Tomašić: Smiju li javni bilježnici imati ovlasti sudova?

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila je u ponedjeljak, 27. ožujka 2017., pismeno pitanje Europskoj komisiji diskriminira li hrvatske građane Ovršni zakon Republike Hrvatske te je li on u skladu s europskom pravnom stečevinom.

“Prema čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona RH javni su bilježnici na temelju ‘vjerodostojne isprave’ ovlašteni donijeti rješenje o ovrsi temeljem kojeg se izvršava ovrha na imovinu dužnika. No, Sud Europske unije u svojoj je presudi C-484/15 od 9. ožujka 2017. utvrdio kako se javni bilježnici u Hrvatskoj, kad postupaju o ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati ‘sudom’ ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršavanje niti kod primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka o građanskim i trgovačkim stvarima.

Sud je također utvrdio da poštovanje načela uzajamnog povjerenja među članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela budu donesene u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i nepristranosti te poštovanje načela kontradiktornosti postupka, što kod izdavanja rješenja o ovrsi na temelju ‘vjerodostojne isprave’ nije slučaj.

Naglašavam kako se hrvatske građane svakodnevno ovršava na temelju ‘vjerodostojne isprave’ javnih bilježnika. Smatra li Komisija da su oni, kako građani EU-a, diskriminirani u odnosu na druge građane Unije? Ocjenjuje li Komisija da je Ovršni zakon RH, koji je posljednje promjene doživio u rujnu 2012., dakle nakon potpisivanja pristupnog ugovora RH s EU-m, u skladu s europskom pravnom stečevinom.

Tomašić Junckeru: Zašto podržavate korupciju?

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u nedjelju, 12. ožujka 2017. uputila je predsjedniku Europske komisije Jean Claude Junckeru pitanje za pisani odgovor, u kojemu ga traži da se se otvoreno odredi prema pravosudnoj korupciji u slučaju hrvatsko-slovenske arbitraže.

Arbitražni proces o hrvatsko-slovenskoj granici

Predsjednik Europske komisije tijekom nedavnog posjeta Sloveniji izjavio je da Komisija daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnoga ugovora sa slovenske strane, u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Republika Hrvatska dobrovoljno je i u dobroj vjeri ušla u arbitražni proces s Republikom Slovenijom i bila je spremna pred ad hoc arbitražnim sudom riješiti granični spor na način i pod uvjetima kakvi su određeni Sporazumom o arbitraži. Nakon što je isti ozbiljno kompromitiran koruptivnom radnjom sa slovenske stranke, čime je nepovratno ugrožena neovisnost i nepristranost arbitraže, čak su i slovenska agentica u arbitražnom procesu i slovenski sudac sami dali ostavke.

Budući da predsjednik Europske komisije i dalje inzistira da Republika Hrvatska bezuvjetno poštuje konačnu odluku arbitraže, znači li to da predsjednik Europske komisije korupciju u pravosuđu dokazanu vjerodostojnim i javno objavljenim razgovorima između člana arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije, ne drži dovoljno relevantnim kršenjem načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti u sudstvu?

Ne bi li predsjednik Europske komisije trebao upravo poticati bilateralno rješavanje sukoba između dvije punopravne članice Unije?

Ruža Tomašić
zastupnica u Europskom parlamentu

Tomašić oštro po Hahnu!

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom Parlamentu Ruža Tomašić danas je uputila pitanje povjereniku za proširenje Europske komisije gospodinu Hahnu.

Obzirom da je u odgovoru kojeg je dao gospodin Hahn vidljivo da se Komisija ne ograđuje od knjiga kao što su „Ratovi, integracije i podjele“ (koja relativizira zločine iz vremena Domovinskog rata) i inicijative kao što je REKOM (koja, između ostaloga, na službenim stranicama propagira ideju o zajedništvu kroz umjetnu tvorevinu hrvatsko- srpskog jezika, oduzimajući Hrvatima pravo na vlastiti nacionalni jezik), nego takve inicijative i dalje svesrdno podupire moralno i financijski, zastupnica je povjerenika upitala sljedeće:

– U svjetlu vrlo osjetljivih pretpristupnih pregovora sa Srbijom, smatra li Komisija da je ispravan put iste učinkovitije privesti kraju, ukoliko se putem navedenih inicijativa hrvatskim žrtvama oduzme pravo na istinu, pravdu i dostojan počinak te ukoliko se relativizira zadnji pokušaj stvaranja velike Srbije?

– Budući da se u europskoj povijesti ispravno i pravedno validiraju činjenice iz ratova koji su se u dvadesetom stoljeću dogodili na europskome tlu, misli li Komisija da se relativiziranje hrvatskih žrtava može i treba moralno i pravno odvojiti od relativiziranja žrtava u Drugom svjetskom ratu i ostalim ratovima u Europi?

Podsjetimo, zastupnica Tomašić je u studenom prošle godine uputila povjereniku pisano pitanje na temu relativiziranja Domovinskog rata i hrvatske povijesti budući da je gospodin Hahn sudjelovao na predstavljanju dviju knjiga iz projekta „Zajednička povijest jugoistočne Europe“ koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. Njegova je glavna poruka bila da se povijest ne može podučavati „egocentričnim i etnocentričnim pristupom“ te da bi Komisija cijenila kad bi države s jugoistoka Europe ovakve knjige koristile kao materijal za nastavu u školama. Knjiga „Ratovi, podjele, integracija“ – bavi se i suvremenom poviješću Hrvatske. U njoj se o zločinima iz vremena Domovinskog rata (prvenstveno okupacije Vukovara) govori bez ikakvog vrijednosnog suda, bez konkretnih podataka i uz navođenje kako su obje strane činile zločine. Unatoč ogradi kako su stajališta iznesena u knjizi isključivo autorska, povjerenik je jasno stao iza ovog projekta, a EU ga i financira.

Zastupnica Tomašić je tako, prošle godine, uputila Europskoj Komisiji sljedeće pitanje:

– Smatra li Komisija doista da bi djeca u školama trebala učiti pojednostavljenu verziju povijesti lišenu znanstvenog pristupa, konkretnih činjenica i vrijednosnog suda?
– Misli li Komisija da je put k pomirenju relativizacija zločina i zločinačkih ideologija?

Budući da su se povjerenik Hahn odnosno Europska Komisija, u svom odgovoru, jasno svrstali na stranu koja očito nije svjesna da ovakav put vodi jedino potkopavanju društvenih preduvjeta za prenošenje istine sljedećim naraštajima, zastupnica Tomašić je, kako je navedeno na početku teksta, danas uputila novo pitanje. Nadamo se da će ovaj put Komisija promisliti prije davanja odgovora i shvatiti da se relativiziranjem povijesnih činjenica i ovako važnih pitanja,  odobravanjem ovakvih knjiga i inicijativa ne samo koči proces pomirbe, nego se i rade koraci unatrag.

Tomašić s povjerenikom Vellom o ribarstvu

U okviru borbe za prava malih ribara, Ruža Tomašić je jučer na sastanku s Visokim povjerenikom za pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella iskoristila priliku da pozove Europsku komisiju na provedbu revizije procjene stanja ribljih stokova bitnih za obalni ribolov. Naglasila je kako je potrebna hitna i dubinska analiza utjecaja malog ribolova na riblje stokove, s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu uglavnom od iznimne važnosti sa socioekonomskog stajališta, iako je njihov udio u gospodarskom ribolovu malen.

Hrvatska je zemlja u kojoj je obalni ribolov izrazito značajan oblik ribarstva koji ima jako dugu tradiciju te predstavlja kulturno bogatsvo, stoga je nužna zaštita tradicionalnog odosno malog obalnog ribarstva kao dijela nematerijalne kulturne baštine. Mali obalni ribolov je način života mnogih Hrvata i značajan izvor egzistencije, a posebno u onim područjima koja ovise o obalnom ribolovu i koja, prema tome, zahtjevaju posebne mjere kako bi se olakšao daljni rast i razvoj.

Da podsjetimo, zastupnica Tomašić u svom izvješću poziva Komisiju da donese definciju malog, obalnog i tradicijskog ribolova u skladu sa socioekonomskim karakteristikama i posebnostima različitih regija, a ne samo u skladu s dimenzijama i snagom ribarskih plovila, uzimajući u obzir činjenicu da postojeći propisi EU-a nisu zadovoljavajući. Pojednostavljeno, istim pravilima se ne može voditi pomorska politika primjerice Škotske i pomorska politika Republike Hrvatske.

Morski ekosustavi su jako osjetljivi pa je zastupnica još jednom iskoristila priliku da pozove Europsku komisiju na provedbu analize učinka na okoliš svih aktivnosti koje mogu utjecati na održivost ribljih stokova.

Vijeće Europe kreće u napad na poljski suverenitet

Poljski konzervativci iz stranke Pravo i pravednost (PiS) i dalje su na meti europskih institucija zbog reformi koje su počeli provoditi nakon dolaska na vlast, točnije zbog donošenja zakonskih odredaba o promjenama rada Ustavnog suda. Suci Ustavnog suda te odredbe ne žele provesti, zbog čega se Poljska trenutačno nalazi u ustavnoj krizi.

Nakon Europske komisije i rezolucije Europskog parlamenta, najnoviji pritisak europskih institucija na suverenu odluku poljske vlade dolazi iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Predstavnici 46 država članica u estonskom glavnom gradu Tallinu, na sastanku održanom u subotu, 28. svibnja 2016., donijeli su odluku o sastavljanju Izvješća o stanju demokracije u Poljskoj a povod je “zabrinutost” koju su izrazile međunarodne institucije i inozemni političari zbog stanja temeljnih prava poljskih građana zbog zakonskih odredaba koje je donijela poljska konzervativna stranka Pravo i Pravednost nakon dolaska na vlast u jesen 2015. godine.  Izvješće bi trebalo biti sastavljeno od strane nadzornog odbora Parlamentarne skupštine.

Uzroci ustavne krize u Poljskoj

U siječnju 2016 godine Europska komisija pokrenula postupak protiv Poljske, odnosno istragu da li zakoni koji reguliraju rad Ustavnog suda krše standarde EU. Tijekom ožujka je Venecijanska komisija, odnosno savjetodavno tijelo Vijeća Europe upozorila da je vladavina prava, demokracije i ljudskih prava u opasnosti uključivanjem poljske izvršne vlasti u rad sudbene vlasti što je izazvalo ustavnu krizu jer suci Ustavnog suda nisu htjeli postupati po zakonskim odredbama koje je izglasao poljski Senat gdje konzervativna stranka PiS ima apsolutnu većinu. Opsežne promjene rada Ustavnog suda pokrenute su nakon pokušaja od strane prethodne vlade Eve Kopacz gdje je većinu imala stranka Građanska platforma (PO) protuzakonitim izborom sudaca Ustavnog suda kako bi osigurali apsolutnu većinu u Ustavnom sudu.

Tijekom vladanja stranke Građanska platforma (PO) imenovano je devet sudaca Ustavnog suda od ukupno 15 sudaca koliko ima Ustavni sud.  Poljski Senat je 25. lipnja 2015. godine donio zakon kojim se mogu unaprijed izabrati suci Ustavnog suda, obzirom da je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat stranke Pravo i Pravednost Andrzej Duda bila su očekivanja da će konzervativna stranka Pravo i Pravednost preuzeti vlast u Poljskoj. U vrijeme tehničkog mandata, za vrijeme posljednje sjednice poljskog Senata (Sejm)  8. listopada 2015.g. imenovali su pet novih sudaca od kojih je sucima  Romanu Hauseru, Christopheru Ślebzaku i Andrewu Jakubeckom  mandat trebao početi  7. studenog 2015.godine, dok je sucima Bronislawu Sitki i Andrewu Sokalu mandat trebao početi 3. prosinca 2015. godine odnosno 9. prosinca 2015. godine. Ova dva posljednja suca su čak trebali preuzeti mandat poslije parlamentarnih izbora koji su se održali 25.listopada 2015.godine. Na ovaj apsurdni zakon i izbor institucije Europske unije nisu reagirale.  Takvim apsurdnim izborom ustavnih sudaca bi Ustavni sud imao čak 13 sudaca od ukupno 15 sudaca postavljenih za vrijeme vlade Eve Kopacz. Taj zakon poljski predsjednik Andrzej Duda nije htio potpisati. Izborom nove vlade premijerke Beate Szydło došlo  je do izglasavanja novih zakonskih promjena 19. studenog 2015.godine o radu Ustavnog suda pri čemu je za valjanost odluka moralo biti prisutno 13 sudaca, a da bi presuda bila pravovaljana, morala je biti donesena dvotrećinskom većinom.

Predstavnici opozicijske građanske platforme pokušale su osporiti taj zakon  pokretanjem postupka za usklađenost zakona s Ustavom. Dana 25. studenog 2015. godine zastupnici stranke Pravo i Pravednost i Kukiz 15 su izglasali u Senatu Zakon o određivanju nedostatka pravne snage u odluci o izboru 5 sudaca izabranih 8. listopada 2015.godine zbog niza proceduralnih pogrešaka. Također predstavnici senatske većine opravdanje za izmjene zakona imali su u dobijenim izborima gdje su glasači dali apsolutnu podršku vladajućoj stranci Pravo i Pravednosti (PiS).

Cilj ovih ustavnih izmjena je bio da se osigura garancija stranci Građanska platforma za sprječavanje najavljenih reformi od strane nove konzervativne vlade što bi dobili apsolutnom kontrolom Ustavnog suda.

Dana 2. prosinca 2015. godine poljski Senat je donio Zakon kojim su izabrani novih 5 sudaca: Henry Cioch, Lech Morawski, Marusz Muszynski, Peter Pszczółkowski i Julia Przyłębska. Pravni stručnjaci vladajuće većine  tvrdili su da je zbog kršenja zakona prethodni izbor sudaca nevažeći. Predsjednik Duda je uzeo prisege prva četiri suca u noći 2/3 prosinca 2015.godine, dok je od posljednjeg suca uzeo prisegu 9.prosinca 2015.godine.

Ustavni sud je donio presudu 3. prosinca 2015. godine u predmetu K34/15 na osporavanje Zakona od 25. lipnja 2015.godine kojom je potvrdio da je izbor 3 suca od 8. listopada 2015. godine ustavan te da je predsjednik Andrzej Duda trebao uzeti prisegu za ta tri suca, dok za dva suca čiji je mandat trebao početi nakon izbora neustavan u tom dijelu. Predsjednik Duda je odbio prihvatiti presudu Ustavnog suda jer su u trenutku donošenja presude Ustavnog suda sva mjesta već popunjena drugim sucima, a onemogućeno je i  objavljivanje presude u poljskom službenom glasniku (Dziennik Ustaw).

Samo Ruža Tomašić protiv osude Poljske

Presuda Ustavnog suda u predmetu broj K 35/15 u vezi procjene ustavnosti zakona od 19.studenog 2015.godine, Ustavni sud je utvrdio da su neustavne odredbe o reizboru sudaca kao i ukidanje funkcija trenutnog predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda.

Nakon tih ustavne krize, većinu u Ustavnom sudu je imala opozicijska Građanska platforma (PO), odnosno 9 od 15 sudaca pri čemu su zakonite odluke mogli donijeti tih 9 sudaca koje je postavila opozicijska PO čime je i dalje imalo potpunu kontrolu Ustavnog suda, Predsjednik Andrzej Duda je najavio reformu Ustavnog suda te su 22. prosinca 2015. godine donesene izmjene Zakona o Ustavnom sudu kojima je došlo do povećanja broja sudaca za donošenje presuda jer je moralo biti prisutno 13 od 15 sudaca pri čemu se odluka morala donijeti dvotrećinskom većinom. Osim u iznimnim slučajevima kada je odluku moglo donijeti 3 ili 7 sudaca. Napravljene su i izmjene u dijelu u kojem se presude moraju donositi po redoslijedu zaprimanja predmeta.

Nakon toga su se uključile institucije Europske unije u pitanja oko ustavne krize u Poljskoj. Uzrok cijelog problema sa Ustavnim sudom je skandalozan zakon kojim bi se u potpunosti kontrolirala situacija u Ustavnom sudu od strane jedne politčke opcije. Kako se radi o stranci iz koje je potekao Donald Tusk te koja promovira federalizaciju i liberalizaciju Europske unije ta politička opcija je očigledno prihvatljivija Bruxellesu od konzervativne stranke Pravo i Pravednost koja u svojoj političkoj platformi preferira nacionalni suvereniziam država članica Europske unije.

Ovdje treba naglasiti da je na glasovanju u Europskom parlamentu sredinom travnja ove godine, od svih hrvatskih eurozastupnika samo Ruža Tomašić glasovala protiv osude Poljske. U Europskom parlamentu su za osudu Poljske glasali i zastupnici Građanske platforme (PO), također članice Europske pučke stranke kojoj pripadaju i zastupnici HDZ-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić, kao i Marijana Petir iz HSS-a, podsjeća portal Novi pogledi.

Neobvezujuća rezolucija  usvojena je s 513 glasova za, 142 protiv i 30 suzdržanih. Europski konzervativci i reformisti (ECR), kojima pripada poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), a između ostalih i Hrvatska konzervativna stranka, tražili su da se to pitanje skine s dnevnog reda, no to je odbijeno većinom glasova. Poljska premijerka Beata Szydlo ocijenila je da je rezolucija EP-a “rezolucija protiv poljske države”.

Milan Glavinić, Novi Pogledi

Migrantska kriza: Tomašić osudila sankcije Europske komisije protiv Hrvatske

Ruža Tomašić

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić reagirala je u četvrtak, 10. prosinca 2015., na opomenu Europske komisije u kojoj se navodi da je Hrvatska povrijedila pravo Unije jer nije učinkovita u uzimanju otisaka prstiju migranata i tražitelja azila te dijeljenju tih podataka sa središnjom europskom bazom podataka.  Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Odlukom o povredi prava zbog nepotpunog prenošenja i provedbe zajedničkog europskog sustava azila Europska komisija pokušava prebaciti odgovornost za razorne posljedice migrantske krize na države članice. Od Komisije tražim kvalitetnu promjenu migracijske politike i politike azila kako bi one odgovarale mogućnostima država članica i volji građana EU-a umjesto ustrajanja na dosljednom provođenju dosadašnjih politika koje su jedan od glavnih katalizatora migrantskog vala s kojim se već mjesecima suočavamo. Kroz Hrvatsku je do sada prošlo gotovo pola milijuna migranata, a s obzirom na to da se ne radi o ljudima iz našeg neposrednog okruženja, jasno je da su oni na tlo Europske unije prvi puta stupili negdje drugdje, a ne u Hrvatskoj.

Stoga su bilo kakve sankcije protiv Hrvatske potpuno bespredmetne i služe zastrašivanju jedne suverene države. Europska komisija, unatoč vrlo ažurnom dijeljenju opomena, potpuno nespremna dočekala najveću humanitarnu i sigurnosnu krizu u Europi još od vremena srbijanske agresije na suverene države nastale raspadom bivše Jugoslavije.

Također, činjenica je i da su države članice u obrani vanjskih granica Unije u velikoj mjeri bile prepuštene same sebi pa je neprimjereno da ih opominje i sankcionira netko tko im nije pomogao u upravljanju krizom koja je poprimila kataklizmičke razmjere dobrim dijelom zahvaljujući lošoj politici Komisije”, istaknula je Ruža Tomašić u priopćenju.

Europska komisija smatra da je Hrvatska povrijedila pravo Unije jer nije učinkovita u uzimanju otisaka prstiju migranata i tražitelja azila te dijeljenju tih podataka sa središnjom europskom bazom podataka, sustavom Eurodac. Opomena je prvi korak u proceduri koja može dovesti i do toga da EK podnese tužbu protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luksemburgu.   EK je u rujnu donijela 40 odluka o povredi prava Unije protiv 19 zemalja članica, otprije je imala 34 neriješena predmeta, a u četvrtak je donijela osam novih odluka protiv Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske i Malte. Ovo je ujedno i prvi put da neka od opomena Komisije prema zemljama članicama koje ne provode propise o azilu biva upućena Hrvatskoj.

Ruža Tomašić: Europska Komisija kriva je za izbjegličku krizu ovih razmjera

Ruža Tomašić

Predsjednica HKS-a i  zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu govorila o izbjegličkoj krizi. Govor predsjednice Ruže Tomašić donosimo u cijelosti:

 

Izbjeglička kolona pokucala je i na hrvatska vrata i sad je valjda svima jasna da ova humanitarna ali i sigurnosna krizia neće poštedjeti nikoga. Države članice redom zatvaraju granice, podižu vojske te upiru prstom tražeći glavnog krivca za kaotičnu situaciju. No sve je jasnije da glavni krivac stanuje ovdje u Bruxellesu. Europska komisija, ta vlada bez države, svojim je porukama bezrezervne solidarnosti i otvorenosti za migrante samo ohrabrila na desetke tisuće ljudi iz azijskih i afričkih država u kojima nema rata da zajedno sa stvarnim izbjeglicama potraže svoju sreću u Europi. Kako Europska komisija nema svoje države, ona ne može zbrinuti nikoga bez da na to natjera članice Europske unije koje sve jače  odolijevaju pritisku. Ogromne razlike između ambicija Komisije i europske stvarnosti sada rezultiraju kaosom koji je ozbiljna prijetnja sigurnosnim i socijalnim sustavima država članica.

index.hr – Tomašić: hoće li se Srbiji uvesti dodatni nadzor?

Ruža Tomašić u petak je, povodom odluke beogradskog Višeg suda o rehabilitaciji četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, uputila zastupničko pitanje Europskoj komisiji kako će reagirati na ovakav čin povijesnog revizionizma koji ponovno unosi nemir među države nastale raspadom bivše Jugoslavije i otežava proces pomirenja.

Ruža Tomašić postavila pitanja Europskoj komisiji u povodu rehabilitacije Draže Mihailovića u Srbiji

Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u petak, 15. svibnja 2015., uputila je pismenim putem zastupničko pitanje Europskoj komisiji u povodu rehabilitacije četničkog zločinca izi vremena Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića u Srbiji.

ZASTUPNIČKO PITANJE EUROPSKOJ KOMISIJI

Presuda Višeg suda u Beogradu kojom je rehabilitiran četnički zločinac iz vremena Drugog svjetskog rata Draža Mihailović predstavlja skandalozan čin povijesnog revizionizma. Ne ulazeći u neovisnost i objektivnost postratnih komunističkih sudova” smatram da djela četničkih formacija pod zapovjedništvom Draže Mihailovića govore više nego dovoljno o karakteru četničkog pokreta i njegovom predvodniku. Pljačka, palež, progon i masovne likvidacije civilnog stanovništva pečat su koji je iza sebe ostavio Draža Mihailović, čiji su četnici izvršili stravična zlodjela protiv svih susjednih naroda, a naročito Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca. Imajući na umu da se Europska unija temelji na dobrosusjedskim odnosima i otvorenoj suradnji europskih država,
želim pitati Komisiju kako će reagirati na oakav čin povijesnog revizionizma koji pnovno unosi nemir među države nastale raspadom bivše Jugoslavije i otežava proces pomirenja.

– Smatra li Komisija da je rehabilitacija četničkog zločinca koji je izravno odgovoran za stravične zločine nad pripadnicima susjednih naroda pravi put ka pomirenju?
– Vjeruje li Komisija da bi zbog manjka profesionalnosti i neovisnosti prijekih i postratnih komunističkih sudova sve njihove presude protiv ratnih zločinaca trebalo revidirati?
– Hoće li Komisija javno opomenuti Srbiju zbog ovog skretanja s europskog puta i uvesti dodatni nadzor u pregovorima kako se val povijesnog revizionizma ne bi nastavio širiti?