Komisija ne smije ignorirati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije

U svom govoru o Izvješću o napretku Srbije za 2016. zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić istaknula je kako Komisija ne smije ignorirati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije te kako osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava smatra nepotrebnim. Govor donosimo u cijelosti:

“Nisam zadovoljna napretkom Srbije, ako se to uopće može nazvati napretkom. Kozmetički se stvari možda mijenjaju, ali suštinski ne, i to će naposljetku dovesti do rasta nepovjerenja – Europske unije u Srbiju, ali i građana Srbije u Europsku uniju.

Još sam nezadovoljnija stajalištem Komisije koja dozvoljava da se cijeli niz otvorenih pitanja koja Srbija ima s Hrvatskom – a tiču se ljudskih prava, prava vlasništva i poštivanja međunarodnih ugovora i konvencija – izostavi iz ovih pregovora. Od svih tih pitanja samo je granični spor pravo bilateralno pitanje u koje se Komisija i ne treba miješati.

Također, ne vidim nikakvu potrebu za osnivanjem regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava. Iza nas su dva desetljeća suđenja za ratne zločine i činjenice se znaju jako dobro, samo što ih Srbija uspješno ignorira. Ova bi komisija unijela nered i dala dodatan povod Srbiji za ne ispunjavanje obveza”, zaključila je Ruža Tomašić.

Juncker odustao od potpore arbitražnom procesu

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker odgovorio je na zastupničko pitanje zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić postavljenom ožujku 2017. godine, u kojem je od njega zatražila da se izjasni o svojoj izjavi da daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane.

U odgovoru koji je u četvrtak, 8. lipnja 2017. zaprimila zastupnica Tomašić Komisija je okrenula ploču o potpori arbitranom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazumu prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Pismo Ruže Tomašić Europskoj komisiji i odgovor predsjednika Europske komisije donosimo u cijelosti:

Predmet: Arbitražni proces o hrvatsko-slovenskoj granici
Predsjednik Europske komisije tijekom nedavnog posjeta Sloveniji izjavio je da Komisija daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Republika Hrvatska dobrovoljno je i u dobroj vjeri ušla u arbitražni proces s Republikom Slovenijom i bila je spremna pred ad hoc arbitražnim sudom riješiti granični spor na način i pod uvjetima kakvi su određeni Sporazumom o arbitraži. Nakon što je taj sporazum ozbiljno kompromitiran koruptivnom radnjom slovenske strane, čime je nepovratno ugrožena neovisnost i nepristranost arbitraže, čak su i slovenska agentica u arbitražnom procesu i slovenski sudac sami dali ostavke.
Budući da predsjednik Europske komisije i dalje inzistira da Republika Hrvatska bezuvjetno poštuje konačnu odluku arbitraže, znači li to da predsjednik Europske komisije korupciju u pravosuđu dokazanu vjerodostojnim i javno objavljenim razgovorima između člana arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije ne drži dovoljno relevantnim kršenjem načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti u sudstvu?
Ne bi li predsjednik Komisije trebao upravo poticati bilateralno rješavanje sukoba između dviju punopravnih članica Unije?
Ruža Tomašić
Zastupnica u Europskom parlamentu (ECR)
Odgovor predsjednika Junckera u ime Komisije (8.6.2017)

Kako je Komisija istaknula u odgovoru na pitanje E-000428/2017, ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazumu prema međunarodnom pravu. Komisija pomno prati arbitražni proces o tom bilateralnom pitanju. Komisija općenito podržava arbitražne procese koji su u interesu pravne sigurnosti obiju stranaka. Komisija je, naravno, spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke.

Komisija poziva obje stranke da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora. Komisija nastavlja poticati mirno rješavanje sporova između država članica Europske unije.

Kohezijsku politiku EU-a sačuvati u punom obliku

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić ukazala je još jednom na važnost očuvanja instituta tehničke potpore u okviru kohezijske politike Europske unije u prvobitnom obliku jer bi se svako smanjenje predviđenih sredstava za razvoj manje razvijenih članica EU-a moglo nepovoljno odraziti na Hrvatsku. Izjavu Ruže Tomašić donosimo u cijelosti.

 

Kohezijsku politiku moramo sačuvati u punom obliku jer je ona jedino pravo jamstvo smanjenja nejednakosti među državama članicama Europske unije. Bez nje, slabije razvijene članice – među kojima je naravno i Hrvatska – neće moži samostalno dovoljno uložiti  infrastrukturu, a to znači da će sve teže pratiti korak s razvijenima.
Bogati će privlačiti radnu snagu i mlado stanovništvo sebi, a države poput Hrvatske postat će park prirode na rubu Unije. To ne smijemo dopustiti! Ujedinjena Kraljevina jedna je od onih država koje su dosad daleko najviše uplatile u europski proračun pa će njezinim izlaskom iz Europske unije nastati velika proračunska rupa koju će se krpati povećanjem članarine ostalim državama i uštedama na raznim europskim programima. Borit ću se da se ne štedi na kohezijskoj politici jer bi to dovelo do cementiranja postojećeg stanja, a države poput Hrvatske izgubile bi jedan od glavnih benefita članstva u Uniji. Podržavam fiskalnu odgovornost, ali sam uvjerena da se potrebne uštede mogu ostvariti na nizu drugih europskih politika koje nisu toliko važne slabije razvijenim članicama.

Ruža Tomašić posljednjim izvješćem osvojila EP

Europski parlament usvojio je izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić u kojem se predlaže učinkovitija i transparentnija tehnička potpora lokalnim i regionalnim zajednicama u iskorištavanju europskih fondova.

Tomašić, zastupnica iz redova europskih konzervativaca i reformista (ECR), pripremila je izvješće “O budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike” koje su zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak usvojili velikom većinom glasova. Za usvajanje izvješća od glasovalo je 580 zastupnika, 45 je bilo “protiv”, a troje je bilo suzdržanih, piše portal Lider.

Kao veliku prepreku u boljem iskorištavanju europskog novca Tomašić je navela manjak administrativnog kapaciteta u slabije razvijenim, mahom postkomunističkim zemljama.

“Postkomunističke zemlje u pravilu imaju veliku administraciju u odnosu na broj stanovnika, ali je ona nedovoljno istrenirana za brzo, učinkovito i transparentno povlačenje sredstava iz europskih fondova”.

Važnim je ocijenila pravilno, učinkovito i transparentno korištenje tehničke potpore u sljedećem financijskom razdoblju, nakon 2020.

“Novim pristupom koji bi se temeljio na stvarnoj decentralizaciji, dobroj edukaciji i, što je najvažnije, evaluaciji provedenih projekata stvorit ćemo pretpostavke da se administracija bolje snalazi i osigura veću apsorpciju novca s europske razine”, poručila je Tomašić.

“Vrijeme ide, novac se troši”

U izvješću je pozvala države članice da bolje izvješćuju o vrstama aktivnosti koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, ali i o postignutim rezultatima.

“Vrijeme ide, novac se troši, a rezultati izostaju i to vrlo vjerojatno zato što nije bilo pravog sustava evaluacije. Zato mislim da treba razmotriti i redovito ažuriranje i javnu dostupnost baze podataka o aktivnostima koje države članice namjeravaju poduzeti ili su ih već poduzele”, kazala je Tomašić i dodala da “svrha nije samo potrošiti novac, nego ga iskoristiti za one kojima je namijenjen”.

Po njezinim riječima, moramo stvoriti svijest o tome da tehnička potpora može puno pomoći u ekonomskom napretku pasivnijih krajeva.
Ruža Tomašić je predstavljajući izvješće, među ostalim, ocijenila da je kohezijska politika možda jedan od najboljih primjera kako članstvo u EU može biti pozitivno za slabije razvijene države članice, upozorivši pritom da prevelika razlika u ekonomskom razvoju među članicama može imati negativne posljedice, prvenstveno zbog odlaska radnika iz siromašnijih u razvijenije države Unije.
Dobrobit lokalnih zajednica

Tomašić je Hini nakon izlaganja kazala da će , “u slučaju da izvješće bude usvojeno biti iznimno sretna jer će se lokalnu i regionalnu zajednicu nakon toga moći puno lakše informirati o svim mogućnostima koje nude europski fondovi”.

“Novac će se iskoristiti za dobrobit lokalne zajednice, ruralnih područja i naših otoka”, kazala je hrvatska europarlamentarka.

Riječ je, pojasnila je Tomašić, o iznosu od 13,4 milijarde eura, a u većini slučajeva lokalne zajednice nisu iskoristile taj novac za korist svog stanovništva.

“S ovim mojim izvješćem, želim promijeniti dosadašnju lošu praksu upravljanja te tako našim stanovnicima pomoći da se informiraju o svojim pravima i iskoriste novac za razvoj svoje zajednice”, istaknula je zastupnica.

Tomašić je na vlastitu inicijativu Odboru za regionalni razvoj u Europskom parlamentu predložila novo izvješće na spomenutu temu koje je u Odboru predstavljeno u ožujku 2017.

Iako se tehnička pomoć u kohezijskoj politici Europske unije koristi još od 1988., Parlament nije nikada proveo opću analizu njezine uloge i doprinosa.

Čimbenik promjene

Tehnička pomoć na inicijativu država članica iznosi 13,4 milijarde EUR za pet fondova ESI i smatra se čimbenikom promjene, ali njezin cjelokupni doprinos može doći do izražaja tek u budućnosti kada se aktivnosti i reforme potpuno provedu.

Europski parlament je prošle godine u svibnju velikom većinom glasova usvojio izvješće zastupnice Tomašić o novim razvojnim alatima u kohezijskoj politici.

U tom je izvješću zatražena veća uključenost lokalnih zajednica u izradi razvojnih strategija, odnosno mogućnost da lokalne zajednice u budućnosti imaju puno veći utjecaj na trošenje sredstava iz fondova Europske unije.

Kohezijska politika

Ruža Tomašić je predstavljajući izvješće, među ostalim, ocijenila da je kohezijska politika možda jedan od najboljih primjera kako članstvo u EU može biti pozitivno za slabije razvijene države članice, upozorivši pritom da prevelika razlika u ekonomskom razvoju među članicama može imati negativne posljedice, prvenstveno zbog odlaska radnika iz siromašnijih u razvijenije države Unije.

“Kohezijska je politika možda jedan od najboljih primjera kako članstvo u Europskoj uniji može biti pozitivno za slabije razvijene države članice (…) ali ako su previše različite u svom stupnju ekonomskog razvoja, uvijek se stječe dojam da netko nekog iskorištava”, kazala je Tomašić u izlaganju na plenarnoj sjednici EP-a.

Upozorila je da iz slabije razvijenih članica radnici odlaze u one razvijenije spremni raditi za manje novca od domicilne radne snage što spušta cijenu rada i stvara nezadovoljstvo domaćih ljudi.

S druge strane, istaknula je, slabije razvijene članice gube radno sposobno stanovništvo i tako ulaze još dublje u dugoročnu ekonomsku i demografsku krizu.

“Smanjenje ovih razlika, tako da one ne potiču prevelike migracijske valove iz siromašnijih u bogatije članice Unije i stvaraju nezadovoljstvo građana, vrlo je važno za budućnost Europske unije”, poručila je hrvatska zastupnica.

Kohezijska politika, smatra Tomašić, ima važno mjesto u tom procesu, a tehnička je potpora kvalitetan mehanizam za stvaranje pretpostavki za dobro korištenje fondova i financiranje kvalitetnih projekata u slabije razvijenim članicama.

Lokalne zajednice lakše do sredstava iz EU fondova

Europski parlament s velikom većinom glasova izglasao je u četvrtak, 18. svibnja 2017., izvješće Ruže Tomašić “O budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike“.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u tom povodu izjavila je kako je raduje usvajanje izvješća jer će se lokalnu i regionalnu zajednicu od sada moći puno lakše informirati o svim mogućnostima koje nude europski fondovi, te će se novac iskoristiti za dobrobit lokalne zajednice, ruralnih područja i naših otoka. Riječ je o iznosu od 13,4 milijarde eura, a u većini slučajeva lokalne zajednice nisu iskoristile taj novac u korist svog stanovništva.

“S ovim mojim izvješćem, želim promijeniti dosadašnju lošu praksu upravljanja, te tako našim stanovnicima pomoći da se informiraju o svojim pravima i iskoriste novac za razvoj svoje zajednice”, poručila je eurozastupnica Ruža Tomašić.

Tekst govora Ruže Tomašić donosimo u cijelosti:

“Kohezijska je politika možda jedan od najboljih primjera kako članstvo u Europskoj uniji može biti pozitivno za slabije razvijene države članice. Jedinstveno tržište i četiri temeljne slobode u teoriji zvuče krasno, ali ako su države članice previše različite u svom stupnju ekonomskog razvoja, uvijek se stječe dojam da netko nekog iskorištava.

Iz slabije razvijenih članica radnici odlaze u one razvijenije spremni raditi za manje novca od domicilne radne snage što spušta cijenu rada i stvara nezadovoljstvo domaćih ljudi. S druge strane, slabije razvijene članice gube radno sposobno stanovništvo i tako ulaze još dublje u dugoročnu ekonomsku i demografsku krizu.

Smanjenje ovih razlika tako da one ne potiču prevelike migracijske valove iz siromašnijih u bogatije članice Unije i stvaraju nezadovoljstvo građana vrlo je važno za budućnost Europske unije. Kohezijska politika ima važno mjesto u tom procesu, a tehnička je potpora, o kojoj danas govorimo, kvalitetan mehanizam za stvaranje pretpostavki za dobro korištenje fondova i financiranje kvalitetnih projekata u slabije razvijenim članicama.

Manjak administrativnog kapaciteta u slabije razvijenim članicama velika je prepreka boljem korištenju europskog novca. Postkomunističke zemlje u pravilu imaju veliku administraciju u odnosu na broj stanovnika, ali je ona nedovoljno istrenirana za brzo, učinkovito i transparentno povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Promjene koje će u kohezijskoj politici zasigurno uslijediti nakon 2020. mogle bi slabije razvijene članice zateći nespremnima, zbog čega bi one bile trajno onemogućene u hvatanju priključka s razvijenijima.

Zato je pravilno, učinkovito i transparentno korištenje tehničke potpore u sljedećem financijskom razdoblju toliko važno! Novim pristupom koji bi  se temeljio na stvarnoj decentralizaciji, dobroj edukaciji i, što je najvažnije, evaluaciji provedenih projekata stvorit ćemo pretpostavke da se administracija bolje snalazi i osigura veću apsorpciju novca s europske razine.

U vrijeme pisanja izvješća razgovarala sam s nizom dionika iz različitih država članica i kod nekolicine sam primijetila isti problem – korištenje tehničke potpore tek je puko zadovoljavanje forme koje se u pravilu odvija na državnoj razini.

To moramo mijenjati! Ovaj novac treba biti korišten na nižim razinama i uključivati lokalne i regionalne aktere, anticipirati i zadovoljavati njihove potrebe, a osposobljavanja moraju biti prilagođena ciljanoj skupini sudionika.

Stoga ovim izvješćem pozivam da države članice bolje izvješćuju o vrstama aktivnosti koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, ali i o postignutim rezultatima. Vrijeme ide, novac se troši, a rezultati izostaju i to vrlo vjerojatno zato što nije bilo pravog sustava evaluacije. Zato mislim da treba razmotriti i redovito ažuriranje i javnu dostupnost baze podataka o aktivnostima koje države članice namjeravaju poduzeti ili su ih već poduzele.

Nadam se da ćemo učiti na dosadašnjim greškama i doista se posvetiti poboljšanju buduće uporabe tehničke pomoći. Svrha nije samo potrošiti novac, nego ga prvenstveno iskoristiti za one kojima je namijenjen, a to možemo samo ako ih pravovremeno informiramo o ponuđenim mogućnostima osposobljavanja i stvorimo svijest o tome da tehnička potpora može puno pomoći u ekonomskom uzdizanju pasivnijih krajeva.

Lakše do 13.4 milijarde eura iz EU fondova

Ruža Tomašić

Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta u utorak, 25. travnja 2017. godine, usvojeno je izvješće europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike.

Izvješće za koje je Tomašić bila glavna izvjestiteljica usvojeno je gotovo jednoglasno, sa samo jednim glasom protiv.

„Tehnička pomoć, bilo na inicijativu Komisije ili država članica, ima važnu ulogu u svim fazama provedbe kohezijske politike. Može se smatrati faktorom promjene, a njezin cjelokupni doprinos može doći do izražaja tek u budućnosti, kada se aktivnosti i reforme u potpunosti provedu. Tehnička pomoć na inicijativu država članica iznosi 13,4 milijardi eura u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Riječ je o pozamašnoj svoti novca, stoga je od iznimne važnosti da se novac iskoristi što efikasnije i transparentnije. Važan faktor uspjeha svakog prijedloga ili programa je i razina osviještenosti. Potencijalni kandidati trebaju dobiti jasna objašnjenja i ispravne informacije o mogućnostima tehničke pomoći“ – naglasila je Tomašić u svome govoru u REGI odboru Europskog parlamenta.

Slijedom toga, Tomašić je u izvješću pozvala države članice da u razdoblju nakon 2020. bolje izvješćuju o vrstama aktivnosti koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, kao i o postignutim rezultatima. Tomašić smatra da je potrebno postići veću razinu transparentnosti kako bi se povećala vidljivost tehničke pomoći i lakše pratila njezina potrošnja. Isto tako, smatra kako bi trebalo razmotriti mogućnost redovitog ažuriranja i javnu dostupnost baze podataka o aktivnostima koje države članice namjeravaju poduzeti ili su ih već poduzele.

Tomašić se na kraju osvrnula na važnost jačanja institucionalnih i tehničkih kapaciteta lokalnih i regionalnih aktera. Nažalost, u mnogim državama članicama tehnička pomoć se koristila na nacionalnoj razini za osposobljavanje regionalnih ili lokalnih tijela tijekom kojeg lokalni ili regionalni predstavnici nisu imali priliku izraziti svoje potrebe, tako da osposobljavanja nisu bila usmjerena na lokalne potrebe, niti prilagođena ciljanoj skupini sudionika, što je također potrebno mijenjati.

Ovršni zakon je legalizirana pljačka

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić, u ponedjeljak, 3. travnja 2017. na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta govorila je o Ovršnom zakonu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.
Tom prilikom istaknula je da se već dugo građani Hrvatske bune protiv Ovršnog zakona koji je, u trenutnom obliku, legalizirana pljačka običnog čovjeka te da su na izborima većinom birali stranke koje su obećavale izmjenu zakona, ali od svega nije bilo ništa zbog očite sprege politike s moćnim interesnim skupinama koje iza ovakvog zakona stoje i na njegovoj se primjeni bogate.

“Sud Europske unije utvrdio je kako se hrvatski javni bilježnici, kad postupaju u ovršnim postupcima na temelju tzv. ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati „sudom“ pri primjeni Uredbe o europskom nalogu za izvršenje i Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima”, naglasila je Ruža Tomašić.

Zaključila je da to znači da se takvim postupcima hrvatskih javnih bilježnika ne može ovršiti nikoga u Europskoj uniji, osim Hrvate. Naglasila je da je riječ je o očitoj diskriminaciji te je od Komisije zatražila da se očituje je li ovakav zakon u skladu s europskom pravnom stečevinom.

U Zagrebu održan sastanak Predsjedništva ECR-a

U Zagrebu je na poziv eurozastupnice Ruže Tomašić, od 29. do 31. ožujka 2017., održan sastanak članova Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista (ECR), treće najveće grupacije u Europskom parlamentu. Panelima i raspravama nazočilo je 25 europarlamentaraca iz raznih država članica koji su raspravljali o važnim pitanjima za budućnost EU-a i Hrvatske nakon Brexita, odnosima Europske unije i Hrvatske, mogućnostima slobodne trgovine, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te mogućnostima tehničke pomoći pri provođenu kohezijske politike, pitanju zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj te poticanju poduzetništva i malog obrta, obrazovanja i proizvodnog sektora iz različitih perspektiva.

Posebni gosti trodnevnog radnog sastanka bili su veleposlanik Kanade Nj.E. Daniel Maksymiuk, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, savjetnik bivšeg predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Stjepo Bartulica.

ECR Bureau Meeting

Domaćin sastanka, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, članica ECR-a Ruža Tomašić, naglasila je kako je ovo prvi put da se sastanak članova Predsjedništva zastupničkog kluba ECR-a održava u Hrvatskoj, podsjetivši kako je to ujedno i treći put da zastupnici ECR-a dolaze u Hrvatsku. Prije tri godine u Dubrovniku je, na njezin poziv, boravila cijela skupina parlamentarca ECR-a zajedno sa svojim suradnicima. Dodala je i da je ECR nakon poplava u Slavoniji 2014. organizirao projekt donacija pogođenim područjima kada su zastupnici ECR-a aktivno sudjelovali u obnovi dječjih igrališta u poplavljenim slavonskim selima. Najavila je da će se krajem travnja u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a i razmotriti kako preko tog tijela pomoći Slavoniji.

Govoreći o Brexitu, europarlamentarka iz Ujedinjenog Kraljevstva Emma McClarkin istaknula je, uoči same konferencije, da London nakon pokretanja članka 50. u pregovorima s Bruxellesom ne treba ustrajavati na “mekom” ili “tvrdom” već na “pametnom Brexitu” kroz koji će se pitanje izlaska riješiti u korist obje strane.

„Brexit očito preuzima fokus konferencije“, rekla je na početku sastanka  Ruža Tomašić i dodala da će Brexit proći „kako će proći”, a „Hrvatskoj će u tom procesu biti onako kako se za sebe izbori“. „Dok god sam zastupnica u Europskom parlamentu borit ću se da Hrvatska ima koristi od svega toga”, dodala je zastupnica Tomašić.

Poljski zastupnik Tomasz Poreba ocijenio je da Brexit za poljske nacionalne interese nije najbolja vijest, no da Europska unija u pregovorima treba nastupati jedinstveno i nastojati ispregovarati najbolje rješenje i u poljskom interesu.

Savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića Stjepo Bartulica sudjelovao je na prvom panelu “Europska unija iz hrvatske perspektive”, prvog dana radnog sastanka Predsjedništva ECR grupe. Zajedno s Danielom Hinštom iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), hrvatskog think-tanka osnovanog 2010. godine, govorili su o mogućnostima koje su se otvorile za Republiku Hrvatsku ulaskom na područje jedinstvenog tržišta Europske unije.

Govoreći na panelu o slobodnoj međunarodnoj trgovini kanadski veleposlanik u RH Daniel Maksymiuk govorio je o prednostima Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), kojeg su zastupnici u Europskom parlamentu ratificirali u veljači ove godine. Milan Račić je govorio o svojim iskustvima te funkcioniranju gospodarskog sustava u RH kao i trgovinskim tokovima s presjekom tržišnih mogućnosti Sjedinjenih američkih država.

Najaktualnija tema trodnevnog sastanka za Hrvatsku bila je zasigurno regionalni razvoj, dostignuća i mogućnosti u povlačenju financijskih sredstava iz fondova EU. Tako su na panelu pod nazivom „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i tehnička pomoć u okviru kohezijske politike“ sudjelovale ministrica regionalnog razvoja i fondova EU fondova Gabrijela Žalac te pročelnica Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, Jelena Ricov. Radnim dijelom sastanka predsjedavala je europarlamentarna zastupnica Tomašić. Izlaganje gostiju kao i razmjena gledišta koja je uslijedila nakon održanih prezentacija uvelike su pomogli u identifikaciji ključnih problema i izazova s kojima se susreću kako regionalna tako i lokalna tijela vlasti u Republici Hrvatskoj kao i  identifikaciji stvarnih potreba lokalne zajednice čijim akterima je nužno pružiti pomoć kao i potporu s obje razine, državne te EU razine, da bi se postigli željeni učinci i ostvario napredak.

Zapažena izlaganja, koja su izazvala veliki interes zastupnika, imali su prim. dr. Ante-Zvonimir Golem, potpredsjednik Hrvatske liječničke komore i voditelj odijela onkologije Kliničkog bolničkog centra Zagreb te dopredsjednik Hrvatske konzervativne stranke, koji je govorio na panelu “Zdravstvo u Hrvatskoj”. Golem je upoznao članove Predsjedništva ECR-a s poviješću kao i trenutačnom situacijom u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Na posljednjem panelu “Poduzetništvo iz različitih perspektiva” sudjelovali su dr. sc. Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Vitomir Tafra predsjednik Uprave Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski i doc. dr. sc. Vatroslav Škare, profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zastupnica Tomašić je istaknula kako joj je bila velika čast i posebno zadovoljstvo ugostiti članove Predsjedništva ECR grupe, treće grupacije po veličini u Europskom parlamentu kao i sve uvažene goste koji su prepoznali priliku za razmjenu gledišta sa zastupnicima u interesu snažnijeg etabliranja Hrvatske na europskoj političkoj sceni.

Na svečanoj večeri sve nazočne zastupnike ECR-a pozdravila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Na žalost, nacionalni hrvatski mediji nisu smatrali da je prvi posjet europskih konzervativnih zastupnika Zagrebu i ovaj važan sastanak Predsjedništva grupacije koja svoja djelovanje temelji na načelu subsidijarnosti i shvaćanju Unije kao konfederalne zajednice država, a ne nadnacionalne “superdržave”, dovoljno važan događaj da o njemu  detaljnije informiraju domaću javnost.  Nadamo se da će se u skoroj budućnosti ovakav pristup domaćih medija promijeniti, a novu priliku za iscrpnije izvještavanje dobit će već krajem travnja kada će se u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a koji će razmotriti kako preko tog tijela pomoći našoj Slavoniji.

Sikirevačka “Sunčana čipka” u Europskom parlamentu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu, 22. ožujka 2017., organizirala je u Europskom parlamentu izložbu pod nazivom „Sunčana čipka – sikirevački motiv od tradicionalnog ka suvremenom“ na kojoj je  predstavljena tradicionalna čipka iz Sikirevaca, sela u istočnoj Slavoniji koje još jedino čuva stoljetnu tradiciju specifične tehnike izrade motiva.

Izložbu je uveličala skupina članica udruge “Sikirevački motivi” koje su na poziv Ruže Tomašić posjetile Europski parlament kako bi posjetiteljima izložbe uživo predočile kako se izrađuju ovi lijepi predmeti. “Čuvajmo našu tradiciju i dičimo se njome!”, rekla je zastupnica Tomašić na otvaranju izložbe pozdravljajući goste izložbe u ime Hrvatske konzervativne stranke i Europskih konzervativaca i reformista”.

Sunčana čipka

Govoreći o dugoj povijesti sunčane čipke u Hrvatskoj, zastupnica Tomašić podsjetila je kako je motiv sunčane čipke došao je u slavonsko selo Sikirevce s otočja Tenerifa tijekom 20-ih i 30-ih godina kroz novine i časopise. Prvotna svrha motiva bila je ukrašavanje tradicionalne odjeće, odnosno narodne nošnje – muških i ženskih košulja, pregača, marama, ali također i stolnjaka, jastuka, otaraka, ponjava i rupčića. Motivi su se izrađivali u raznim oblicima i veličinama, pa tako nalazimo motive u obliku srca, okrugle, četvrtaste i motive ovalnog oblika.

“Budući da je starijim ženama i bakama bilo nezgodno i teško uvijek izgovarati „sunčana čipka s Tenerifa različitih motiva“, skratile su naziv na „motive“, a tako je ostalo i danas. Ovi su se motivi tradicionalno izrađivali u bijeloj boji, no danas ih izrađuju i u drugim bojama. Svaki motiv, svaki uradak, jedinstveni je ručni rad. S ciljem unapređivanja, razvitka očuvanja izvornog ručnog rada te zaštite motiva kao izvornog sikirevačkog proizvoda 2008. godine osnovana je udruga „Sikirevački motivi“. Obzirom da udruga teži očuvanju cjelokupne izvorne slavonske baštine, članice se koriste i drugim tehnikama izrade ručnih radova, kao što su šlinganje, heklanje, zlatovez, isicanje, vezenje i tkanje.

Ipak, najvažniji cilj udruge je očuvanje sikirevačkog motiva sunčane čipke, čiju su izradu sačuvale starije generacije koje su naučile tehniku izrade o svojih baka, mama i časnih sestara. U skladu s tradicijom prenošenja umijeća izrade čipke, i one danas prenose istu na mlađe generacije, pa tako primjerice u osnovnoj školi u Sikirevcima deseci djevojčica vrlo vješto izrađuju motive.

Sikirevčani nastoje promovirati ovu vrstu čipke kao zanimljiv i izvrstan motiv prikladan i u današnjim modernim vremenima. Na inicijativu udruge „Sikirevački motivi“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdalo je 2012. godine rješenje kojim se umjetnost izrade motiva sunčane čipke sa sikirevačkog područja proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Taj status je potvrda kulturne i tradicijske vrijednosti umijeća izrade motiva sunčane čipke, a udruga „Sikirevački motivi“ postala je nositeljica ovog nematerijalnog kulturnog dobra”, zaključila je Ruža Tomašić.

U izjavi za Hinu napomenula je kako je na ideju za održavanje izložbe dobila je prošle godine kad je posjetila izložbu u Sikirevcima gdje je shvatila koliko se tamošnji stanovnici trude oko te čipke, no da nisu za to prepoznati, poput one iz Lepoglave ili s Paga. Ministarstvo kulture tu je čipku zbog njezine povijesne i tradicijske važnosti 2012. proglasilo neprocjenjivim kulturnim dobrom.

“Ako gledamo u hrvatskim okvirima, ta je čipka posebna u odnosu na druge po tehnici rada. Paška i lepoglavska čipka rade se na batiće, dok se naša radi šivaćom iglom na ramama”, istaknuo je za Hinu Mato Galović, tajnik udruge “Sikirevački motivi”, čijih je pedesetak članova stigli u parlament u Bruxelles da bi uz tradicionalnu pjesmu tamošnjeg kraja predstavili svoj rad. Izložene čipke radovi su članica te udruge, a jedan dio eksponata ima i povijesnu vrijednost jer su stari gotovo sto godina, rekao je Galović, dodajući kako “nastoje sačuvati sve što njeguju i posjeduju za njihova pokoljenja”.

Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom

Još jedna sjajna vijest za hrvatske ribare. Europski je parlament u srijedu, 22. ožujka 2017., imenovao Ružu Tomašić glavnom izvjestiteljicom za Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu u Jadranu. Ovime je hrvatska zastupnica dobila priliku izravno utjecati na izrazito nepovoljan prijedlog Komisije koji predstavlja opasnost za ribarski sektor u Hrvatskoj.

Zastupnica Tomašić kao jedina punopravna članica Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu iz Hrvatske ponovno je napravila ogroman korak na putu borbe za zaštitu ribarskog sektora, hrvatskih ribara i prava koja im pripadaju.

Podsjećamo, Europski Parlament je prošle godine usvojio njezino Izvješće o malom obalnom ribolovu. Uz dosadašnja nastojanja i zahtjeve da se zaštiti mali obalni ribolov s glavnim ciljem promjene europskog zakonodavstva na području ribarstva, kako bi se malim ribarima u Hrvatskoj i drugim mediteranskim članicama EU-a omogućilo bavljenje tradicionalnim, nekomercijalnim ribarstvom što mnogima predstavlja egzistencijalno pitanje, zastupnica je svojim novim izvješćem dobila mogućnost izravno utjecati na važnu problematiku ribarskog sektora u Jadranskom moru.

O prijedlogu Komisije, koja traži veliko ograničenje izlova male plave ribe, odlučit će Vijeće i Europski parlament. Ruža Tomašić u ovom procesu predstavlja cijeli Parlament i predvodit će proces izmjena Komisijinog prijedloga.
“Prijedlog Komisije nije uklesan u kamenu i možemo ga i moramo mijenjati. Očekujem da se naši ribari i njihovi predstavnici te znanost i Ministartvo uključe u ovaj proces i da zajedno ostvarimo svoj nacionalni interes u Bruxellesu”, izjavila je nakon sjednice Odbora za ribarstvo Ruža Tomašić.