Tomašić ugostila vatrogasce Dubrovačko-neretvanske županije

Na poziv zastupnice HKS-a u Europskom parlamentu Ruže Tomašić, predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Dubrovačko-neretvanske županije i članice Crvenog križa Korčula, 15. i 16. prosinca, posjetili su Europski parlament u Strasbourgu.

Vatrogasci, koji su iznimnom hrabrošću i požrtvovnošću branili od požara mjesta na Korčuli i Pelješcu ovoga ljeta sudjelovali su u posebnom programu za posjetitelje koji uključuje upoznavanje s radom europskih institucija i zastupnika i praćenje dijela plenarne sjednice Europskog parlamenta. U neformalnom dijelu programa, organiziran je obilazak znamenitosti Strasbourga i upoznavanje s poviješću ovoga grada koji je službeno sjedište Europske unije, sjedište Vijeća Europe te domaćin Europskog suda sud za ljudska prava.

U izaslanstvu su bili županijski vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović, zapovjednik JVP-a Dubrovnik Stjepko Krilanović, zapovjednik DVD-a Blato, Josip Bošković, zamjenik zapovjednika DVD-a Blato Marko Milat, vatrogasac Drago Katić, predsjednik DVD-a Korčula Marko Milat i vagrogasac Davor Poša te vatrogasci DVD-a Vela Luka Ante Cetinić i Edi Šeparović te vatrogasci DVD-a Dubrovnik Antun Radin i Toni Miloslavić. Uz zapovjednika DVD-a Smokvica Ivu Pecotića, u izaslanstvu bili su predsjednik DVD-a Smokvica Lovor Salečić, zamjenik zapovjednika Neven Baničević i vatrogasci DVD-a Smokvica Josip Pecotić, Srđan Pecotić, Ante Bleuš, Edi Prižmić, Marko Prižmić, Frano Tomašić, Kuzma Tomašić, Jakov Pecotić Ante Baničević, Marko Korunić, Grgur Pecotić, Šime Burazer, Antonio Tomić te Stipe Matić i Franko Radovanović. Gosti Ruže Tomašić bile su i članice Crvenog križa Korčula Marija Pecotić, Daria Pecotić, Sandra Suhor, Asja Perčić i Marijana Milat.

Tijekom posjeta, zapovjednik DVD-a Smokvica Ivo Pecotić, uručio je eurozastupnici Tomašić prigodne poklone. Ruža Tomašić zahvalila je na vatrogascima na požrtvovnosti i hrabrosti u obrani Korčule i Pelješca od požara te im je poručila kao će i dalje u Parlamentu raditi za boljitak Republike Hrvatske i obrani njenih interesa u Europskoj uniji.

Migrantska kriza: Tomašić osudila sankcije Europske komisije protiv Hrvatske

Ruža Tomašić

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić reagirala je u četvrtak, 10. prosinca 2015., na opomenu Europske komisije u kojoj se navodi da je Hrvatska povrijedila pravo Unije jer nije učinkovita u uzimanju otisaka prstiju migranata i tražitelja azila te dijeljenju tih podataka sa središnjom europskom bazom podataka.  Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Odlukom o povredi prava zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila Europska komisija pokušava prebaciti odgovornost za razorne posljedice migrantske krize na države članice. Od Komisije tražim kvalitetnu promjenu migracijske politike i politike azila kako bi one odgovarale mogućnostima država članica i volji građana EU-a umjesto ustrajanja na dosljednom provođenju dosadašnjih politika koje su jedan od glavnih katalizatora migrantskog vala s kojim se već mjesecima suočavamo. Kroz Hrvatsku je do sada prošlo gotovo pola milijuna migranata, a s obzirom na to da se ne radi o ljudima iz našeg neposrednog okruženja, jasno je da su oni na tlo Europske unije prvi puta stupili negdje drugdje, a ne u Hrvatskoj.

Stoga su bilo kakve sankcije protiv Hrvatske potpuno bespredmetne i služe zastrašivanju jedne suverene države. Europska komisija, unatoč vrlo ažurnom dijeljenju opomena, potpuno nespremna dočekala najveću humanitarnu i sigurnosnu krizu u Europi još od vremena srbijanske agresije na suverene države nastale raspadom bivše Jugoslavije.

Također, činjenica je i da su države članice u obrani vanjskih granica Unije u velikoj mjeri bile prepuštene same sebi pa je neprimjereno da ih opominje i sankcionira netko tko im nije pomogao u upravljanju krizom koja je poprimila kataklizmičke razmjere dobrim dijelom zahvaljujući lošoj politici Komisije”, istaknula je Ruža Tomašić u priopćenju.

Europska komisija smatra da je Hrvatska povrijedila pravo Unije jer nije učinkovita u uzimanju otisaka prstiju migranata i tražitelja azila te dijeljenju tih podataka sa središnjom europskom bazom podataka, sustavom Eurodac. Opomena je prvi korak u proceduri koja može dovesti i do toga da EK podnese tužbu protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luksemburgu.   EK je u rujnu donijela 40 odluka o povredi prava Unije protiv 19 zemalja članica, otprije je imala 34 neriješena predmeta, a u četvrtak je donijela osam novih odluka protiv Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske i Malte. Ovo je ujedno i prvi put da neka od opomena Komisije prema zemljama članicama koje ne provode propise o azilu biva upućena Hrvatskoj.

Vlada koja odbija proglasiti IGP štiti tuđe, a ne hrvatske interese

Ruža Tomašić

Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić u petak, 27. studenoga 2015. uputila je medijima priopćenje u kojem podsjeća javnost i sudionike pregovaračkog procesa za sastavljanje nove vlade na odgovor Europske komisije na njeno pitanje o pravu Hrvatske na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa iz 2013. godine. Priopćenje donosimo u cijelosti:

 

U povodu izjava o navodnoj nepotrebnosti proglašenja isključivog gospodarskog pojasa (IGP), koje su medijima dali predstavnici dosadašnje vladajuće koalicije u okviru pregovora oko sastavljanja nove Vlade, htjela bih podsjetiti na nekoliko važnih činjenica, koje će, nadam se, pregovarači uzeti u obzir pri donošenju konačne odluke o ovom važnom gospodarskom pitanju za Republiku Hrvatsku.

Prije svega, podržavam zahtjev MOST-a da proglašenje gospodarskog pojasa bude jedan od najvažnijih uvjeta za podršku novoj vladi, kao i stajalište kako je “nedopustivo da Hrvatska još uvijek nije zaštitila svoj obalni pojas i time propustila očuvati svoja nacionalna bogatstva i dodatno obogatiti svoj državni proračun”.

U rujnu 2013. godine, kao zastupnica u Europskom parlamentu, zatražila sam od Europske komisije pisani odgovor na pitanje “ima li Komisija formiran stav o proglašenju hrvatskog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru i je li ta opcija dostupna Republici Hrvatskoj sa stajališta prava ili pak postoje pravne prepreke od strane Europske unije da naša država na taj način zaštiti svoje morske resurse”.

U pisanom odgovoru tadašnje europske povjerenice za ribarstvo i pomorske poslove Marie Damanaki, koji je stigao 25. listopada 2013., jasno se navodi stajalište Europske komisije kako “proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa ostaje u nadležnosti obalnih država” članica EU-a te da  one “suvereno mogu odlučiti hoće li proglasiti takav pojas u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) s ciljem osiguravanja gospodarskog potencijala svojih resursa na održiv način”.

U odgovoru se također ističe da “nakon što država članica proglasi IGP, te vode postaju ‘vode EU-a’, što znači da podliježu važećem zakonodavstvu EU-a, primjerice zajedničkoj ribarstvenoj politici i zakonodavstvu Unije u području zaštite okoliša”. No, dodaje se i da kada je riječ o isključivoj nadležnosti Unije, kao u slučaju očuvanja morskih bioloških resursa, “predmetne države članice za taj pojas ne mogu donositi propise niti u tom području sklapati poslove s trećim zemljama i/ili međunarodnim organizacijama jer je to dio nadležnosti EU-a. S druge strane, države članice u potpunosti mogu uživati u prednostima održivog iskorištavanja resursa u svojem IGP-u.”

Komisija će, istaknula je Damanaki, “političkom inicijativom nastojati pridonijeti potpunom iskorištavanju morskog bogatstva od strane država članica, promičući interese EU-a u području gospodarskog napretka, otvaranja radnih mjesta i rasta”.

Dakle, Hrvatska ne samo da može proglasiti IGP, nego ga Europska komisija i preporučuje, jer se tako najbolje možemo brinuti za ekologiju i riblji fond te tako raditi na zaštiti Jadranskog mora i  jačanju gospodarstva.

Podsjećam da se dosadašnja Vlada potpuno oglušila na ovaj jasan odgovor Europske komisije kao i na činjenicu da neproglašenjem gospodarskog pojasa Hrvatska gubi između 100 i 300 milijuna eura godišnje, a rasprava o proglašenju IGP-a u Hrvatskom saboru višekratno je odgađana.

Kao i tada, i danas smatram da će odbijanje svake vlade koja odbija zaštititi hrvatski Jadran biti jasan znak da ona štiti tuđe, a ne hrvatske interese.

Ruža Tomašić
Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke

Tomašić: Mnogi su se oglušivali na upozorenja da se među izbjeglicama skrivaju i teroristi

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu je, na plenarnoj sjednici EP-a   održala dva govora o temama vezanim uz terorističke napade u Parizu te zaključcima sastanka na vrhu u Valleti i skupine G20 u Parizu. Govoreći o temi “Nedavni teroristički napadi u Parizu” Ruža Tomašić je rekla:

Sigurnost naših građana potisnuta u drugi plan

“Onaj tko krivo imenuje stvari, pridonosi nesreći svijeta“, rekao je Albert Camus i savršeno opisao trenutak u kojem živimo. I nakon napada na Charlie Hebdo u siječnju ove godine, mnogi još uvijek odbijali stvari nazvati pravim imenom, a oglušivali su se i na upozorenja da se među unesrećenima u izbjegličkoj koloni skrivaju i teroristi.

Politička korektnost postala je dogma, a sigurnost naših građana potisnuta je u drugi plan. Žalosno i sramotno da 130 nevinih ljudi mora smrtno stradati, a gotovo 400 biti ranjeno, da bi policija krenula u racije protiv ekstremista koji su odavno poznati snagama reda i sigurnosti.

Pariškim žrtvama počast ne smijemo odati samo svijećom, cvijećem, molitvom ili dirljivim riječima, nego prije svega odlučnošću u borbi protiv islamskog i svakog drugog ekstremizma”, zaključila je Ruža Tomašić.

Druga tema plenarne sjednice EP-a bila je “Ishod sastanka na vrhu održanog 11. i 12. studenoga 2015. u Valleti te sastanku na vrhu skupine G20 održanog 15. i 16. studenoga u Parizu”. Govor Ruže Tomašić prenosimo u cijelosti:

Prioriteti europskih lidera sasvim naopako postavljeni

“Drago mi je da predstavnici europskih država brinu o ljudskim pravima migranata i poštivanja njihova dostojanstva, jer treba biti dobar domaćin onima koje smo odlučili primiti. No svejedno, ne mogu ne primijetiti da su prioriteti europskih lidera sasvim naopako postavljeni. Naime, politički predstavnici država članica i svi mi u ovom Domu, nismo birani od strane izbjeglica i migranata već od punopravnih državljana europskih država.

Zato se ne mogu složiti s pojedinim zaključcima koji naše najviše prioritete vezuju uz migrante. Glavni prioriteti svih europskih političara na svim razinama vlasti moraju biti sigurnost i prosperitet naših građana, a iza toga dolazi sve ostalo.

Nakon posljednjih terorističkih napada i talačkih kriza u Francuskoj te policijskih racija u Bruxellesu naša je primarna zadaća odgovoriti na brojna pitanja i zabrinutosti građana umjesto da ignoriramo njihovo rastuće nezadovoljstvo politikom koju Europa vodi”, rekla je Ruža Tomašić.

 

 

Tomašić protiv suzbijanja socijalne nejednakosti na račun poreznih obveznika

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u svom govoru o smanjenju nejednakosti  na plenarnoj sjednici EP-a u ponedjeljak, 23. studenoga 2015.,  istaknula je da nove socijalne mjere koje uključuju cijele društvene slojeve ne mogu izvući Europu iz ekonomskih problema, jer uključuju daljnja opterećenja poreznih obveznika novim nametima zbog rasta javne potrošnje, što će samo povećati nejednakost i produbiti nerazumijevanje i jaz među građanima. Govor zastupnice Tomašić prenosimo u cijelosti:

“Dobrobit svih naših građana je, vjerujem, visoko na listi prioriteta svima nama u ovome Domu. No iako namjeru izvjestiteljice smatram dobrom i plemenitom, držim da su predložene mjere potpuno pogrešne. Naime, daljnje inzistiranje na mjerama koje su dovele do problema ne može biti rješenje nego samo izvor novih problema. Besplatno zdravstvo i školstvo za sve zvuči jako lijepo no treba ali treba imati na umu da takvo što jednostavno ne postoji. Te usluge imaju svoju cijenu i netko ih mora platiti a taj netko su porezni obveznici. Njihovo daljnje opterećenje novim nametima zbog opterećenja javne potrošnje vodilo bi isključivo zatvaranju radnih mjesta i bijegom talenata iz Europe. Nejednakost možemo smanjiti samo ako onima koji su najugroženiji damo priliku da se izdignu svojim znanjem i radom pazeći pritom da ne budu diskriminirani nego zaštićeni vladavinom prava. Stavljanjem cijelih društvenih slojeva na socijalu samo će povećati nejednakost i što je još važnije produbiti nerazumijevanje i jaz među građanima”.

Vraćanje migranata iz Njemačke bio bi udar na hrvatsku nacionalnu sigurnost

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić zatražila je od Vijeća Europe očitovanje o najavi Njemačke da će vraćati migrante u zemlje iz kojih su dolazili osim iz Grčke, zbog čega bi Hrvatska mogla postati migrantski sabirni centar.  Pismo Ruže Tomašić prenosimo u cijelosti:

Ima li Njemačka pravo svojim odlukama ugrožavati nacionalnu sigurnost drugih država članica

Unatoč važnoj ulozi koju ima u političkoj i ekonomskoj stabilnosti EU-a, Njemačka kao jedna od ravnopravnih članica nema pravo jednostranim odlukama ugrožavati sigurnost ostalih. Držim stoga da bi odluka o povratku dijela migranata iz Njemačke u one države članice u kojima su ušli na teritorij EU-a, ali s iznimkom Grčke, koju mediji iščitavaju iz izjava Wolfganga Scheublea i drugih njemačkih dužnosnika, bila skandalozna te bi predstavljala udar na nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Drži li Vijeće da je jednostrano donošenje odluka u upravljanju migrantskom krizom u Europi dobra praksa koju bi trebale primjenjivati sve države članice? Smatra li Vijeće da Njemačka ima pravo svojim odlukama ugroziti nacionalnu sigurnost drugih država članica?
Također uzevši u najave otvaranja centara za procesuiranje i registraciju izbjeglica na području jugoistočne Europe, želim pitati Vijeće je li svjesno da takva politika od Republike Hrvatske pravi sabirni centar za migrante što će pogoršati ionako tešku socio-ekonomsku situaciju u zemlji?
Ističem kako građani Republike Hrvatske nikad nisu iskazali želju za prihvaćanjem većeg broja izbjeglica.
Smatra li Vijeće da posjeduje legitimitet donositi odluke koje se izravno odnose na Republiku Hrvatsku, a suprotne su volji njezinih građana?

Tomašić zatražila od Europske komisije mjere za zaštitu malih ribara na Jadranu

Ruža Tomašić

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u svom govoru pred Odborom za ribarstvo Europskog parlamenta zatražila je da Europska komisija predloži odgovarajuću definiciju obalnog, malog obalnog ili tradicionalnog ribolova koja će se temeljiti više na društvenim karakteristikama i posebnostima određenog područja, a ne na dimenzijama i snazi ribarskih brodova. Tomašić smatra da inicijativa ima dosta izgleda da bude prihvaćena.

“Također pozivam Komisiju da podrži projekte kojima se omogućuje razvoj obalnih, otočnih i najudaljenijih regija, da promiče osnivanje lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu. Zabrinuta sam zbog neselektivnog pristupa i protivim se zabrani korištenja tradicionalnih alata i tehnika na području Mediterana – na primjer zabranjuje se korištenje mreža stajaćica izvan kategorije gospodarskog ribolova, a to je dio tradicije i načina života lokalnog stanovništva. Oni su ekološki prihvatljivi i ne utječu na stanje ugroženih stokova. Naravno, zatražila sam i da se izmjeni uredba o mjerama zaštite ribolovnih resursa u Sredozemlju, tzv. Mediteranske uredbe iz 2006. Godine kojom se uređuju pitanja tehničkih karakteristika alata i načina njihovih korištenja jer ju je potrebno uskladiti s novim zakonom”, izjavila je Ruža Tomašić.

Odbor za ribarstvo koji ima 22 člana o Nacrtu Ruže Tomašić glasovat će 22. prosinca, a u siječnju ili u veljači o tome će se glasovati u EU parlamentu.

Pismo Ruže Tomašić Martinu Schulzu: ‘Planned Parenthoodu’ zabraniti djelovanje na području EU-a

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić uputila je službeno pismo predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu. U pismu je, zajedno sa još pet kolega iz svoje parlamentarne grupacije Europskih konzervativaca i reformista, izrazila prosvjed zbog pokroviteljstva koje Europski parlament ima prema međunarodnoj organizaciji “Planned Parenthood” (Planirano roditeljstvo), upletenoj u nedavno otkrivene skandale prikupljanja i prodaje dijelova tijela, pa čak i čitavih leševa beba nakon pobačaja. Dokazi za navedene radnje nalaze se na sljedećem linku: https://www.youtube.com/user/centerformedprogress.

Prema članku 21. Povelje o temeljnim ljudskim pravima Europske unije, ljudsko tijelo i pojedini dijelovi ljudskog tijela ne smiju biti izvor financijske dobiti. Budući da je navedena organizacija nesumnjivo ozbiljno i nečovječno prekršila povelju Europske unije, zastupnica Tomašić smatra da bi zbog niza počinjenih kaznenih djela istoj trebalo ne samo zabraniti organiziranje i sudjelovanje na službenim događanjima unutar Europskih institucija, nego i u potpunosti zabraniti djelovanje na području Europske unije, barem dok se ne završi istraga.

Ruža Tomašić se u pismu u prvom redu osvrnula na događaj koji navedena organizacija organizira 14. listopada uz pokroviteljstvo Europskog parlamenta pod nazivom – “Djevojčice i ciljevi održivog razvoja”, te izrazila potpunu zapanjenost i čuđenje nevjerojatnim pomanjkanjem bilo kakve reakcije europskih institucija prema organizaciji “Planned Parenthood”, unatoč nepobitno iznesenim dokazima.

Tekst pisma:

To: Martin SCHULZ, president of the European Parliament

Brussels, 1 October 2015.

Mr President, Undersigned Members of the European Parliament would like to draw your attention to the following. We received an invitation for the ‘European Week of Action for Girls 2015’, organized from 11th till 17th October, according to their website under the patronage of the European Parliament. That week is organized by a number of NGO’s, including the International Planned Parenthood Federation (IPPF). Recently, a serious scandal emerged at the IPPF branch in the United States. Ten videos were published that show Planned Parenthood top-level employees explaining the organisation’s harvesting and selling of baby parts and even entire foetal cadavers after abortion.

This has been allegedly done for profit, which constitutes a criminal offense under the U.S. law. Evidence can be found here (including un-edited footage): https://www.youtube.com/user/centerformedprogress. According to Article 21 of the European Legal Framework, ‘The human body and its parts shall not, as such, give rise to financial gain’. Article 3 (2) of the Charter of Fundamental Rights of the EU states that ‘In the fields of medicine and biology, […] the prohibition on making the human body and its parts as such a source of financial gain’. IPPF clearly violated these articles in the US and should therefore be prevented from working in the European Union, let alone to organize or participate in official events in any of the EU institutions.

Besides the criminal nature of such activities, the undersigned MEPs consider this a severe and appalling human rights breach. IPPF, the umbrella organisation of which the Planned Parenthood Federation of America (PPFA) is a member, is a major recipient of EU-funding. Not only are we surprised that this funding doesn’t seem to be duly questioned by the EU despite the very clear evidence published, but we would like to express our strong opposition against IPPF co-organizing this event, including the round table discussion “Girls & the Sustainable Development Goals: Where do we stand?” on Wednesday October 14th, under the patronage of the European Parliament. Given the severity of the facts that came to light and the criminal nature of above described activities, we protest against any of the IPPF branches being given the floor in any of the EU institutions, let alone with the blessing of the European Parliament. Therefore, we urge you to withdraw the patronage for the ‘European Week of Action for Girls 2015’ as long as IPPF is one of the organizers of this event. Furthermore, we ask you to ban IPPF and its branches from the Parliaments premises and any further (co-) sponsoring of events until their activities in the U.S. as well as in the EU are investigated.

We, the undersigned MEPs, would like to request as well a meeting with you in order to discuss this

issue. We request as well that you put this matter on the agenda of the next meetings of the

Conference of Presidents and Bureau.

Yours sincerely,

Branislav ŠKRIPEK MEP

Ruža TOMAŠIĆ MEP

Beatrix VON STORCH MEP

Peter VAN DALEN MEP

Arne GERICKE MEP

Marek JUREK MEP

Bas BELDER MEP

 

Tamara Kalistović 
Voditeljica europskog ureda Ruže Tomašić u Bruxellesu

Ruža Tomašić: Europska Komisija kriva je za izbjegličku krizu ovih razmjera

Ruža Tomašić

Predsjednica HKS-a i  zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu govorila o izbjegličkoj krizi. Govor predsjednice Ruže Tomašić donosimo u cijelosti:

 

Izbjeglička kolona pokucala je i na hrvatska vrata i sad je valjda svima jasna da ova humanitarna ali i sigurnosna krizia neće poštedjeti nikoga. Države članice redom zatvaraju granice, podižu vojske te upiru prstom tražeći glavnog krivca za kaotičnu situaciju. No sve je jasnije da glavni krivac stanuje ovdje u Bruxellesu. Europska komisija, ta vlada bez države, svojim je porukama bezrezervne solidarnosti i otvorenosti za migrante samo ohrabrila na desetke tisuće ljudi iz azijskih i afričkih država u kojima nema rata da zajedno sa stvarnim izbjeglicama potraže svoju sreću u Europi. Kako Europska komisija nema svoje države, ona ne može zbrinuti nikoga bez da na to natjera članice Europske unije koje sve jače  odolijevaju pritisku. Ogromne razlike između ambicija Komisije i europske stvarnosti sada rezultiraju kaosom koji je ozbiljna prijetnja sigurnosnim i socijalnim sustavima država članica.