Pravosudni sustav je pod utjecajem političkih struktura

U okviru rasprave prijedloga Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorili su Hrvoje Zekanović i Marko Milanović Litre.

Hrvoje Zekanović je istaknuo: “Bit ću konkretan, a o ovoj temi sam govorio više puta. Što je sa tjeralicama za počinitelje gnusnog zločina u Čengićima u Erveniku kraj Knina? To je bilo ’92.g., sad je 2020.g., tjeralice nema. Samo kratko ću spomenuti, govorim o pravosudnoj suradnji. Zašto tu pravosudnu suradnju ne iskoristimo da konkretno Kovačevića, Slobodana Kovačevića, Damira Travicu, on je čak i nešto odslužio i još 6-oricu drugih ne privedemo znači odnosno ne sankcioniramo za jedan gnusni zločin koji su počinili prije 28.g.? Radi se, ja ću samo podsjetiti, o ubojstvu roditelja i dvoje malodobne djece koji su imali svega 11 i 5.g.
Ovo je treći put, ja postavljam ovo pitanje s ove govornice i nemam odgovora. Dakle, zašto nema tjeralice?

Zastupnik Marko Milanović Litre: “Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU preko alata pravosudne suradnje depolitizira bitne postupke među kojima je i postupak predaje koji se kada odvija na razini sudova preko, koji se sada, pardon, odvija na razini sudova preko Europskog uhidbenog naloga.
Time se pokušava zaobići sve političke prepreke koje postavljaju interesne skupine, stranke ili pojedinci. Nažalost, u Hrvatskoj alati depolitizacije naišli su na već politizirani pravosudni sustav odnosno na sustav na kojima sudovi podliježu pritisku političkih struktura. U ključnim predmetima koji se odnose na politički izložene osobe ili na politički osjetljive teme, utjecaj politike na pravosuđe je opipljiv. Alati pravosudne suradnje u kaznenim stvarima posebno su zanimljivi u pogledu procesuiranja ratnih zločina obzirom da osumnjičenih za takve zločine, utočiste je našlo i u državama članicama EU-a. Ili u državama s kojima EU ima suradnju. Tako možemo čitati u našim medijima da određeni počinitelji zločina koji se skrivaju u Engleskoj, u kojoj se još uvijek primjenjuje europski uhidbeni nalog prema Ugovoru o povlačenju, čl. 62. Ugovora o povlačenju V. Britanije glasi: okvirna odluka vijeća primjenjuje se na europski uhidbeni nalog ako je tražena osoba uhićena prije isteka prelaznog razdoblja do 31. prosinca 2020. g. u svrhu izvršenja europskog uhidbenog naloga bez obzira na odluku pravosudnog tijela izvršenja o zadržavanju tražene osobe ili njezinom privremenom puštanju na slobodu ili u Norveškoj s kojom je EU potpisala Sporazum o predaji.

Obzirom da su ljudi koji su u razdoblju od ’91. do ’95. počinili zločine u Hrvatskoj, na taj način dostupnih hrvatskom pravosuđu, postavlja se pitanje zašto naši sudovi ne koriste tu mogućnost? Kako državni tajnik očito nije upoznat sa slučajevima koji podliježu ovom zakonu, a odnosi se na ratne zločine, za zaključit je da se po pitanju ratnih zločina, hrvatska ministarstva uopće ne bave a trebali bi”.

Tomašić: Hrvatska mema stručnjaka za provedbu EU projekata


Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić

Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.

“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.

Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.

Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.

Ruža Tomašić predala listu Hrvatskih suverenista

Hrvatski suverenisti u ponedjeljak, 8. travnja 2019., predali su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore.

“Imamo najbolju listu, ako pogledate imena, ako pogledate što su ti ljudi radili. Idemo raditi, pokazati ljudima da imaju za koga glasovati”, rekla je , nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić nakon predaje kandidacijske liste i pozvala birače da izađu na izbore.

Hrvatski suverenisti okupljaju stranke Hrast, Hrvatsku konzervativnu stranku, HSP-AS, Ujedinjene hrvatske domoljube, a kandidati na listi su:

1.Ruža Tomašić

2. Ladislav Ilčić

3. Ante Žoni Maksan

4. Željko Sačić

5. Pero Kovačević

6. Bernardica Juretić Rožman

7. Jure Vujić

8. Kristina Gogić

9. Tomislav Sunić

10. Ivana Pavić

11. Predrag Mišić – Peđa

12. Hrvoje Zekanović

Na pitanje novinara po čemu se lista Hrvatskih suverenista razlikuje od ostalih lista, Ruža Tomašić rekla je kako uvijek govori “gledajte što političari rade, nemojte slušati što govore”.

“Ako pogledate što smo napravili u svojim životima, privatnim i poslovnim, vidjet ćete da smo najbolja lista, sve što govorimo to radimo i iza toga stojimo”, izjavila je Tomašić.

Odgovarajući na pitanje po čemu se Suverenisti razlikuju od stranke Neovisni za Hrvatsku Tomašić je rekla kako se “ovdje ne radi o izborima za Hrvatski sabor, gdje oni jesu zastupnici, nego o izborima za Europski parlament gdje sam ja zastupnica i gdje sam svojim radom pokazala kako se bori za hrvatske nacionalne interese. Oni nisu tamo bili, ja jesam, to je razlika”, naglasila je Tomašić.

Ne boji se, kaže, da će se zajedničko biračko tijelo Suverenista i Neovisnih za Hrvatsku rascjepkati. Nada se da će građani, koji su do sada ostali doma, držeći da nemaju za koga glasovati, ovoga puta izaći na birališta i da će Suverenisti dobiti puno više glasova, jer je riječ o sinergiji, skupini stranaka”, rekla je Ruža Tomašić dodajući kako su se Suverenisti “konačno konsolidirali”. “Idemo zajedno na izbore, to je ono što su birači tražili i sada imaju koga birati”, rekla je Tomašić.

Ujedinjena hrvatska desnica predstavila platformu “Hrvatski suverenisti”

Danas, 9. veljače 2019. je u Zagrebu javnosti predstavljena politička platforma Hrvatski suverenisti. Predstavnici i čelnici koalicije Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i Hrast-a, Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a, europarlamentarna zastupnica i doporedsjednica HKS-a Ruža Tomašić, predsjednik Hrast-a Ladislav Ilčić i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, predstavili su novu proširenu platformu hrvatske desnice pod nazivom Hrvatski suverenisti koja će izaći sa svojom listom kandidata na predstojeće europarlamentarne izbore u svibnju ove godine.

Novi članovi proširene platforme su Kristina Pavlović iz Građanske inicijativa Istina o Istanbulskoj, general Željko Sačić iz inicijative Hrvatski bedem, Rozalija Bartolić, predsjednica Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Tanja Polić Marković, predsjednica Udruge obitelji umrlih Hrvatskih branitelja, a platformu su podržali i na zajedništvo pozvali politički pisac i diplomat, prof. dr. Tomislav Sunić, hrvatski dragovoljac Domovinskog rata, vukovarski branitelj i bivši zatočenik srbijanskih logora Predrag Peđa Mišić.

Predsjednik HKS-a i vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček istaknuo je da je Hrvatskoj potrebna ovakva politička opcija jer Hrvatska iz godine u godinu gubi dio suvereniteta što se vidi iz slučajeva prihvaćanja Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma. Hrvatski suverenisti će štititi interese Hrvatske u Bruxellesu i tamo će ići s mišljenjem, a ne po mišljenje”, istaknuo je Pavliček naglasivši kako suverenistička platforma ostaje otvorena za nove članove i opcije koje će predstaviti u idućim danima. Pavliček je kazao kako Hrvatski suverenisti još nisu sastavili listu za europarlamentarne izbore, ali da će na njoj biti predstavnici udruga koje su pristupile novoj suverenističkoj platformi.

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić istaknula je kako će Hrvatski suverenisti i dalje biti članovi Europskih konzervativaca i reformista koji se jedini u Europskom parlamentu bore za Europu koja će biti zajednica suverenih država, a ne Sjedinjene europske države za koju se zalažu europska ljevica i liberali. “Ako se to ostvari, Hrvatska će biti jedna država i jedna mala regija u Europi”. “Trebamo ljude koji će u Europi reći što Hrvatska želi. Ljudima je dosta ovakve Europe. Znamo da je vrijeme globalizma i da se radi na okrupnjavanju, ali to ne smije biti na račun malih država”, upozorila je Ruža Tomašić dodajući kako zahvaljujući vanjskoj politici dosadašnjih Vlada većina europarlamentaraca ne zna što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović Hrasta rekao je da kako su hrvatski suverenisti dosadašnjim angažmanom pokazali što to znači biti suverenist. “To znači reći ne Istanbulskoj konvenciji, ne Marakeškom sporazumu, to je blokada Srbije na putu prema EU ali s ciljem da se vidi istina, da se plati ratna odšteta. Hrvatski suverenisti odlučni su u obrani Hrvatske i Hrvata u BiH i dijaspori i siguran sam da će hrvatski narod prepoznati ovo što mi radimo i za što se zalažemo”, rekao je Zekanović.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je kako je “Plenkovićev HDZ skrenuo oštro ulijevo i Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala jedna od najposlušnijih država koje slijede globalističke ideje, a zatiru tradicionalne vrijednosti na kojima je opstao hrvatski narod. Hrvatski narod danas traži zajedništvo onih koji vide Hrvatsku kao suverenu državu. Zato smo danas ovdje da predstavimo ovo zajedništvo koje nema alternativu”, rekao je Ilčić naglasivši kako će s obzirom na potrebu suverenističkog pristupa Hrvatski suverenisti postići velike rezultate na europarlamentarnim izborima, ali i na sljedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Kristina Pavlović iz građanske inicijative Istina o Istanbulskoj rekla je kako su građani vidjeli kako se postupa, prema njima, kako se postupa prema njihovim potpisima. “Vlast se boji promatrača, spremni su uništavati dokaze o tome što su radili”, naglasila je Pavlović i pozvala 400.000 hrvatski građana koji su potpisali referendum da podrže ovu platformu koju u čine udruge i stranke koje su riječima i djelima pokazale da cijene vrijednosti koje određuju hrvatski narod.

General Željko Sačić, koordinator građanske inicijative Hrvatski bedem istaknuo je da svi istinski slobodnomisleći hrvatski domoljubi i branitelji pozdravljaju zajedništvo hrvatskih domoljubnih snaga kojemu je na čelu poštovana eurozastupnica Ruža Tomašić. Očekujem da će mnogi drugi pristupiti ovoj zajednici slobodnomislećih domoljuba i da ćemo zaustaviti tužan niz zatiranja svakog oblika suverenizma i hrvatstva, istaknuo je Sačić koji je osudio nedavno davanje odličja Budimiru Lončaru.

Profesor Tomislav Sunić istaknuo je kako ova platforma nije huškačka niti je protiv Europske unije. “Ne dižemo revolucije. Želimo zaštiti suverenitet i da se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu i drugdje. Ako gledamo što je Europska unija učinila do sada, možemo zaključiti da nisu baš ispunili svoju zadaću”, rekao je Sunić naglasivši kako se “vani puno govori o nekompetentnosti Europske unije da riješi migrantsku krizu koja je postala seoba naroda i koja može imati nepovoljne ishode za Republiku Hrvatsku”, rekao je Sunić. Dodao je kako se u kuloarima Europske unije sve više govori o “Euroslaviji” te kako se nada da EU neće i završiti kao bivša Jugoslavija.

Ruža Tomašić i Hrvoje Zekanović za bezrezervnu blokadu Srbije

U petak 18. siječnja 2018. godine Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić i Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović u Saboru su održali konferenciju za novinare i pozvali Vladu RH na bezrezervnu blokadu i zatvaranje pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom dok se ne počnu rješavati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije.

Tomašić je upozorila da u EU i u Europskom parlamentu nije dovoljno iskomunicirano što se dogodilo u Domovinskom ratu, jer dobar dio zastupnika misli da je riječ o građanskom ratu.

Kazala je da ona svima objašnjava što se dogodilo te da joj tada kolege u EP uzvrate ‘vi ste budale, što im toliko popuštate?’. „Je li loše tražiti da se sve opljačkane umjetnine vrate, je li loše tražiti da se kaže gdje su grobovi naših najmilijih i da naši zarobljenici koji su bili u logorima dobiju odštetu? Ne znam koga se mi bojimo“, zapitala je Tomašić.

“Svi naši koji idu tamo pregovarati idu s figom u džepu ili se boje izravno reći da su Srbi napali Hrvatsku jer se zna da se sada Srbiji gleda kroz prste“, dodala je, napomenuvši da će „još oni od nas tražiti odštetu samo zato što se bojimo“.

Zekanović sugerira da bi Srbiji za ulazak u EU uvjet trebao biti priznanje srbočetničke agresije na Hrvatsku i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj. Najavio je da će njegova stranka inzistirati na ovoj temi sve dok premijer Andrej Plenković „ne kaže ‘dosta’ i ne počne se ponašati kao suverenist“.

Podsjetio je da je Slovenija Hrvatskoj u pregovorima blokirala devet poglavlja zbog spora oko Savudrijske vale, a riječ je o nama prijateljskoj zemlji, dok je Srbija zemlja s kojom smo relativno nedavno ratovali.

“Jako mi je bilo žao čuti premijera Plenkovića kako je, kada sam ga pitao što radi po ovom pitanju, sa simpatijama govorio o Srbiji, a s dosta velikim animozitetom prema Sloveniji“, rekao je Zekanović, istaknuvši da misli da sa svim susjedima trebamo imati dobre odnose, ali da se trebaju riješiti otvorena pitanja.

“Ako Hrvatska ne iskoristi svoju trenutačnu poziciju punopravne članice EU, što Srbija želi postati, zapamtite da Hrvatska nikada neće moći riješiti otvorene sporove sa Srbijom, a imamo ih jako puno. Imamo spor po pitanju granica, nestalih u Domovinskom ratu, pitanje priznavanje ratne agresije i ratne odštete“, istaknuo je Zekanović.

“Nijedna hrvatska vlada nije imala hrabrosti tražiti od naših istočnih susjeda ono što nam pripada, da nam se namire svi troškovi koje imamo zahvaljujući srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku, i to je nedopustivo“, poručio je HRAST-ovac.

Inzistiramo da hrvatska Vlada traži od međunarodne zajednice da se Srbiji uvjetuje ulazak u EU rješavanjem otvorenih sporova s Hrvatskom, zatražio je Zekanović.

Komentirajući jučerašnji boravak SDSS-ova Milorada Pupovca u Beogradu kada je u posjet stigao ruski predsjednik Vladimir Putin, Zekanović je rekao da je “Pupovac ekspozitura srbijanske politike u Hrvatskoj“.

“On zastupa njihove stavove i to nije tajna. Žalosti me što Pupovčev trojac čini ključnu većinu u Saboru o kojoj ovisi Plenkovićeva Vlada, a još me više žalosti što Plenković po tom pitanju ništa ne radi“, kazao je.

Penđer i Zekanović o rješenjima za prostor šibenskog TEF-a

Kandidati koalicije HRAST-a i HKS-a za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer održali su konferenciju za novinare na prostoru bivše šibenske tvornice TEF kako bi ukazali na neodrživo stanje ove zone koju su sve gradske vlasti u posljednje 23 godine zanemarivale.

“Prije 23 godine srušeni su dimnjaci i od onda se nije ništa promijenilo. TEF danas vrijedi oko 374 milijuna kuna, a tvrtka ima dugovanja od oko 150 milijuna kuna.  Najveći dio duga, oko 75 posto odnosi se na Republiku Hrvatsku”, rekao je Zekanović.

Drago mu je, nastavlja, da je ministar državne imovine Goran Marić obišao TEF i obećao da će rješavanje tog problema biti prioritetni projekt za vrijeme njegovog mandata, rekao je Zekanović i upozorio:

“Ipak, imam deja vu, jer u svakom predizbornom ciklusu slušamo istu priču. Par dana prije izbora dolaze ministri, najavljuju promjene u TEF-u, ali oko ne vara jer se situacija nije promijenila zadnje 23 godine i osim rušenja zgrada niti jedan kamen nije pomaknut”, istaknuo je.

“Netko će se izvlačiti na sređivanje dokumentacije i hipoteku, a što se uistinu s tim dijelom dugovanja INA-i dogodilo, nikom nije jasno, ‘ali recimo da je taj dio problema riješen’. Međutim, ključno je pitanje postoji li interes za ovu zonu i zašto nitko u 23 godine nije raspisao poziv za iskaz interesa. Da bi bilo koji prostor došao u funkciju, mora biti interesenata za njega, a u slučaju TEF-a to ne znamo. Tek kad imamo potencijalnog investitora možemo prionuti rješavanju problema”, istaknuo je koalicijski kandidat za šibenskog gradonačelnika i problem slikovito usporedio s prodajom stana vrijedan 50 tisuća eura koji je pod hipotekom od čega je pola otplaćeno. Onaj tko ga kupi može otkupiti i hipoteku pa će  ostati s 25 tisuća eura”, rekao je i dodao:

“To se moglo napraviti i sa zonom TEFA-a, iako nisam za model prodaje, a ostatak novca mogao je ostati u gradskom proračunu i kroz prostorno plansku dokumentaciju moglo se uvjetovati uređenje zone”, rekao je Zekanović.

Predložio je da se za TEF hitno pronađe investitor kojem će se, sukladno podmirenju dugova koji postoje u TEF-u, produžiti  rok na pravo građenja i smanjiti komunalne naknade.

“Vjerujem u drugi krug izbora i pobjedu, pa 5. lipnja najavljujem posjet ministru Mariću koji je obećao da će TEF biti strateški projekt. Zamolit ću da da obećano i napravi”, najavio je.

Ne pobijedi li na izborima, inzistirat će da se u interesu građana pokrenu stvari na prostoru bivše tvornice.

“O namjeni prostora mora odlučiti tim stručnjaka, a ja bih tu volio vidjeti sadržaj koji će gradu dati dodanu vrijednost i promijeniti lice Šibenika, nešto novo po čemu će grad biti prepoznatljiv”,  zaključio je Zekanović.

Anđelko Matov u obilasku županije

Anđelko Matov, kandidat koalicije HKS-Hrast za župana Šibensko-kninske županije, koalicijski kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika, Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer i kandidatkinja za zamjenicu župana Milena Bačelić u srijedu, 10. svibnja 2017., posjetili su Dubravu kraj Šibenika gdje ih je s komunalnom problematikom tog prigradskog naselja upoznala Danijela Novak, predsjednica ogranka Dubrava Hrvatske konzervativne stranke.

“Iako je Dubrava iznimno blizu Šibenika s kojim je i dobro prometno povezana u komunalnom smislu je iznimno zapostavljena. Svaki zaselak ima svoje specifičnosti i probleme, a jedan od prioriteta je uređenje nogostupa do područne osnovne škole. Nezamislivo je da u 21. stoljeću u srcu Europe djeca u školu idi po kolniku riskirajući svoju sigurnost. Cesta koja vodi do osnovne škole je iznimno prometna te je rizik jako velik”, poručili su Zekanović i Matov nakon obilaska.

Kao drugi prioritet istaknuli su sanaciju i uređenje stare napuštene osnovne škole u Rakovom Selu. Naime, škola je u iznimno derutnom stanju tako da ugrožava sigurnost svih prolaznika, a prije svega djecu koja borave na obližnjim igralištima. Ovaj napušteni objekt je idealan za uređenje dječjeg vrtića kojeg Dubrava nema. Važno je znati da Dubrava kod Šibenika ima čak 1200 stanovnika po zadnjem popisu tako da je dječji vrtić jednostavno nužan.

Zekanović i Penđer objavili mjere za sprječavanje ‘bijele kuge’

Kandidati za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer iz koalicije Hrasta i Hrvatske konzervativne stranke objavili su na konferenciji za novinare mjere za zaustavljanje demografske katastrofe odnosno ‘bijele kuge’ u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji.

“Od prvog popisa stanovništva do onog 2011. godine, Hrvatska je izgubila pola milijuna stanovnika. 1991. godine Šibenik s okolicom imao je više od 55 tisuća stanovnika, sam grad 41 tisuću, a 2011. s okolicom 46 tisuća, dok je sam grad imao 34 tisuće stanovnika. Procjena za 2017. jest da će grad imati 31, a s okolnim 42.500 stanovnika. U postotcima, grad je u 25 godina izgubio 25 posto stanovnika, istaknuo je Zekanović.

Prije rata u šibenskom rodilištu bilo je, dodaje, 1200 poroda, a danas je taj broj pao na oko 600. Ove godine po prvi put u povijesti bit će ispod 600 poroda u rodilištu.

“Susjedni gradovi i županije bolji su zbog gospodarske situacije. BDP je element uspoređivanja gospodarskog razvoja pojedinih gradova, a splitski je primjerice veći nego šibenski. Pad BDP-a slijedi prirodni pad odnosno pad štanovnistva. Također, negativni prirodni priraštaj na godišnjoj razini u Šibeniku je oko 500. U Šibeniku se godišnje rodi od 100 do 150 djece manje nego što stanovništva umre”, nastavio je Zekanović.

Ako se ti trendovi nastave, Šibenik će gubiti od tri do tri i pol tisuće stanovnika, a ne postoji pokazatelj koji bi dao nadu da se to neće dogoditi, smatra kandidat za gradonačelnika Šibenika.

Nikica Penđer objasnio je da će se njihova koalicija zalagati za provedbu mjera koje će olakšati građanima život i ostanak u gradu.

“Zalagat ćemo se za mjeru za novorođene. Grad Šibenik da prvorođeno dijete daje 1200 kuna, a mi ćemo se zalagati da to bude 3000 kuna. Također, osigurat ćemo besplatne udžbenike za sve učenike, njih 3359. Od toga 150 učenika dobiva socijalnu marendu, a ni njima nisu osigurani besplatni udžbenici. Zalagat ćemo se i za smanjenje cijena vrtića. Drugim riječima, Grad može pomoći obiteljima, i to je ono što nas je povezalo u ovu koaliciju”, poručio je Penđer.

Zekanović je dodao kako će se, ako dođu na vlast, zalagati za smanjenje cijene vrtića za minimalno 150 kuna, u odnosu na dosadašnjih 500 kolika je okvirna cijena za gradske vrtiće.

Kada su u pitanju studentske stipendije, poručili su da će stipendija značiti obvezu studentima da se vrate u Šibenik odnosno Šibensko-kninsku županiju.

Govoreći o društveno poticanoj stanogradnji Zekanović je rekao kako je sramotno da se nakon 12 godina ponovno priča u POS-u u Šibeniku. Nadam se da to nije samo predizborno obećanje trenutne gradske vlasti, dodao je.

“Prioritet je i razvoj gospodarstva, bez njega nema poboljšanja gospodarske situacije. Mi ćemo javnosti prezentirati i gospodarske projekte koji će dati mladima perspektivu života i rada u gradu. Bez gospodarstva ove su mjere krpanje broda koji tone, a nama treba novi brod”, zaključio je Zekanović.

Koalicija HKS-Hrast predala kandidature

Koalicija Hrasta i Hrvatske konzervativne stranke predala je u srijedu, 3. svibnja 2017., u Županijsko izborno povjerenstvo u Šibeniku potpise za kandidaturu Hrvoja Zekanovića za gradonačelnika, Anđelka Matova za župana te za gradsko vijeće i županijsku skupštinu. Nikica Penđer i Valentina Jurin kandidati su koalicije za dogradonačelnike, a Milena Bačelić i Igor Friedrich kandidati za zamjenike župana.

“Skupili smo skoro pet tisuća glasova, što za kandidaturu Anđelka Matova za župana, što za moju kandidaturu za gradonačelnika. Očekivali smo takav rezultat, a kako smo prikupili dovoljan broj potpisa, zadnjih nekoliko dana ih nismo više ni skupljali. Iako smo mogli još, mislim da je brojka od pet tisuća potpisa sasvim dovoljna da pokažemo na koji rezultat na izborima računamo”, kazao je kandidat Hrasta za gradonačelnika Hrvoje Zekanović.

Kandidat za župana šibensko-kninskog Anđelko Matov dodao je pred županijskim sudom da je sastavljen kvalitetan tim ljudi koji će polučiti dobre rezultate na skorašnjim izborima.

Bačelić i Friedrich kandidati za Matovljeve zamjenike

Anđelko Matov, kandidat koalicije Hrast-a pokreta za za uspješnu Hrvatsku i Hrvatske konzervativne stranke za šibensko-kninskog župana predstavio je u utorak, 25. travnja 2017. kandidate za svoje zamjenike Milenu Bačelić i Igora Friedricha.

“Igor Friedrich je ravnatelj Ekonomske škole u Šibeniku s prebivalištem u Vodicama i dolazi iz stranke Hrast. Milena Bačelić privatna je poduzetnica iz Grebaštice i kandidatkinja je Hrvatske konzervativne stranke. Drago mi što smo uspjeli posložiti istok i zapad Šibensko-kninske županije za našu koaliciju HKS-a i Hrast-a”, kazao je Anđelko Matov.

Na predstavljanju kandidata za zamjenike Anđelka Matova bili su nazočni i kandidati koalicije za gradonačelnika i dogradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović i Nikica Penđer.