Suverenisti s jasnim stavovima idu po svoja dva mandata u EU Parlamentu

Predstavnici platforme Hrvatski suverenisti koju čine stranke Hrast, Hrvatska konzervativna stranka (HKS), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) i Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD) održali su u subotu, u hotelu Dubrovnik tribinu na temu “Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa”.

Predsjednik Hrasta i član Predsjedništva Europskog kršćanskog političkog pokreta ECPM-a Ladislav Ilčić u pozdravnom govoru član ECPM-a, predstavio je program i ciljeve ECPM-a koji djeluje unutar grupe Europskih konzervativaca i suverenista (ECR) u Europskom parlamentu, a čiji je član eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić.

Ladislav Ilčić: Vjerujemo da će procesi iz Mađarske i Poljske doći i u Hrvatsku

“ECPM se zalaže za vrijednosti jer bez jasnog vrijednosnog opredjeljenja nema napretka. Europu vidimo s manje ingerencija, a više ingerencija trebaju imati jaki parlamenti, jake nacije. Narodi trebaju imati jak identitet, za razliku od stajališta globalista i establišmenta kojem pripadaju HDZ i SDP koji su za ujedinjene europske države. Upravo ti globalisti su hrvatskoj posljednjih godina donijele dosta problema u vidu antikršćanskih dokumenata i propisa”, rekao je Ladislav Ilčić objasnivši osam poglavlja ECPM-a koja se temelje na ljudskom dostojanstvu i u kojima je sadržano djelovanje ovog pokreta:

  1. Zaštita života koji počinje od začeća a završava prirodnom smrću. ECPM se život ne zalaže samo deklarativno kao HDZ nego to svojim djelima i dokazuje. Takvo shvaćanje odnosa prema čovjeku je nužno za bilo koji pravedan odnos u društvu. Ovo poglavlje uključuje zaštitu prava djece, roditeljsko pravo na odgoj djece, brigu o starijima, zabranu eutanazije i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu
  2. Održiva ekonomija je ona koja u središtu nema profit nego dobrobit čovjeka. To je ekonomija koja radi za ljude i planet – cilj svake ekonomske politike ne može biti novac i profit nego dobrobit samog čovjeka. Napredak se ne može mjeriti samo rastom BDP-a nego i rastom zaposlenosti. ECPM se zalaže za slobodno tržište, ali uz odgovarajuću ulogu države, koja ima isključivo regulatornu ulogu
  3. Zaštita okoliša usko je povezano s gospodarstvom. O gospodarstvu i poljoprivredi države same odlučuju, a zaštita okoliša i mudro upravljanje prirodom proistječe iz Biblije, odnosno kada je Bog dao Adamu da obrađuje rajski vrt.
    ECPM podržava projekt EU da do 2020. godine u poljoprivredu uloži 220 milijardi eura, ali problem je što se u tom projektu robuje formalnim procesima, a manje se gleda cilj a to je zdrava hrana. U Hrvatskoj je problem što se poticaji u poljoprivredi daju prema površini, a ne po urodu.
  4. Zdravi brak i obitelj. Država treba brinuti o stvaranju uvjeta da ljudi budu sposobni za stvaranje braka i obitelji.
  5. Sloboda sigurnost i stabilnost. Danas je to pitanje usko vezano uz problem migracija. Temeljno ljudsko pravo je sloboda svakog čovjeka da se s nečim slaže ili ne slaže u smislu pluralizma. Tu su i vjerske slobode, no EU danas ima problem s islamskim zemljama i s Kinom. Što se tiče pitanja migranata, to treba raditi na terenu. Europske institucije trebaju raditi s ljudima s kojima cijene pluralizam i slobodu mišljenja. No one danas ne surađuju s ljudima u tim zemljama koji cijene te vrijednosti nego se gleda tko je za Ruse a tko za Amerikance. Države moraju same određivati politiku prema EU-u kod rješavanja problema migracija. NATO JE dovoljan za obranu. ECPM je protiv europske vojske, jer to opet ide na ruku onima koji žele centraliziranju federalnu Europsku uniju.
  6. Borba proti trgovine ljudima. U problemu prostitucije postoji i odgovornost klijenta.
  7. Reforma EU-a. Europa se treba vratiti svojim kulturnim i duhovnim korijenima koje su utemeljili Konrad Adenauer i Rober Schuman koji je rekao “ako nemamo kršćanstva, nemamo demokracije”. EU postaje sve manje demokratska, i mi ne želimo ‘više Europe’, nego bolju Europu. Manje regulativa i zakona, a više temeljnih vrijednosti.
  8. Očuvanje kršćanske kulture i baštine. Kršćani se progone unutar Europske unije. O tome treba puno govoriti. Kršćane ne progone samo u Siriji i Pakistanu. Kršćani su etiketirani od mainstream medija, ali o tome se nitko ne usuđuje govoriti. Osuđuje se priziv savjesti, što je nedopustivo.

“To je ukratko program ECPM-a i to je jedina istinita ideja. Sva europska društva će prije ili kasnije doći do toga. Gledamo procese u Poljskoj i Mađarskoj i vjerujemo da će doći i u Hrvatsku” rekao je Ilčić.

Michael Schluter: Euro je loša ekonomija u svojoj suštini

Drugi govornik bio je engleski ekonomist i savjetnik Svjetske banke, borac za neradnu nedjelju i pravednu ekonomiju Michael Schluter koji je govorio o temi “Zašto ne Euro”. Prema Ilčićevim riječima, 60 posto hrvatskih građana protivi se euru, a hrvatski establišment tvrdi da većina želi da nacionalnu valutu kuna zamijeni euro.

Schluter istaknuo je kako “kao prvo moramo razumjeti da je euro loša ekonomija u svojoj suštini jer umjesto korištenja tržišta i tečajeva, niz činovnika odlučuje o vrijednosti pojedine nacionalnih valuta”.

“Primjerice, oni odrede vrijednost kune prema euru i onda se ta vrijednost fiksira zauvijek. Nema natrag čak niti ako se nakon pet ili deset godina promijeni vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvodnje i potrošnje u odnosu na ranije fiksiranu vrijednost, kaže Schluter.

Schluter je upozorio da će Europska komisija tražiti da moramo imati federalnu vladu i da se članice moraju odreći suvereniteta u korist federalne vlade i eurozone. “To je veliko odricanje nacionalnog suvereniteta. To ste već učinili u Jugoslaviji, izgubili ste nacionalni suverenitet i ako se pridružite eurozoni morat ćete se ponovno odreći suvereniteta”, rekao je Schluter dodajući kako neki kažu da pravi cilj onih koji su osmislili euro nije bio sam protok roba i usluga, nego da je “pravi cilj politički”.

Kao dokaz da euro nije pojačao trgovinu među europskim zemljama Schluter je spomenuo primjer dobrih trgovinskih odnosa između Novog Zelanda i Australije, koji imaju različite valute ali bolju trgovinu nego što imaju članice eurozone. Naglasio je kako je pitanje eura više političko pitanje i pitanje koliko mi cijenimo vlastitu neovisnost. “Jednom kada se priključite eurozoni više ne možete izaći, čak i ako želite. Italija i Grčka su htjele, ali euro je osmišljen da nema puta natrag, jednom kada se priključite tamo ste zauvijek”, naglasio je Schluter istaknuvši kako je priključenje eurozoni “ogromna odluka” te da Hrvatska mora biti jako sigurna da je spremna na posljedice koje se mogu dogoditi. “Financijska korist ulaska u eurozonu se može, ali i ne mora dogoditi. Postoje prednosti, a postoji i politički rizik”, zaključio je.

Nikola Šopar: Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj

Govoreći u okviru panela “Važnost suvereniteta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske”, menadžer u multinacionalnoj kompaniji Nikola Šopar istaknuo je kako je danas u središtu profit, kapital i neprestani rast, a to je nemoguće. “To nam pokazuju korporacije koje se ruše na burzama, ili se same uruše iznutra”. Istaknuo je važnost vrednota u društvu. “Ekonomski vođe stvaraju neke pokrete i aktivnosti unutar firme ili društva, a na koji način rade ovisi o tome s čime su motivirani i koji im je poriv pri donošenju odluka. Isto je i kod menadžera i kod političara. Te vrijednosti stvaraju se tijekom života, i tu je jasna povezanost između obitelji i odluka koje se donose na višim razinama. Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj”, rekao je Šopar dodajući kako je problem suvremene zapadne ekonomije što je “više fokusirana na uništavanje protivnika nego na suradnju”.

Jure Vujić: U EU se događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike

Politolog i pravnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista Jure Vujić istaknuo je kako politički suverenitet ne možete imati ako nemate sve pretpostavke suverene unutarnje politike. Naglasio je da je pitanje ulaska u eurozonu pitanje izbora između suverenističke politike i neokolonijalizma koji zagovara zadržavanje jedne fikcije, jednog umjetnog tečaja valute. Nameće nam se trend neoliberalne ekonomije prema kojem ekonomija mora upravljati svim živim zajednicama u svijetu. A ekonomija je samo dio šireg spektra ljudskih odnosa, od obitelji, kao baze, do države.

Odgovarajući na pitanje hoće li suverenisti u Hrvatskoj pobijediti na predstojećim izborima Vujić je rekao kako to ovisi o tome koliko su građani svjesni aktualnih problema. Smatra da građane treba osvještavati da je nacionalna ekonomija zajednička skrb za postizanje javnoga dobra. Upozorio je da EU provodi uniformističku gospodarsku politiku od summita EU-a u Nici 2008. gdje je predstavljena jedna od novih paradigma socijalne politike koja se primjenjuje na sve članice, tzv. fleksi sigurnost, odnosno pokušaj uspostave ravnoteže između sve fleksibilnije radne snage.

“Poslodavcima je dana mogućnost otkazivanja radnog mjesta i osiguravanja sve više sigurnosti na tržištu rada, a to znači da radnici gube sigurnost rada u vidu neprestane edukacije. Do 68 godine će ih slati na usavršavanje da bi bili kompetitivniji pa je ta radna sigurnost zapravo negacija temeljnog prava rada”, rekao je Vujić. Drugi važan aspekt je što se u EU događa nedemokratski netotalitarni pristup donošenja ekonomskih odluka koje se događaju zakulisno, a to je lobiranje. Naime, više tisuća lobija najvećih multinacionalnih kompanija koje žustro lobiraju za korporativne interese ne mare za parametre politike i gospodarstva imaju slobodan pristup odborima u Europskom parlamentu”, upozorio je Vujić koji je upozorio da je EU 2012 donijela paket mjera Euro + kojima će imati pravo nametati na području socijalne politike rada uniformističke mjere koje pogoduju poslodavcima i kojima se na radnike gleda kao na običnu potrošnu robu”, rekao je Vujić dodajući kako se u EU događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike.

Draženko Kožul: Ljudi odlaze iz Hrvatske jer traže sigurnost i zaštitu

Govoreći o razlikama u poduzetništvu u Austriji i Hrvatskoj poduzetnik Draženko Kožul rekao je kako uzroci problema poduzetništva u Hrvatskoj leže u nasljeđu iz bivšeg sistema gdje u kojem je radničko samoupravljanje na privatni sektor gledalo kao na neprijatelja države. “Prelaskom na novo uređenje, stare navike su ostale, ostale su stare strukture i ljudi na pozicijama”, istaknuo je Kožul. Naglasio je da je rješenje u tome da “država treba prihvatiti privatni sektor kao partnera, a ne kao neprijatelja” navodeći kao primjer inspekcije kojima nije cilj da pomognu poduzetniku nego kažnjavanje. Kao drugi problem naveo je nedostatak radne snage. “Mediji vole naglasiti da su Hrvati pohrlili van za boljim životom, iako kvaliteta života nije manja nego u Austriji i Njemačkoj. Ljudi su otišli tražiti zaštitu i sigurnost koju nisu imali u Hrvatskoj. Možemo se naviknuti na sve, ali na nepravdu nikada, tako je ugrađeno u ljudskim postavkama, treba mijenjati politiku, i treba nam suverenistička politika i vlada koja je prilagođena poduzetničkim interesima”, zaključio je Kožul.

Pero Kovačević: Samo suverenisti mogu vratiti red u Hrvatsku

Bivši saborski zastupnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore Pero Kovačević naglasio je da država mora napraviti pravni okvir kojim će zadržati mlade i pametne u Hrvatskoj. “Moramo krenuti od samoga početka jer nemamo uređenu državu, ni pravni sustav, ni institucije prane države. Moramo stvoriti zakonodavni okvir i ponovno osvijestiti važnost rada, radne etike, plaća i zaštitu radnika. Pred nama je ogroman posao, to znači da je bitan pravni okvir koji mora biti u interesu hrvatskih poduzetnika, ali ne smije se zaboraviti hrvatskog radnika”, rekao je Kovačević naglasivši kako nam to neće raditi Borg grupa nego najsposobniji ljudi iz područja gospodarstva i prava.

Hrvatska je opterećena aferama poput Agrokora i Uljanika zato što institucije pravne države ne funkcioniraju nego su alat u rukama interesnih skupina i lobija. Kada se ustroje institucije onda su pravila jasna, inspekcije će pomoći, a ne kažnjavati”.

Naglasio je kako ništa nismo naučili iz afera, od pretvorbe i privatizacije, predstečajnih nagodbi. Ogroman novac poreznih obveznika je potrošen za vrijeme vlada Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. U uređenim državama znalo bi se gdje je nestalo 36 milijardi kuna upucanih u brodogradnju. To je najveći problem, a to ne može nitko napraviti nitko osim suverenista i zato nije čudno što nas napadaju od ‘sive sove’ , ili komunističko-liberalne snage. Tražimo uređenu pravnu državu samo. Bitno je napraviti zakonodavni okvir na suverenističkim osnovama, institucije pravne države i provesti političku lustraciju”, zaključio je Kovačević.

Ruža Tomašić: Zašto naše svećenstvo ne reagira na progon kršćana?

Eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD, Ruža Tomašić govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe”

Govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe” eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD Ruža Tomašić rekla je kako je migrantska kriza koja potresa Europu posljedica planske politike Europske unije koja u izvješću iz 2012. navodi kako se Europa suočava s demografskim izazovima i problemom nedostatne radne snage. “Ako nema migracija, stanovništvo EU-a će se smanjiti i održivi rast bit će ugrožen. Od toga sve potječe”, rekla je Ruža Tomašić.

Spomenula je još jedan sporni dokument EU-a. Riječ je o Dublinskom sporazumu koji navodi da se svi migranti moraju registrirati u zemljama u koje su ušli. “Ali kada ti migranti dođu u Njemačku ili Francusku, tamo među njima izaberu visokoobrazovane, a sve ostale žele vratiti u zemlje u kojima su registrirani. Naravno da to ostale članice nisu htjele prihvatiti pa je Angela Merkel nametnula kvote”, rekla je Tomašić.

“Da u Europskoj uniji misle ozbiljno riješiti problem ilegalnim migranata onda bi tražili rješenje na izvoru problema i stvoriti neku zonu gdje bi migranti boravili dok se provjerava jesu li ispunili uvjete za ulazak u EU. Ali sve je to planirano, a mi ne razumijemo ili se pravimo da ne razumijemo”, zaključila je Tomašić.

Tomašić je istaknula kako je “problem što Hrvatska nema svog Viktora Orbana koji će reći ‘Ovo je Hrvatska u kojoj živi 94 posto kršćana'”. Dodala je da ako je Hrvatska mora prihvaćati migrante, onda treba primati kršćane koji su najprogonjenija skupina na istoku. “Svaki dan dobivamo pisma zašto ne reagiramo u njihovu zaštitu. Ali zašto naše svećenstvo ne reagira. Čega se boje?”, upitala je Ruža Tomašić. Na pitanje što nam je činiti Ruža Tomašić rekla je kako najprije treba raditi na izmjeni aktualne vlade. “Moramo čekati izbore, nadam se da ćemo na sljedećim izborima reći no pasaran onima koji ne štite interese hrvatskog naroda, nego štite interese Bruxellesa”. “Morate braniti svoj narod, i imati svoje mišljenje, a ne ići po mišljenje u Bruxelles”, zaključila je Tomašić.

Hrvoje Zekanović: Europa se potpuno odrekla kršćanstva

Saborski zastupnik i 12. na listi Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović naglasio je da “Europi prijeti neviđena katastrofa”. Europa se mijenja na jedan način kako nitko nije mogao očekivati, demografski, iznutra i izvana. Iznutra sekularizacijom društva, a izvana migracijama koje se događaju svakodnevno. I to je ono što mediji ignoriraju”, rekao je Zekanović.

Istaknuo je kako je Europa nastala na kršćanskim vrijednostima, ali se potpuno odrekla kršćanstva. “Zaboravila je tko je i što je i kamo ide”. Istaknuo je kako se migranti koji dolaze uz Bliskog istoka i Afrike ne integriraju nego getoiziraju te da danas imamo “islamizaciju europskih društava” gdje se događa da muslimanska stranka traži zabranu kićenja jelki na gradskom trgu. Podsjetio je kako je i Louise Arbour priznala da se Marakeški sporazumu provodi zato što zapadnoj ekonomiji treba radna snaga. Kad su iscrpili europski bazen okreću se Africi i Bliskom istoku, njih nije briga kako će Europa izgledati, samo profit”, rekao je Zekanović dodajući kako “tim ljudima treba pomoći, ali na ishodištu, da njihove zemlje budu uređenije, tek onda ćemo imati prestanak velike prijetnje za europsku kulturu i civilizaciju”.
“Kršćani su bez obzira na sliku koja se stvara u medijima, marginalizirani. Dobiješ stigmu da smo katolibani. Danas nije moderno biti kršćanin”, rekao je Zekanović. Govoreći o problemima s migrantima u Europi spomenuo je primjer Stockholma u kojemu danas postoji tzv. no go zona u koju ni vatrogasci ni policija ne idu bez dugih cijevi.

Bernardica Juretić Rožman: Sotonizam nam nameću kao nešto normalno

Bernardica Juretić Rožman upozorila je na otvoreni sotonizam i problem nedostatka vrijednosti i iskrivljene vrijednosti u Europi navodeći slučaj nedavnog otvaranja tunela St. Gotar u Švicarskoj kojem su nazočili svjetski velikodostojnici u obredu koji je bio sotonski, ali u koreografiji koja je prihvatljiva. “Sve se to radi svjesno i namjerno”. Spomenula je i nedavno postavljanje kipa bafometu u New Yorku koji se prodaje i kao Barbi lutka. I to nam se nameće kao normalno”, rekla je Juretić Rožman. “Pokušavaju nam nametnuti određene vrijednosti – žele da izgubimo osjećaj nacionalne pripadnosti. Gospa je u Fatimi rekla da će se u 21. stoljeću borba između Boga i sotone voditi za obitelj. Nije slučajno što su migranti određene nacionalnosti”, naglasila je spomenuvši također problem progona kršćana u Siriji i Kini koji jako pate zbog svoje vjere, ali koji su usprkos tome veliki vjernici. “Vjerujem da će nas Bog poštedjeti zbog vjere i patnje tih ljudi. Živimo u teškim smo vremenima i trebamo stati u obranu naših vrijednosti. Treba svakome pomoći, ali trebamo znati braniti svoje vrijednosti. Teba omogućiti ljudima da žive tamo gdje jesu”, zaključila je Bernardica Juretić Rožman.

Željko Sačić: Što više eurozastupnika uz Ružu i Plenković to neće preživjeti

General i koordinator GI Hrvatski bedem Željko Sačić također se osvrnuo na medijsko praćenje suverenista. “Mediji i vlada sve nas koji promišljaju štetne učinke migracija kvalificira fašistima i ksenofobima mislim da dijelim mišljenje svih nas, a Mi Hrvati se jako ponosimo što među nama dugo godina žive naši dragi sumještani i suvremenici islamske vjeroispovijesti koji su se žrtvovali za Domovinu. Njihov čelnik Aziz Hasanović čini velike napore i istinu širi kako su Hrvati tolerantni ljudi i da Hrvatska ima model suživota muslimana i kršćana za cijelu Europu. Ali, nećemo dopustiti da nas ugrožavaju globalisti i ljudi koji su ovdje došli i koji nemaju motive da unaprjeđuju hrvatsko društvo nego zapravo zloupotrebljavaju tradicionalnu hrvatsku dobrodošlicu i empatiju. Mi ćemo biti takvi i dalje, ali Hrvatska vlada mora brinuti o sigurnosti takve Hrvatske, a ona danas ne brine o tome”, naglasio je Sačić.

Govoreći o politici aktualne Vlade Sačić je rekao da kada suverenisti kritiziraju ilegalne migracije, onda kritiziraju pasivnost hrvatske države. “Danas je to evidenta degradacija političkog sustava Republike Hrvatske. Hrvatska ima policiju i represivni sustav, ali ministar Božinović to ne primjenjuje. On štoviše zabranjuje primjenu pozitivnog zakonodavstva i veže ruke policiji. S druge strane uveo je da posao državnih institucija oko migranata vode udruge civilnog društva koje dokazano ugrožavaju sigurnost Hrvatske jer migrantima pomažu na razne načine, daju im novac, kartice, pokazuju rute. To nije slučajno”, tvrdi general Sačić.

Rekao je kako ministar Božinović govori da je sve pod kontrolom, ali Hrvatska je svakodnevno prekrivena s tisućama ljudi koji ne mogu dalje iz Hrvatske zbog žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom. To su naši izdajnici, ali čudim se ministru Krstičeviću. Što on radi? Što Hrvatska vojska radi. Zašto ne provodi svoje ustavne obveze”, istaknuo je Sačić dodajući kako bi Krstičević na svoju inicijativu trebao postaviti vojsku na granicu i zaštititi hrvatski narod. Sačić je također upozorio kako je u Grčkoj i Makedoniji oko 35 tisuća migranata. Ne znamo još gdje dolaze i gdje će dolaziti, ali kad uđu u Sloveniju, jer u Mađarsku ne mogu, oni ih vrate, kao i Talijan. Kad ih policija registrira, oni po ‘Marakešu’ moraju ostati u Hrvatskoj. Zato Božinović traži naselja i šatore po Hrvatskoj jer ne znaju kud će s njima, a kada dođu moraju dobiti 2900 kuna pomoći”, zaključio je Sačić. Prema njegovim riječima rješenje za sve ove probleme je nadohvat ruke. “Najprije Europski parlament, a onda Sabor. U Europskom parlamentu možemo ići na te sotoniste i globaliste. Što više zastupnika uz Ružu, to će biti jači udarac globalistima i to Plenković neće moći preživjeti. Ako odredimo to kako treba, bit će više naših, a manje njihovih. To je rješenje”, rekao je general Sačić.

U zaključnoj riječi Bernardica Juretić Rožman rekla je kako je ovo prekretnica za čovječanstvo. “Kršćani su bili napadani u povijesti, ali su opstali i opstat će jer Sotona nema zadnju”, naglasila je.

Ruža Tomašić predala listu Hrvatskih suverenista

Hrvatski suverenisti u ponedjeljak, 8. travnja 2019., predali su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore.

“Imamo najbolju listu, ako pogledate imena, ako pogledate što su ti ljudi radili. Idemo raditi, pokazati ljudima da imaju za koga glasovati”, rekla je , nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić nakon predaje kandidacijske liste i pozvala birače da izađu na izbore.

Hrvatski suverenisti okupljaju stranke Hrast, Hrvatsku konzervativnu stranku, HSP-AS, Ujedinjene hrvatske domoljube, a kandidati na listi su:

1.Ruža Tomašić

2. Ladislav Ilčić

3. Ante Žoni Maksan

4. Željko Sačić

5. Pero Kovačević

6. Bernardica Juretić Rožman

7. Jure Vujić

8. Kristina Gogić

9. Tomislav Sunić

10. Ivana Pavić

11. Predrag Mišić – Peđa

12. Hrvoje Zekanović

Na pitanje novinara po čemu se lista Hrvatskih suverenista razlikuje od ostalih lista, Ruža Tomašić rekla je kako uvijek govori “gledajte što političari rade, nemojte slušati što govore”.

“Ako pogledate što smo napravili u svojim životima, privatnim i poslovnim, vidjet ćete da smo najbolja lista, sve što govorimo to radimo i iza toga stojimo”, izjavila je Tomašić.

Odgovarajući na pitanje po čemu se Suverenisti razlikuju od stranke Neovisni za Hrvatsku Tomašić je rekla kako se “ovdje ne radi o izborima za Hrvatski sabor, gdje oni jesu zastupnici, nego o izborima za Europski parlament gdje sam ja zastupnica i gdje sam svojim radom pokazala kako se bori za hrvatske nacionalne interese. Oni nisu tamo bili, ja jesam, to je razlika”, naglasila je Tomašić.

Ne boji se, kaže, da će se zajedničko biračko tijelo Suverenista i Neovisnih za Hrvatsku rascjepkati. Nada se da će građani, koji su do sada ostali doma, držeći da nemaju za koga glasovati, ovoga puta izaći na birališta i da će Suverenisti dobiti puno više glasova, jer je riječ o sinergiji, skupini stranaka”, rekla je Ruža Tomašić dodajući kako su se Suverenisti “konačno konsolidirali”. “Idemo zajedno na izbore, to je ono što su birači tražili i sada imaju koga birati”, rekla je Tomašić.

Ujedinjena hrvatska desnica predstavila platformu “Hrvatski suverenisti”

Danas, 9. veljače 2019. je u Zagrebu javnosti predstavljena politička platforma Hrvatski suverenisti. Predstavnici i čelnici koalicije Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i Hrast-a, Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a, europarlamentarna zastupnica i doporedsjednica HKS-a Ruža Tomašić, predsjednik Hrast-a Ladislav Ilčić i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, predstavili su novu proširenu platformu hrvatske desnice pod nazivom Hrvatski suverenisti koja će izaći sa svojom listom kandidata na predstojeće europarlamentarne izbore u svibnju ove godine.

Novi članovi proširene platforme su Kristina Pavlović iz Građanske inicijativa Istina o Istanbulskoj, general Željko Sačić iz inicijative Hrvatski bedem, Rozalija Bartolić, predsjednica Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Tanja Polić Marković, predsjednica Udruge obitelji umrlih Hrvatskih branitelja, a platformu su podržali i na zajedništvo pozvali politički pisac i diplomat, prof. dr. Tomislav Sunić, hrvatski dragovoljac Domovinskog rata, vukovarski branitelj i bivši zatočenik srbijanskih logora Predrag Peđa Mišić.

Predsjednik HKS-a i vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček istaknuo je da je Hrvatskoj potrebna ovakva politička opcija jer Hrvatska iz godine u godinu gubi dio suvereniteta što se vidi iz slučajeva prihvaćanja Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma. Hrvatski suverenisti će štititi interese Hrvatske u Bruxellesu i tamo će ići s mišljenjem, a ne po mišljenje”, istaknuo je Pavliček naglasivši kako suverenistička platforma ostaje otvorena za nove članove i opcije koje će predstaviti u idućim danima. Pavliček je kazao kako Hrvatski suverenisti još nisu sastavili listu za europarlamentarne izbore, ali da će na njoj biti predstavnici udruga koje su pristupile novoj suverenističkoj platformi.

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić istaknula je kako će Hrvatski suverenisti i dalje biti članovi Europskih konzervativaca i reformista koji se jedini u Europskom parlamentu bore za Europu koja će biti zajednica suverenih država, a ne Sjedinjene europske države za koju se zalažu europska ljevica i liberali. “Ako se to ostvari, Hrvatska će biti jedna država i jedna mala regija u Europi”. “Trebamo ljude koji će u Europi reći što Hrvatska želi. Ljudima je dosta ovakve Europe. Znamo da je vrijeme globalizma i da se radi na okrupnjavanju, ali to ne smije biti na račun malih država”, upozorila je Ruža Tomašić dodajući kako zahvaljujući vanjskoj politici dosadašnjih Vlada većina europarlamentaraca ne zna što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović Hrasta rekao je da kako su hrvatski suverenisti dosadašnjim angažmanom pokazali što to znači biti suverenist. “To znači reći ne Istanbulskoj konvenciji, ne Marakeškom sporazumu, to je blokada Srbije na putu prema EU ali s ciljem da se vidi istina, da se plati ratna odšteta. Hrvatski suverenisti odlučni su u obrani Hrvatske i Hrvata u BiH i dijaspori i siguran sam da će hrvatski narod prepoznati ovo što mi radimo i za što se zalažemo”, rekao je Zekanović.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je kako je “Plenkovićev HDZ skrenuo oštro ulijevo i Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala jedna od najposlušnijih država koje slijede globalističke ideje, a zatiru tradicionalne vrijednosti na kojima je opstao hrvatski narod. Hrvatski narod danas traži zajedništvo onih koji vide Hrvatsku kao suverenu državu. Zato smo danas ovdje da predstavimo ovo zajedništvo koje nema alternativu”, rekao je Ilčić naglasivši kako će s obzirom na potrebu suverenističkog pristupa Hrvatski suverenisti postići velike rezultate na europarlamentarnim izborima, ali i na sljedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Kristina Pavlović iz građanske inicijative Istina o Istanbulskoj rekla je kako su građani vidjeli kako se postupa, prema njima, kako se postupa prema njihovim potpisima. “Vlast se boji promatrača, spremni su uništavati dokaze o tome što su radili”, naglasila je Pavlović i pozvala 400.000 hrvatski građana koji su potpisali referendum da podrže ovu platformu koju u čine udruge i stranke koje su riječima i djelima pokazale da cijene vrijednosti koje određuju hrvatski narod.

General Željko Sačić, koordinator građanske inicijative Hrvatski bedem istaknuo je da svi istinski slobodnomisleći hrvatski domoljubi i branitelji pozdravljaju zajedništvo hrvatskih domoljubnih snaga kojemu je na čelu poštovana eurozastupnica Ruža Tomašić. Očekujem da će mnogi drugi pristupiti ovoj zajednici slobodnomislećih domoljuba i da ćemo zaustaviti tužan niz zatiranja svakog oblika suverenizma i hrvatstva, istaknuo je Sačić koji je osudio nedavno davanje odličja Budimiru Lončaru.

Profesor Tomislav Sunić istaknuo je kako ova platforma nije huškačka niti je protiv Europske unije. “Ne dižemo revolucije. Želimo zaštiti suverenitet i da se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu i drugdje. Ako gledamo što je Europska unija učinila do sada, možemo zaključiti da nisu baš ispunili svoju zadaću”, rekao je Sunić naglasivši kako se “vani puno govori o nekompetentnosti Europske unije da riješi migrantsku krizu koja je postala seoba naroda i koja može imati nepovoljne ishode za Republiku Hrvatsku”, rekao je Sunić. Dodao je kako se u kuloarima Europske unije sve više govori o “Euroslaviji” te kako se nada da EU neće i završiti kao bivša Jugoslavija.

Održana konferencija HKS-a i HRAST-a “Budućnost hrvatskog i europskih društava”

U subotu, 02. veljače 2019. godine HRAST i Hrvatska konzervativna stranka u Zagrebu su organizirali konferenciju pod nazivom “Budućnost hrvatskog i europskih društava”.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je da je konferencija ‘Budućnost hrvatskog i europskih društava’ okupila hrvatske i inozemne stručnjake koji svjedoče o nužnosti i aktualnosti općeljudskih vrijednosti u politici, odnosno, o zalaganju za kršćanske vrijednosti koje povijesno određuju hrvatski narod.

Dodao je kako je zajedništvo neophodno s obzirom na sve što ‘smo do sada učinili i vidjeli da se velik dio Hrvatske pobunio protiv Plenkovićevog skretanja u lijevo i protiv marginalizacije, kada su nas pokušali izmanipulirati sa svim potpisima o referendumskim inicijativama koje smo radili’.

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, govoreći o kršćanskom načinu života i njegovim odnosima s politikom, ocijenila je da politika trenutno pobjeđuje nad kršćanskim načinom života.

‘Glas manjine pobjeđuje, stoga moramo postati glasna većina. Mi smo se uplašili i bojimo se, ali nemamo se čega bojati. Imamo svoja prava koja ćemo konzumirati i pokazat ćemo da nismo nazadni’, poručila je. Europska politika će se promijeniti Ilčić je ocijenio kako će izbori za Europski parlament pokazati kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i da će se europska politika promijeniti jer je koalicija pučana i socijalista na europskoj razini ‘praktički propala’.

Dodao je kako u Saboru, kada netko govori o vrijednostima, ‘uvijek ga se pakira u ideologiziranje, koje nam je navodno nepotrebno’. ‘Ta je floskula pala. Danas je jasno da upravo vrijednosti stoje u temelju svakog ekonomskog razvoja i održivosti društva’, kazao je.

Najavio je da će vodeći ljudi stranke sigurno biti na izbornoj listi kako bi se vidjelo njihovo zajedništvo, dodavši da su svi spremni staviti se na raspolaganje za ono o čemu govore. Tomašić je rekla da se neće kandidirati na novim europskim izborima ako dovrši trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta o ribarstvu.

‘U tom slučaju napravila bih nešto što nitko od zastupnika nije napravio i otišla bih ponosno u mirovinu. Ali ako trijalog nije gotov, moram ići, ako me narod izabere. Željela bih ga završiti kako ne bi došao u ruke Talijana, jer bi u tom slučaju naši ribari nastradali’, rekla je. Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Marek Jurek poručio je kako se samo isticanjem društvenih pitanja i problema može potaknuti građane da izađu na izbore, dok se mladima moraju predložiti vrijednosti poput vjere, ljubavi prema domovini, važnosti obitelji i žrtvovanja.