Izaslanstvo HKS-a na obilježavanju 21. obljetnice Oluje

Izaslanstvo HKS-a, na čelu s predsjednicom Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić, u petak, 05. kolovoza 2016., nazočilo je središnjem dijelu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 21. obljetnice veličanstvene Vojno-redarstvene operacije Oluja u gradu Kninu.

Protokol obilježavanja započeo je na kninskoj Tvrđavi gdje su predstavnici državnog vrha, obitelji poginulih i nestalih branitelja te predstavnici svih ratnih vojno-redarstvenih postrojbi podigli hrvatski stijeg. Na Trgu dr. Ante Starčevića sva državna izaslanstva položila su vijenac i zapalila svijeće podno spomen-obilježja i spomen križa, a na istom mjestu počast svima poginulima u Domovinskom ratu te poginulima u VRO Oluja odali su dužnosnici HKS-a polaganjem vijenca i paljenjem svijeća.

Uz predsjednicu Ružu Tomašić, u izaslanstvu HKS-a bili su glavni tajnik Denis Bevanda, članica Predsjedništva Marijana Klišanin, predsjednik i dopredsjednica Glavnog odbora Draženko Kožul i Marijana Trogrlić, koordinator mladih Marko Milanović Litre, predsjednik gradske organizacije Split Jurica Batarelo, gradske organizacije Imotski Jelena Jukić, te brojni drugi dužnosnici i članovi.

Knin 2016

Protokol je nastavljen u crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu svečanom euharistijskim slavljem, koje je predvodio umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas u zajedništvu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem i vojnim biskupom Jurom Bogdanom. Euharistijsko slavlje pratio je zbor kninske župe sv. Ante te Klapa Sv. Juraj HRM.

Nakon završetka protokolarnog djela stranački dužnosnici nastavili su druženje s hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u šatoru UHDDR-a Rokovci – Andrijaševci, kojima se i ovom prigodom zahvaljujemo na gostoprimstvu.

Otvoreno pismo mladih Hrvatskih konzervativaca predsjedniku EP-a Martinu Schulzu

Mladi Hrvatski hrvatski konzervativci u ponedjeljak, 11. svibnja 2015., uputili su otvoreno pismo predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu:

Poštovani gospodine predsjedniče Europskog parlamenta Schulz,
Obraćam Vam se u povodu pisma koje Vam je uputio zastupnik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac i potpredsjednik Srpske samostalne demokratske stranke u kojem po tko zna koji puta iznosi optužbe o genocidnosti hrvatskog naroda i Republike Hrvatske istovremeno prikazujući zastupnicu u Europskom parlamentu Ružu Tomašić kao osobu koja daje ‘šovinističke izjave, uperene prvenstveno protiv srpske manjine u Hrvatskoj’.
I jedno i drugo su neistine koje gospodin Pupovac vješto koristi kako bi manipulirao tobožnjom ugroženošću srpske manjine u Hrvatskoj a sebi osigurao lagodan život na račun hrvatskog proračuna. Da je tome tako postoji niz dokaza od kojih izdvajamo riječi bivšeg  predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića  kako se ‘politika Milorada Pupovca, odavno pretvorila u ‘etnobiznis’, a ne u kvalitetnu manjinsku politiku’ dodajući pritom kako je u vrijeme kada je stranka gospodina Pupovca i formalno bila u Vladi, ‘za Srbe učinio vrlo malo, a za sebe i svoje iznimno puno’.
Da je gospodin Pupovac zadnja osoba koja može govoriti o brizi za prava srpske manjine i njihovoj tobožnjoj ugroženosti, potvrđuju i riječi jednog drugog pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj, gospodina Nenada Vlahovića, predsjednika Srpske pravedne stranke, koji je u travnju ove godine javno optužio gospodina Pupovca da je ostvario veliku materijalnu korist prisvajajući si novac namijenjen srpskoj manjini. Gospodin Vlahović potvrdio je riječi bivšeg predsjednika Josipovića i javno rekao kako ima dokaze za te tvrdnje, te da protiv gospodina Pupovca vodi i sudski postupak.
Ruža Tomašić u svojim javnim nastupima često je isticala kako je takva politika zloporabe pripadnosti etničkoj manjini radi vlastite koristi neprihvatljiva te da osobe koje lažno optužuju vlastitu državu za genocid radi vlastitih probitaka zbog toga trebaju odgovarati. Gospodin Pupovac prepoznao se u tim riječima i sada svoja nečasna djela pokušava sakriti iza cijele srpske manjine u Hrvatskoj te u pismu upućenom Vama tendenciozno ističe samo dijelove izjave Ruže Tomašić, što je još jedan dokaz njegove dosljednosti u manipuliranju javnošću i srpskom manjinom.
Njegove optužbe da ‘u protekle tri godine razvijanje netolerancije, te stvaranje i toleriranje protumanjinske atmosfere ozbiljno ugrožavaju postignuto tokom pregovora o članstvu i onemogućavaju obaveze proistekle iz Pristupnog ugovora Republike Hrvatske, a posebno njegove odredbe o pojačanoj zaštiti manjinskih prava’, najbolje  opovrgava činjenica da je Hrvatska u skupini zemalja koja ima najbolje zakone za zaštitu manjina u Europi i nema otvorenih pitanja s manjinskim zajednicama, osim onog s gospodinom Pupovcem, koji, očito, od toga jako dobro živi. Pripadnici srpske manjine danas imaju svoje mjesto u hrvatskom športu, na glazbenoj sceni, u medijima, u obrazovnim ustanovama, na važnim mjestima u politici kao što su Europski parlament ili Hrvatska vlada i na mnogim drugim područjima. Istovremeno, hrvatska manjina u Vojvodini u Republici Srbiji o takvim pravima i tretmanu može samo sanjati.
Htjeli bismo ovom prilikom podsjetiti da gospodin Pupovac lažno optužuje Hrvatsku i zastupnicu Tomašić za širenje netolerancije među građanima dok on osobno prešutno odobrava, i time svjesno podupire, slučajeve u kojem pripadnici srpske manjine vrijeđaju osjećaje većinskog hrvatskog stanovništva i simbole hrvatske države.
Ovom prigodom važno je napomenuti da je u Hrvatskoj Zakonom o općem oprostu (NN 80/96) obuhvaćeno oko 1700 pripadnika agresorske vojske kojima se daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom i oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj. Neki od tih pripadnika i danas nastavljaju s provokacijama i unošenjem nereda u međunacionalne odnose na nekadašnjim okupiranim područjima RH. Takve provokacije gospodin Pupovac nikada nije osudio niti se o njima očitovao.
Podsjećamo i na presudu Međunarodnog suda  pravde na tužbu Hrvatske za genocid protiv Srbije kojom je utvrđeno da su srpske snage i JNA počinili zločine  protiv hrvatskog stanovništva s namjerom da se ‘etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države’. Gospodin Pupovac izvrće te činjenice i danas, kao i uostalom tijekom cijelog njegovog političkog djelovanja, pokušava političkim pamfletima nametnuti krivnju Hrvatskoj i hrvatskom narodu da su genocidni, raspirujući mržnju kod svojih sunarodnjaka u Hrvatskoj, što je i prethodilo agresiji Srbije na Hrvatsku.
Koliko je gospodin Pupovac vjerodostojna osoba za iznošenje optužbi o genocidnosti Hrvata možda najbolje svjedoči činjenica da je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, u veljači 1992. na konferenciji za novinare lažno optužio Katoličku crkvu da je u Hrvatskoj pokrstila 11.000 srpske djece. Pritom nije ponudio dokaze. Gospodin Pupovac nikada nije odgovarao zbog takvih izjava. Zagrebački okružni tužitelj je početkom svibnja 1992. podigao optužnicu protiv Pupovca zbog iznošenja lažnih vijesti ili tvrdnji, za što se predviđala kazna do pet godina zatvora, no do procesa nikada nije došlo.
Iznijet ćemo za kraj zastrašujuće činjenice i brojke koje gospodin Pupovac uporno ignorira dok optužuje Hrvatsku za genocidnost:  Činjenica je da je Srbija s JNA uz pomoć pripadnika srpske manjine izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku, želeći očistiti granice tzv. Velike Srbije od nesrpskog stanovništva. Tijekom te agresije u ime Velike Srbije radili su teške zločine, protjerivanja, ubijanja i mučenja civila, silovanja, rušenja objekata, itd.
Srpske snage protjerale su iz hrvatskih područja više od 200.000  stanovnika, ubile su  19.500 građana, od toga više od 400 djece. Prema rezultatima istraživanja koje je naručio Program UN-a za razvoj u Hrvatskoj je tijekom rata registrirano između 1500 i 2200 težih slučajeva seksualnog nasilja. Samo pet silovatelja pravomoćno je osuđeno tako da se žrtve silovanja u Vukovaru svakodnevno susreću sa silovateljima i ne mogu im ništa.
Nadalje, kroz srpske logore u Begejci, Beograd, Bileća, Glina, Knin, Manjača, Morinje, Niš, Sremska Mitrovica, Stara Gradiška, Stojićevo, prošlo je oko 8500 hrvatskih građana (300 zatočenih je ubijeno).
Registrirano je najmanje 145 masovnih i više od 1200 pojedinačnih grobnica sa žrtvama srpskih zločina, uglavnom Hrvatima, ali i pripadnicima ostalih narodnosti koji nisu podržali velikosrpsku politiku i agresiju na Hrvatsku.
Ranjeno je preko 30.000 građana, a ciljanim napadima uništeno je ili oštećeno 2423 spomenika kulture od čega toga je 495 sakralnih objekata –  uglavnom katoličke crkve.
Na kraju, želimo istaknuti da je u redovima  HV-a  u tom razdoblju,  uz Hrvate, bio i znatan  broj  pripadnika ostalih narodnosti koje žive u Hrvatskoj, a među njima i preko 10000 Srba.
Usprkos tim činjenicama, gospodin Pupovac  ima obraza i danas za visoku plaću koju mu isplaćuju hrvatski građani optuživati vlastitu državu i te iste građane da su fašisti, genocidni i netolerantni.
Poštovani gospodine predsjedniče Europskog parlamenta, postoji li igdje u Europskoj uniji ovakav slučaj?

S poštovanjem

u ime mladih Hrvatskih konzervativaca Grada Zagreba
Marko Milanović Litre

Izaslanstvo HKS-a na obilježavanju Dana grada heroja Vukovara

U povodu obilježavanja Dana grada heroja Vukovara i blagdana zaštitnika grada sv. Filipa i Jakova, u nedjelju, 3. svibnja 2015. godine, predsjednik Gradskog vijeća grada Vukovara Igor Gavrić, dogradonačelnik Marijan Pavliček i vijećnici Robert Rapan i Marina Jokić ugostili su u Vukovaru izaslanstvo HKS-a na čelu s predsjednicom Ružom Tomašić.
Protokol obilježavanja započelo je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata grada Vukovara gdje je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast žrtvama Domovinskoga rata, a svečanu svetu misu u Crkvi svetih Filipa i Jakova predvodio je provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak uz koncelebraciju nekoliko svećenika predvođenih gvardijanom i župnikom Sv. Filipa i Jakova fra Ivicom Jagodićem.
U podne je svečano otkirvena spomen-bista Jeana-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani Vukovara, a koji je zločinački ubijen 1991. nakon pada Vukovara. Spomen-bistu su zajednički otkrili njegova majka Lyliane Fournier, njegov brat Paul, predsjednik Gradskog vijeća Igor Gavrić i gradonačelnik Ivan Penava. Postavljena spomen-bista je djelo akademskog kipara Lovre Jakšića i klesarske radionice Dražena Jakšića.
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Vukovara u povodu Dana Grada Vukovara održana je u Hrvatskom domu, a započela je himnom Republike Hrvatske u izvedbi „Vukovarskih golubića”.  Predsjednik Gradskog vijeća Igor Gavrić u svom obraćanju pohvalio je rad gradskih vijećnika i posebno naglasio kako će ispoštivati odluku Ustavnog suda i spriječiti postavljanje dvojezičnih ploča, jer one nisu nikada bile niti će biti u gradu Vukovaru, te je pozvao pripadnike srpske zajednice u Vukovaru da u cilju izgradnje suživota, ako imaju saznanja, kažu gdje se nalaze posljednja počivališta Vukovaraca nestalih u Domovinskom ratu, a za čiju se sudbinu još uvijek ne zna.
U izaslanstvu HKS-a uz predsjednicu Tomašić bili su Nikica Penđer, dopredsjednik, Denis Bevanda, glavni tajnik, Miro Cukrov, član Predsjedništva, te članovi Glavnog odbora Ivan Vukoja i Marko Mlanović – Litre.
Na Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Vukovara su uručena i javna priznanja Grada Vukovara:
Nagrada za životno djelo: akademkinji Alici Wertheimer-Baletić, prof. Zdravku Dvojkoviću, dr. Vesni Bosanac, i magistru Radwanu Joukhadaru.
Medalja Grada Vukovara: Martini Stojšić, Ivici Azeniću, Josipu Boldišu, posthumno, Mirjani Kulić, Ogranku Matice hrvatske Vukovar, Đuri Ivankoviću, Vilmi Vidović, Zlatku Hegedušu, Javnoj ustanovi u kulturi Hrvatski dom Vukovar
Plaketu Grada Vukovara dobili su: Dom učenika ugostiteljsko-turističke škole Osijek, Klub dizača utega „Vukovar”, Stjepan Draganić, HNK Mitnica Vukovar, Vlado Martinko.