da obećano i napravi”, najavio je.

Ne pobijedi li na izborima, inzistirat će da se u interesu građana pokrenu stvari na prostoru bivše tvornice.

“O namjeni prostora mora odlučiti tim stručnjaka, a ja bih tu volio vidjeti sadržaj koji će gradu dati dodanu vrijednost i promijeniti lice Šibenika, nešto novo po čemu će grad biti prepoznatljiv”,  zaključio je Zekanović.

Anđelko Matov u obilasku županije

Anđelko Matov, kandidat koalicije HKS-Hrast za župana Šibensko-kninske županije, koalicijski kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika, Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer i kandidatkinja za zamjenicu župana Milena Bačelić u srijedu, 10. svibnja 2017., posjetili su Dubravu kraj Šibenika gdje ih je s komunalnom problematikom tog prigradskog naselja upoznala Danijela Novak, predsjednica ogranka Dubrava Hrvatske konzervativne stranke.

“Iako je Dubrava iznimno blizu Šibenika s kojim je i dobro prometno povezana u komunalnom smislu je iznimno zapostavljena. Svaki zaselak ima svoje specifičnosti i probleme, a jedan od prioriteta je uređenje nogostupa do područne osnovne škole. Nezamislivo je da u 21. stoljeću u srcu Europe djeca u školu idi po kolniku riskirajući svoju sigurnost. Cesta koja vodi do osnovne škole je iznimno prometna te je rizik jako velik”, poručili su Zekanović i Matov nakon obilaska.

Kao drugi prioritet istaknuli su sanaciju i uređenje stare napuštene osnovne škole u Rakovom Selu. Naime, škola je u iznimno derutnom stanju tako da ugrožava sigurnost svih prolaznika, a prije svega djecu koja borave na obližnjim igralištima. Ovaj napušteni objekt je idealan za uređenje dječjeg vrtića kojeg Dubrava nema. Važno je znati da Dubrava kod Šibenika ima čak 1200 stanovnika po zadnjem popisu tako da je dječji vrtić jednostavno nužan.

Zekanović i Penđer objavili mjere za sprječavanje ‘bijele kuge’

Kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer iz koalicije Hrasta i Hrvatske konzervativne stranke objavili su na konferenciji za novinare mjere za zaustavljanje demografske katastrofe odnosno ‘bijele kuge’ u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji.

“Od prvog popisa stanovništva do onog 2011. godine, Hrvatska je izgubila pola milijuna stanovnika. 1991. godine Šibenik s okolicom imao je više od 55 tisuća stanovnika, sam grad 41 tisuću, a 2011. s okolicom 46 tisuća, dok je sam grad imao 34 tisuće stanovnika. Procjena za 2017. jest da će grad imati 31, a s okolnim 42.500 stanovnika. U postotcima, grad je u 25 godina izgubio 25 posto stanovnika, istaknuo je Zekanović.

Prije rata u šibenskom rodilištu bilo je, dodaje, 1200 poroda, a danas je taj broj pao na oko 600. Ove godine po prvi put u povijesti bit će ispod 600 poroda u rodilištu.

“Susjedni gradovi i županije bolji su zbog gospodarske situacije. BDP je element uspoređivanja gospodarskog razvoja pojedinih gradova, a splitski je primjerice veći nego šibenski. Pad BDP-a slijedi prirodni pad odnosno pad štanovnistva. Također, negativni prirodni priraštaj na godišnjoj razini u Šibeniku je oko 500. U Šibeniku se godišnje rodi od 100 do 150 djece manje nego što stanovništva umre”, nastavio je Zekanović.

Ako se ti trendovi nastave, Šibenik će gubiti od tri do tri i pol tisuće stanovnika, a ne postoji pokazatelj koji bi dao nadu da se to neće dogoditi, smatra kandidat za gradonačelnika Šibenika.

Nikica Penđer objasnio je da će se njihova koalicija zalagati za provedbu mjera koje će olakšati građanima život i ostanak u gradu.

“Zalagat ćemo se za mjeru za novorođene. Grad Šibenik da prvorođeno dijete daje 1200 kuna, a mi ćemo se zalagati da to bude 3000 kuna. Također, osigurat ćemo besplatne udžbenike za sve učenike, njih 3359. Od toga 150 učenika dobiva socijalnu marendu, a ni njima nisu osigurani besplatni udžbenici. Zalagat ćemo se i za smanjenje cijena vrtića. Drugim riječima, Grad može pomoći obiteljima, i to je ono što nas je povezalo u ovu koaliciju”, poručio je Penđer.

Zekanović je dodao kako će se, ako dođu na vlast, zalagati za smanjenje cijene vrtića za minimalno 150 kuna, u odnosu na dosadašnjih 500 kolika je okvirna cijena za gradske vrtiće.

Kada su u pitanju studentske stipendije, poručili su da će stipendija značiti obvezu studentima da se vrate u Šibenik odnosno Šibensko-kninsku županiju.

Govoreći o društveno poticanoj stanogradnji Zekanović je rekao kako je sramotno da se nakon 12 godina ponovno priča u POS-u u Šibeniku. Nadam se da to nije samo predizborno obećanje trenutne gradske vlasti, dodao je.

“Prioritet je i razvoj gospodarstva, bez njega nema poboljšanja gospodarske situacije. Mi ćemo javnosti prezentirati i gospodarske projekte koji će dati mladima perspektivu života i rada u gradu. Bez gospodarstva ove su mjere krpanje broda koji tone, a nama treba novi brod”, zaključio je Zekanović.

Milena Bačelić: Mali obrtnici moraju biti temelj razvoja županije

Privatna poduzetnica Milena Bačelić, kandidatkinja je za dožupanicu na koalicijskoj listi svoje stranke – Hrvatske konzervativne stranke i Hrasta, u velikom intervjuu za Šibenski portal govori o svom programu kojim se kandidira za ovu važnu funkciju i svojim motivima ulaska u politički ring.

Zašto ste se odlučili početi baviti politikom. Koji je bio vaš motiv?

Mogu reći da sam oduvijek bila zainteresirana za društvena događanja i politiku, ali se nije dogodio nazovimo ga pravi trenutak za nekim aktivnijim uključivanjem. U kandidatu za župana Šibensko kninske županije gospodinu Anđelku Matovu vidjela sam itekakav potencijal, i ono što je najvažnije stvarnu želju da se dogodi pomaci prema boljem za ovu našu Županiju. U našem timu svjesni smo da danas gradimo budućnost u kakvoj ćemo sutra živjeti mi i naša djeca. I to je bio jedan od glavnih motiva moje potpore Matovu i mog angažmana. Želim svojim djelovanjem, zalaganjem i poštenjem zaista pokazati da nisu svi isti i da se može i mora drugačije. Ne želim živjeti u društvu koji se vrti u začaranom krugu tema od prije 80 godina već društvu koji otvara nova poglavlja razvoja i boljeg života za svih. U ovoj našoj kampanji ni ja ni gospodin Matov nemamo namjeru mazati oči ljudima kako će već sutra teći med i mlijeko ukoliko nam poklone svoje povjerenje, ali ćemo sasvim sigurno učiniti maksimalne napore i zalagati se da preokrenemo negatvne trendove kojih smo svi, osim ljudi na vlasti itekako svjesni.

Nemate, dakle, veliko političko iskustvo, kao ni Anđelko Matov, kandidat za župana vaše koalicijske liste, no spremni ste se boriti za naklonost birača. Što je ono zbog čega bi vam oni trebali iskazati povjerenje?

– Nemamo velikog političkog iskustva, no ne smatram to nekakvim minusom već velikom prednošću prema svim drugim kandidatima. Ono što je temelj našeg angažmana nije nikakvo politiziranje već nužnost da se konačno krene ka promijeni pristupa upravljanja županijskim novcem na način da se sa njim raspolaže odgovorno, onako kako bi svatko od nas postupao sa svojim vlastitim budžetom, kad skrbi za svoju obitelj. Županija je upravo to – jedna velika obitelj koja je danas tu gdje je. Komunicirati s građanima se mora, poslušati njihove stvarne probleme se mora, kao i rješavati ih, ali ne samo u ovo predizborno vrijeme, već i poslije izbora. Sada sve pršti od obećanja raznih projekata, i dobrog života i onda sve stane. Mi danas imamo ljude koji se uzdignu do nekakvih političkih visina i rade na način kao da više nemaju dodir sa stvarnim svijetom, i stvarnim problemima.

I onda još uz to moraš slušati glasna uvjerenja kako se nastavlja sa pozitivnim trendovima, da imamo stalan rast i razvoj, da se otvaraju nova radna mjesta itd. A praksa nažalost govori nešto sasvim drugo. Ono što smatram jako bitnim naglasiti je da se zalažem za razvoj lokalne zajednice koja bi svim svojim građanima omogućila bolji život od vlastitog rada. Kroz kontakte s malim i srednjim obrtnicima došla sam do spoznaje da ono za čime oni najviše žude jesu informacije, od onih najbanalnijih do konkretnih informacija o načinima prijavljivanja projekata na europske fondove itd. Naši ljudi su vrijedni ljudi ali još uvijek nemaju jedno mjesto kamo mogu doći i dobiti sve što im treba. Sele ih od vrata do vrata, da doslovno dođu do one faze koja se zove – odustajanje.

Smatram da upravo ti naši mali obrtnici moraju biti temelj razvoja ove županije, a ako im na ovakav način pristupamo, kako se nadati nečem boljem. Županijska uprava mora biti servis građanima, i mjesto gdje će moći dobiti svu potrebnu edukaciju i uslugu. Zbog toga nam se događa situacija da zbog neupućenosti neka sredstva ostaju neiskorištena, što nikako nije dobro za baš nikoga. Mi ovu županiju vidimo kao županiju bez propustenih prilika. I to je ono na čemu će se sasvim sigurno bazirati naš rad ukoliko dobijemo povjerenje od ljudi. Mi moramo veću vrijednosti dati našim obrtnicima, a to je jedino moguće stvaranjem dodatnih programa i poticaja za njihovo preživljavanje i jačanje. Osim toga ono što smatram bitnim naglasiti je to da nam je uz sve ovo potrebna hitna strategija poljoprivrednog razvoja, jer do sada imamo Županiju koja je dramatično neiskorištena.

Što su vaši interesi kad je o Šibensko-kninskoj županiji riječ?

– Namjerno ili ne danas imamo situaciju gdje se vrlo često lansiraju razni programi i potpore, te usmjeravaju novci iz proračuna ‘lijevo i desno’, bez neki značajnijih i konkretnih rezultata i ono najvažnije – bez strategije. Razmišljati tako da, na primjer, tvrdimo da će samo Zakon o sportu omogućiti da GKK Šibenik ili KK Jolly JBS osvoji Kup Europskih prvaka u košarci je u potpunosti besmisleno. U svim utakmicama kako onim tržišnim tako i sportskim pobjeđuju samo dobri igrači. Mogli ste vidjeti da smo ovu kampanju počeli sa sloganom: ‘ne budimo igračke već budimo igrači’. Na taj način htjeli smo poručiti ono najbitnije da trebamo stvarati nove, konkurentne proizvode i nova, poslovno efikasna poduzeća. Ulaže se u turizam i infrastrukturu za turizam, što je lijepo i korisno, ali u Šibensko-kninskoj županiji se ne proizvode niti čačkalice, u potpunosti nam je kleknula proizvodnja. A to nije dobro i dok god se nešto ne napravi po tom pitanju, sve može biti isto ili samo gore.

Kampanja je službeno počela, izbori se bliže, na koji način šaljete poruku biračima?

– Svjesni smo činjenice kako ne raspolažemo visokim budžetom u predizbornoj kampanji, iza nas ne stoje velike PR agencije, te stoga do ljudi dolazimo najčešće neposredno, razgovorom na ulici, s običnim ljudima koje muče svakodnevne brige, aktivni smo na društvenim mrežama jer smo svjesni kako je tehnologija neminovno donijela svoje te kako je mlađa populacija mahom tamo i aktivna, i tako im se želimo približiti. I mladima i starijoj populaciji zaista više ne treba netko tko bi im punio uši ispraznim obećanjima, žele konkretne promjene koje će osjetiti u svojim mikrosredinama. Nikako se ne želimo razmetati riječima, i projektima koje ne možemo ispuniti već nastojimo graditi političku budućnost u županiji imenima i prezimenima kako bismo dokazali da svojim stavom i svojim obrazom stojim iza onoga što želimo prezentirati.

Kako ravnomjernije razviti županiju. Priobalni dio ipak je više u prednosti kad je razvoju riječ, za razliku od zaleđa?

– Kratko i jasno, ravnomjerno razvijanje naše županije može se dogoditi samo sinergijom priobalnog dijela i zaleđa. To su dijelovi županije koji jedno o drugome ovise i njihov razvoj bi trebao biti naslonjen jedan na drugi. Turizam iz priobalnog dijela bi se trebao širiti prema zaleđu, a poljoprivredni proizvodi iz zaleđa trebali bi opskrbljivati priobalni dio, a ne loši i nekvalitetni poljoprivredni proizvodi iz uvoza.

Možete li izdvojiti neki konkretan program?

– U ovoj kampanji ponudit ćemo niz programa usmjerenih razvoju cijele županije, evo ovdje bi se dotakla dijela programa konkretno koji se odnosi na razvoj moga rodnog mjesta Grebaštica. Svjesna sam svih neiskorištenih potencijala, kulturno – povijesne i turističke važnosti tog mjesta, te sam mišljenja kako Grebaštica stagnira dugi niz godina, zahvaljujući neučinkovitoj politici kroz proteklo razdoblje. Kao povjerenik HKS-a za to mjesto napravila sam Prijedlog programa razvoja Grebaštice. Mjesto Grebaštica ima izuzetno dobar položaj i klimu, no veliki problem i kočnica napretku je veliki nered i nesređenost mjesta. Mjesto Grebaštica, za razliku od većine mjesta nastalih uz more, ne bilježi danas postojanje stare gradske jezgre. U tom kontekstu također ne postoji prostor, koji bismo mogli nazvati trgom. Centar samog mjesta se po usmenoj predaji također do današnjih dana vezuje za lokaciju uvale Banovci. Ipak niti do današnjih dana na toj lokaciji nije napravljena pozicija na kojoj bi mogla biti definirana sama stara jezgra mjesta. Tijekom manifestacija dolazi do problema da se većina događanja odvija doslovce na cesti. Iz tog razloga je važno napraviti trg, kako bi se oslobodila cesta i napravilo mjesta za parking.

Trg mjesta je zamišljen na način da se ionako plitko područje uvale Banovci naspe i postavi štampani beton, koji je lak za postavljanje, a također i za održavanje. Također je i relativno cjenovno podnošljiv. Na spomenutom planiranom trgu bi također se napravilo povišenje, koje bi moglo služiti tijekom održavanja događanja kao bina, a kada događanja nema, kao klupa gdje gosti mogu sjesti i odmoriti. S morske strane trga bi se nasuo dio, koji bi služio za proširenje postojeće plaže u uvali Banovci, te bi tako uvala Banovci dobila plažu kao kompaktnu cjelinu kakvu i zaslužuje. Nadalje, jedini lokalitet na području Grebaštice, koji datira iz 15. stoljeća i koji danas predstavlja kulturnu baštinu pod zaštitom Ministarstva Kulture RH, je Bedem. Nekoć obrambeni zid, danas stoji zapušten. U nekoliko je navrata ‘krpan’ od strane Konzervatorskog odjela u Šibeniku, no njegova se kompletna, prije svega, turistička valorizacija niti ne nazire. Bedem je potrebno urediti kao mjesto, gdje gosti jednostavno moraju otići.

Kakav rezultat očekujete?

– Po prirodi sam optimist, vjerujem u ovaj tim na čelu s gospodinom Anđelkom Matovom, vjerujem u sebe. No kakav god rezultat bio na izborima, važno je da je čovjek sam sa sobom miran u smislu da zna da je dao sve od sebe da se dogodi ono što svi zajedno iskreno i od srca dugo očekujemo – a to je bolje sutra za svih nas, a posebno za iduće generacije, našu djecu.

Penđer i Zekanović predstavili nove projekte razvoja Šibenika

Kandidati Hrvatske konzervativne stranke i Hrasta za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika, Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer predstavili su nove projekte kojima će se znatno poboljšati kvaliteta života u gradu i okolnim mjestima u sastavu grada Šibenika.

U ponedjeljak, 8. svibnja 2017.,  obišli su Vrpolje, gdje ih je predsjednik mjesnog odbora Ivo Plenča upoznao  s urbanističkim rješenjem za uređenje prostora uz svetište Uznesenja Blažene Djevice Marije u kojem se predviđa postava polivalentne plohe trga s amfiteatralnim stubištem gdje bi se održavala razna događanja, manjeg parka s klupama na južnoj strani s pogledom na Morinjsko more i dio Donjeg polja te kućice i staza za posljednji ispraćaj. Nakon obilaska Vrpolja Zekanović je zaključio kako u Vrpolju treba urediti trg  i park  ispred svetišta te izgraditi novu osnovnu  škole.

“Uređenje prostora uz svetište stvorilo bi novu vizuru Vrpolja te mu dalo štih urbanog naselja dok je izgradnja osnovne škole nužna s obzirom da se danas nastava odvija u tri odvojena objekta koja nisu adekvatna za odvijanje nastave”, kazao je Zekanović.

Na konferenciji za novinare u utorak, 8. svibnja 2017., Zekanović je predstavio i treći koalicijski veliki projekt razvoja Šibenika. Riječ je o projektu uređenja zone Šipad, prostoru površine od 20.000 kvadrata u okviru Luke Šibenik na kojem bi, prema Zekanoviću, trebao izrasti moderni sportsko-poslovno-stambeni centar.

Prethodna dva projekta, izgradnju zračne luke na Pokrovniku i žičare među šibenskim tvrđavama, nedavno su javnosti zajedno predstavili Zekanović i kandidat koalicije za dogradonačelnika Nikica Penđer.

“Luka Šibenik podijeljena je na nekoliko ukrcajno-prekrcajnih terminala, a prostor kojeg kolokvijalno zovemo Šipad, neadekvatno se koristi kao drvni terminal. Šibenska luka danas gotovo uopće nema prekrcaj drva i skoro sto posto tereta čine rasuti tereti za potrebe 80 postotnog vlasnika Luke Šibenik, kutinske Petrokemije”, kazao je Zekanović koji smatra da se drvo može deponirati i sušiti bilo gdje umjesto na tako atraktivnoj lokaciji.

Površina Luke Šibenik je 170.000 metara kvadratnih, što je otprilike i površina TEF-a o čijoj valorizaciji svi pričaju, dok se o valorizaciji luke ne vodi računa, rekao je Zekanović dodajući kako zonu Šipad, površine 20.000 kvadrata, zamišlja kao sportsko-poslovno-stambeni centar, što je, pojašnjava, i predviđeno GUP-om. “Interesantno je kako se POS-ovi stanovi grade jako daleko, u neadekvatnoj rupi ispod magistrale, dok najbolje zone koristimo za pretovar i sušenje drvne građe”, rekao je Zekanović.

Dodaje kako vlasnički odnosi u tom slučaju nisu problematični jer je država proglasila pomorsko dobro na cijelom tom prostoru.

“Država može dati pravo građenja ili koncesiju na ovaj prostor bilo kome i bilo kada pa apeliram na sve državne institucije i sve koji koriste luku, da se zona Šipad što prije stavi u adekvatniju funkciju od sadašnje”, naglasio je Zekanović  koji je novinarima pokazao nekoliko rješenja u kojima futurističke zgrade podsjećaju na Dubai, prenosi portal šibenik.in.

Koalicija HKS-Hrast predala kandidature

Koalicija Hrasta i Hrvatske konzervativne stranke predala je u srijedu, 3. svibnja 2017., u Županijsko izborno povjerenstvo u Šibeniku potpise za kandidaturu Hrvoja Zekanovića za gradonačelnika, Anđelka Matova za župana te za gradsko vijeće i županijsku skupštinu. Nikica Penđer i Valentina Jurin kandidati su koalicije za dogradonačelnike, a Milena Bačelić i Igor Friedrich kandidati za zamjenike župana.

“Skupili smo skoro pet tisuća glasova, što za kandidaturu Anđelka Matova za župana, što za moju kandidaturu za gradonačelnika. Očekivali smo takav rezultat, a kako smo prikupili dovoljan broj potpisa, zadnjih nekoliko dana ih nismo više ni skupljali. Iako smo mogli još, mislim da je brojka od pet tisuća potpisa sasvim dovoljna da pokažemo na koji rezultat na izborima računamo”, kazao je kandidat Hrasta za gradonačelnika Hrvoje Zekanović.

Kandidat za župana šibensko-kninskog Anđelko Matov dodao je pred županijskim sudom da je sastavljen kvalitetan tim ljudi koji će polučiti dobre rezultate na skorašnjim izborima.

Valentina Jurin kandidatkinja za dogradonačelnicu Šibenika

Mlada nezavisna kandidatkinja Valentina Jurin kandidatkinja je koalicije Hrvatke konzervativne stranke i Hrasta za dogradonačelnicu Šibenika. Valentinu Jurin na konferenciji za novinare u četvrtak, 27. travnja 2017., predstavili su kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer.

“Valentina je završila Umjetničku akademiju i zaposlena je u glazbenoj školi Ivana Lukačića. Drago mi je što se radi o mladoj osobi i ženi jer još od Nedjeljke Klarić u Šibeniku nismo imali niti jednu zamjenicu gradonačelnika niti gradonačelnicu. Sretan sam jer zadovoljavamo tu žensku kvotu, a kako je Valentina mlada, u našu kampanju unijet će svježinu”, predstavio je Zekanović svoju zamjenicu.

“Valentina Jurin iz prikrajka je pratila naš rad”, pojasnio je Nikica Penđer, kandidat koalicije za dogradonačelnika, i dodao da mu je “drago što je odlučila s njima ići kao nezavisna kandidatkinja”.

“Nismo opterećeni politikom i svjetonazorima, bitno nam je da Šibenik dobije jednu novu priču i tim. Mladi ljudi ne trebaju služiti politici samo skupljajući potpise i lijepeći plakate, nego trebaju razbiti barijeru u interesu HDZ-a i SDP-a da mladi nisu aktivni političari”, rekao je Penđer.

Valentina Jurin na današnjem se predstavljanju osvrnula na radno vrijeme šibenskih tvrđava, koje smatra neadekvatnim.

“Tvrđava sv. Mihovil do svibnja je otvorena do 16 sati, a turistima koji nam svake godine pristižu sve ranije, zbog toga je onemogućeno da vide najljepši zalazak sunca”, kazala je nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu i dodala da gosti u Šibenik dolaze usputno i treba im stoga omogućiti pristup svim sadržajima tijekom cijelog dana, a ne samo do ranih popodnevnih sati.

Zekanović je još naglasio da bi Šibenčanima ulaz na tvrđave trebao biti besplatan, a da se građani s njim slažu pokazala je, kaže, njegova mini anketa na Facebooku u kojoj je sudjelovalo dvjestotinjak ljudi.

“Neki će reći da godišnja ulaznica od 50 ili 100 kuna nije puno, ali nije stvar u novcima. To su javne gradske površine na koje su Šibenčani oduvijek imali slobodan pristup. Zbog naplate ulaza na Barone kafić koji tamo radi nije ekonomski isplativ”, rekao je kandidat Hrasta za gradonačelnika Hrvoje Zekanović.

Bačelić i Friedrich kandidati za Matovljeve zamjenike

Anđelko Matov, kandidat koalicije Hrast-a pokreta za za uspješnu Hrvatsku i Hrvatske konzervativne stranke za šibensko-kninskog župana predstavio je u utorak, 25. travnja 2017. kandidate za svoje zamjenike Milenu Bačelić i Igora Friedricha.

“Igor Friedrich je ravnatelj Ekonomske škole u Šibeniku s prebivalištem u Vodicama i dolazi iz stranke Hrast. Milena Bačelić privatna je poduzetnica iz Grebaštice i kandidatkinja je Hrvatske konzervativne stranke. Drago mi što smo uspjeli posložiti istok i zapad Šibensko-kninske županije za našu koaliciju HKS-a i Hrast-a”, kazao je Anđelko Matov.

Na predstavljanju kandidata za zamjenike Anđelka Matova bili su nazočni i kandidati koalicije za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer.

Anđelko Matov: Mi ostajemo!

Anđelko Matov, kandidat Hrvatske konzervativne stranke i HRAST-a za župana Šibensko-kninske županije u intervjuu za portal feral.news govori o svom programu, planu razvoja Knina i ostalim projektima u županiji.

 

Anđelko Matov: Mi ostajemo!

Možete li se predstaviti građanima? Tko ste vi i za što se zalažete, zašto bi Kninjani dali baš vama glas?

– Ja sam Anđelko Matov, dugogodišnji košarkaški trener, kandidat za župana Šibensko-kninske županije u koaliciji Hrvatske konzervativne stranke i stranke Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku. U ovu utakmicu ulazim kao osoba koja istinski želi promijeniti smjer kojim je krenula naša županija, a taj smjer se reflektira na indeksu razvijenosti gdje smo svrstani u pretposljednju kategoriju. Biti pasivan promatrač je nešto što smatram nezrelim, a i jako je teško kada sagledate sve oko sebe ostati po strani. Vjerujem da svojim znanjem kao i dugogodišnjim radnim iskustvom mogu uvelike pomoći našoj županiji da napokon iskoristi sve svoje neiskorištene potencijale kako bi oporavili županiju. Danas pričati o Kninu, nažalost znači pričati o gradu koji je demografski i gospodarski na dnu. Kninu trebaju promjene a u razgovoru s mnogim građanima je vidljivo da su Kninjani toga itekako svjesni. Osoba sam koja u kampanji na prvo mjesto stavlja ljude koji su sustavno zanemarivani svih ovih godina. Koliko god trenutna vlast pričala lijepe priče, danas ih je u Kninu jako teško pronaći. Računam na glasove svih građana željnih promjena i bolje budućnosti Knina, bez obzira na stranačku, nacionalnu ili drugu pripadnost.

Što vi nudite naspram ostalih opcija?

– Teško mi je govoriti o drugim opcijama. Kao i većina žitelja ove županije iznimno sam razočaran načinom na koje one funkcioniraju. Vi svugdje u predizbornoj kampanji možete naići na fantastična rješenja svih problema koji su oko nas. Nažalost, da ih se realiziralo samo 40 posto od obećanog, danas bi situacija bila uvelike drugačija. Ono što bih izdvojio u povučenoj paraleli sa svim ostalim kandidatima je transparentnost i efikasnost uprave u punom obliku. Čak 70 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave je netransparentno, među njima smo naravno i mi. Građane se mora informirati o proračunu, o planovima nabave, registru sklopljenih ugovora, o javnoj nabavi kao i o priljevu novčanih sredstava. Želimo postaviti nove standarde, dodatna pravila igre i radit ćemo sve da postignemo veću društvenu odgovornost kako vlasti tako i svih žitelja ove županije.

Što za vas znači Knin, kako biste pomogli Kninu da postanete župan?

– Knin je za mene simbol pobjede, zajedništva i snage svih nas. Moja vizija Knina je vizija grada kao industrijsko i poljoprivredno središte naše županije. Mi u županiji moramo imati centar industrije i poljoprivrede, a Knin je po svom položaju najidealniji. Uz poticaje iz EU fondova, kao i od same županije Knin vidim kao središte hranidbenog lanca ovog našeg područja. On ne smije biti pretvoren u grad slučaj već grad primjer razvoja. Nepravedno je slučajno ili namjerno sve ove godine zaboravljen, a po svojoj ulozi kroz povijest to nikako nije zaslužio. Naišao sam na podatke HGK Županijske komore Šibenik gdje se navodi da u gospodarstvu grada Knina, u 2015. godine, ukupni ostvareni gubitak za 16,8 posto veći nego prethodne godine. Takvi podaci županijskoj upravi morali su biti putokaz za ulaganje znatno većih sredstava za revitalizaciju Knina koje se nije dogodilo.

Koje probleme prepoznajete u Kninu?

– Knin se puno promijenio svih ovih godina ali, nažalost, samo kozmetički. Kninjani kažu da se u gradu radi, rješava se infrastruktura, uređuju se fasade, uređuju se nogostupi, parkovi, izgrađena je prekrasna crkva ali nažalost to nije dovoljno za kvalitetan život. Ne živi se od betona, a to dokazuje svaki četvrti stanovnik Knina i okolice, znači gotovo njih 25 posto koji primaju socijalnu pomoć. Centar za socijalnu skrb provjerio je – nije riječ o prevarama. To je zaista tako. Ljudi nevoljko, ali sve više napuštaju svoja ognjišta, odlazeći trbuhom za kruhom. Sve to nam govori samo jedno, a to je da Knin zaslužuje da se o njegovim problemima priča više puta u godini osim za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i kada temperature dosegnu 40 u hladu. Možemo govoriti o sadržajno obogaćivanju Kninske tvrđave, o renoviranju postojećih ugostiteljskih objekata novim terasama i ljetnim pozornicama, možemo ulagati u kombinaciju kulturno-povijesnog i vjerskog turizma ali bez proizvodnje, mislim da neće biti nekog većeg i konkretnijeg razvoja koji je Kninu potreban u rješavanju ova dva po meni najveća problema – nezaposlenosti i napuštanja grada. Grad Knin je kraljevski grad, ali kako za koga.

Kako mislite da bi vaše “sportsko” iskustvo pomoglo ili doprinijelo kako Kninu tako i županiji?

– Dolazim iz svijeta sporta, gdje je jako bitno da ste timski igrač, da znate planirati strategiju razvoja. Čini mi se da je upravo to ono što svih ovih godina nedostaje ovoj našoj županiji. Mi još uvijek ne znamo kojim smjerom krenuti. Smjer riječi i smjer djela kao da se stalno mimoilaze. Izuzetno sam ponosan što moj tim čine izuzetno vrijedni, pošteni ljudi sa stavom koji istinski vole ovu županiju i koji se ne boje uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji su pred nama. Želio bi zaista ako mi se pruži prilika stvoriti funkcionalnu i jaku županiju, na ponos svih nas koji u njoj živimo. Nevjerojatan je potencijal koji nas okružuje, i jako često postavljam samom sebi isto pitanje: zašto je godinama neiskorišten u cilju podizanja kvalitete života ovih ljudi. Godine trenerskog posla daju mi samo jedan odgovor a on glasi : loš odabir prve postave igrača. Kada se to dogodi na utakmici, ja djelujem odmah i mijenjam lošeg igrača. Kako će županija odlučiti vidjet ćemo uskoro.

Koji su vaši projekti?

– Ponekad da promijenili stvari na bolje prvo je potrebno promijeniti klimu u društvu, prvo moramo promijeniti način razmišljanja u stanovnika Knina. Moram naglasiti da ne postoji čarobni štapić ali u malim sustavima kao što je Šibensko-kninska županija ili grad Knin sve je moguće!

Sa samo jednom kapitalnom investicijom Knin bi se pretvorio u grad budućnosti. MI OSTAJEMO ne napuštamo naš grad i županiju, je slogan pod kojim idemo u izbor u Kninu.
Ako baš hoćete konkretno evo: Park prirode Dinara je nešto što se može riješiti u kratko vrijeme a može pridonijeti brendiranju Knina kao zelene destinacije i naravno zapošljavanju, povezano s Dinarom prava promišljena valorizacija rijeke Krke i rijeke Krčić i te kako može doprinijeti održivom razvoju.

Zekanović i Penđer predstavili projekt šibenske žičare

Kandidati Hrvatske konzervativne stranke i Hrasta za šibenskog gradonačelnika i dogradonačelnika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer predstavili su pod tvrđavom sv. Ivana  projekt izgradnje žičare između te tvrđave i tvrđave sv. Mihovila dugu tristotinjak metara.

“U svijetu je nekoliko gradova koji koriste ovakav oblika transporta kao oblik javnog prijevoza i kao turističku atrakciju. Znam da to Šibenčanima zvuči na prvu ruku pomalo neobično, ali jedino pitanje koje treba postaviti je pitanje isplativosti”, kazao je Zekanović i dodao kako je investicija procjenjena na iznos između 50 i 60 milijuna kuna, koliko se upravo investira u obnovu tvrđave sv. Ivana.

“Ako je Šibenik za taj iznos kadar obnavljati tvrđave, zašto ne bi bio kadar napraviti jedan alternativni oblik transporta koji će biti i turistička atrakcija, a ako netko sumnja u isplativost te infrastrukture, mogao bi isto tako sumnjati u isplativost investiranja u same tvrđave”, rekao je Zekanović.

Pojasnio je kako tvrđave sv. Mihovil i Barone uspješno posluju bez većeg marketinga i ulaganja u promidžbu jer su same po sebi atrakcija, pa bi tako i žičara, ili zračni tramvaj, svojom pojavom privukla posjetitelje, piše portal sibenik.in.

Naglasio je kako u Šibeniku zbog geomorfologije postoje brojne mogućnosti da se taj sustav implementira, a jedna od točaka koja je najzanimljivija je upravo žičara koja spaja sv. Mihovila i sv. Ivana u dužini od oko 300 metara i 35 metara iznad kuća. Logično, nameće se mogućnost da se taj zračni tramvaj širi i prema plaži Banj te Šubićevcu, rekao je Zekanović.

Što se pravnog momenta tiče, procedura je jednostavna, dodaje, toliko da se dubrovačka žičara sagradila kao jednostavna građevina i nije išla u proceduru izdavanja građevinskih dozvola, dok bi u Šibeniku bi ipak trebalo ishodovati glavni projekt.

“Osnovni preduvjet je da se ovakva infrastruktura stavi u prostorno-plansku dokumentaciju, odnosno generalni urbanistički plan Šibenika – kaže Zekanović koji je, dodaje, prije skoro pet godina ovaj projekt prezentirao Željku Buriću, ali nije bitno tko prvi izgovori, nego tko napravi”, istaknuo je.

“To je šibenska ideja koju planiramo provesti. I Leković i Nikola Bašić su govorili o žičari, na kojoj ćemo mi aktivno raditi kao na jednom od prioriteta, uz strateški projekt zračne luke”, naglasio je Zekanović.

Što se tiče stanara pod tim ‘projektom u zraku’ kojima bi iz bilo kojih razloga smetala žičara nad krovovima, kroz istrument služnosti na neki način bi ih se moglo financijski obeštetiti.

“Ipak, strah koji osjećaju stanari kuća iznad kojih bi prolazila žičara nije utemeljen jer je žičara jako visoko i riječ je o vrlo sigurnoj infrastrukturi”,  zaključio je Hrastov kandidat za gradonačelnika Hrvoje Zekanović.