Ruža Tomašić informirala Europsku komisiju o napadu Srpskih radikala Vojislava Šešelja

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se osvrnula na paket o proširenju koji je Europska komisija objavila u utorak 17. travnja.

U paketu za proširenje Komisija je naglasila kako je napredak na europskom putu objektivan i na zaslugama utemeljen proces koji ovisi o konkretnim rezultatima koje postigne svaka pojedina zemlja kandidat. Kao glavni prioriteti u tom procesu naglašeni su vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava.

Zastupnica Tomašić Europsku komisiju informirala je kako je na isti dan objave paketa za proširenje u srbijanskom nacionalnom parlamentu zastupnica Aleksandra Jerkov primitivno i barbarski napadnuta od strane zastupnika članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Incident se dogodio nakon što je zastupnica Jerkov na početku sjednice srbijansku vladu pitala što će se učiniti kako bi se zaštitili zastupnici kojima je Šešelj otvoreno prijetio ponavljanjem ratnih zločina nakon što mu je sud u Haagu izrekao pravomoćnu presudu u trajanju od deset godina zbog ratnih zločina.

Jerkov je također pitala hoće li Šešelj biti smijenjen s mjesta zastupnika u srbijanskom nacionalnom parlamentu, sukladno zakonu koji propisuje da osobe osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju duljem od šest mjeseci moraju biti smijenjene.

U skladu s već istaknutim prioritetima na putu prema proširenju država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Tomašić je Europsku komisiju pitala planira li intervenirati kako bi zaštitila sigurnost zastupnice Jerkov te kako bi osobe koje su sudjelovale u incidentu dobile odgovarajuće kazne.

Tomašić: Merkel politički ucjenjuje manje moćne države članice Unije

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić pisala je Europskoj komisiji o govoru njemačke kancelarke Angele Merkel u Bundestagu, ususret neformalnom sastanku europskih čelnika koji se održao 23. veljače u Bruxellesu. U istom govoru, Merkel se založila za bolju raspodjelu sredstava unutar Europske unije.

“Prilikom nove raspodjele sredstava iz strukturnih fondova moramo obratiti pozornost na kriterij raspodjele prilagode spremnosti pojedinih regija u angažmanu oko primanja i integracije izbjeglica” – izjavila je tom prilikom.

Angela Merkel u svojoj izjavi vrlo je jasno implicirala da će se založiti za to da se u budućnosti isplata novca iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije veže uz poštivanje vladavine prava i europskih vrijednosti, posebice princip solidarnosti u zbrinjavanju tražitelja azila po sustavu kvota.

Radi se o očitoj političkoj ucjeni onih država članica koje se opiru sustavu kvota, unatoč činjenici da su građani u nizu država članica na izborima kaznili dosadašnji pristup migraciji.

Budući da je Europska komisija čuvarica općeg interesa Europske unije kao cjeline (za razliku od interesa pojedinačnih država članica Unije), Tomašić je Komisiju pitala je li ova najava vezanja strukturnih i investicijskih fondova Unije uz prihvat izbjeglica u skladu s temeljnim pravom sadržanim u Ugovorima Europske unije.

 

R. Tomašić u zaštiti hrvatskih ribara

Uslijed problema s Piranskim zaljevom europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta, u ponedjeljak 09. siječnja 2018., pitanje Europskog Komisiji, a vezano je za ulazak slovenske policije na hrvatski teritorij i protupravne kazne koje Slovenija izdaje hrvatskim ribarima u Savudrijskoj vali.

Podsjećamo kako je Tomašić još u ožujku prošle godine postavila pitanje Jeanu Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, kojim je tražila od njega da se izjasni o svojoj izjavi kojom daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, a iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane. U odgovoru kojeg je zastupnica Tomašić zaprimila u lipnju, Komisija je okrenula ploču o potpori arbitražnom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazuma prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Tekst pitanja koja je zastupnica Tomašić uputila Komisiji prenosimo u cjelosti:

Nastavno na odgovor E-001677 u kojemu se Komisija založila za održivo bilateralno rješenje o kojemu se trebaju dogovoriti obje strane, Europsku komisiju želim upoznati s činjenicom da je Slovenija prošli tjedan jednostranim potezom te bez prethodnog dijaloga s institucijama Republike Hrvatske počela provoditi svoju nadležnost u Jadranskome moru, uključujući i naplaćivanje kazni hrvatskim ribarima koji uđu u, po njihovim tvrdnjama, slovenske vode u Piranskom zaljevu.

S tim u svezi, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je kako će hrvatski ribari koji ne budu željeli plaćati kazne koje Slovenija izda imati poteškoća nakon što dođu u Sloveniju. Ovakav jednostrani potez Slovenije izazvao je zabrinutost te mnoštvo negativnih reakcija među ribarima te svekolikom hrvatskom javnošću.

Budući da se RH jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora povukla iz arbitraže nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, akcije slovenske policije u onome što su do završetka procesa hrvatske vode protuzakonite su.

Europsku komisiju stoga želim upitati kakav stav ima prema nedvojbenim namjerama Slovenije da kažnjava hrvatske ribare koji ribare u još uvijek hrvatskim vodama Piranskog zaljeva?

Drži li Komisija da je navedeni potez Slovenije sukladan međunarodnom pravu?

Kako bi se osiguralo mirno rješenje navedenog spora, planira li se Komisija ipak aktivnije uključiti u posredovanje?

Šutnja na ponovno omalovažavanje grada Heroja?

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je danas, 23. studenog 2017., pitanje Europskoj komisiji glede ignoriranja incidenta od strane srbijanskog državnog vrha koji se dogodio na utakmici Rad i Crvena Zvezda u Beogradu na sam dan obljetnice pada Vukovara.

U subotu 18. studenoga, na 26. obljetnicu pada herojskog hrvatskog grada Vukovara, u Beogradu su nogometni klubovi Rad i Crvena Zvezda igrali prvenstvenu utakmicu.

Dok se tisuće građana Republike Hrvatske s posebnom tugom i pijetetom prisjećalo nevinih žrtava grada heroja, navijači Crvene Zvezde na utakmici su razvili transparent s natpisom „Do novog oslobođenja – slava svim žrtvama za srpski Vukovar“.

Na istoj utakmici navijači Crvene Zvezde skandirali su i u slavu srbijanskog vojskovođe Ratka Mladića, koji je jučer na Međunarodnom sudu u Den Haagu osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Ovaj incident nije naišao na osudu srbijanskog državnog vrha, predvođenog srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, koji je i sam svojedobno lijepio plakate s nazivom ulice Ratka Mladića 2007. godine na zgradu beogradske televizije B92.

U svjetlu izjave visoke povjerenice Federice Mogherini o „ekstremnom dobrom“ napretku Srbije prema članstvu u EU, povjerenika Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibora Navracsicsa želim pitati kakav stav Europska komisija ima prema ignoriranju ovog incidenta od strane srbijanskog državnog vrha?

Smatra li Komisija da oglušivanje na ovaj incident zapravo može predstavljati prešutno odobravanje poticanja na mržnju i ratnohuškačku retoriku?

R. Tomašić nastavlja borbu za zaštitu ribara i ribarske industrije

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić 21. studenog pred Odborom za ribarstvo Europskog parlamenta ima prvu razmjenu mišljenja o svome prijedlogu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru.

U svome prijedlogu Tomašić pozdravlja donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje biološkim morskim resursima s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu, no međutim, u prijedlogu predstavlja i potpuno nove odredbe kojima mijenja dijelove prijedloga Europske komisije s kojima se apsolutno ne slaže.

Ono što je posebno brine, tužna je činjenica da prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Kako bi doskočila i tom problemu, zastupnica Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja u Europskom parlamentu na temu Višegodišnjeg plana 25. siječnja 2018. godine.

Na saslušanju će se raspravljati upravo o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva a u njemu će sudjelovati svi relevantni sudionici – predstavnici ribara, industrije, znanstvenici te nevladine udruge.

Tomašić će stoga i u ovoj najodgovornijoj i najvažnijoj ulozi do sada, kao i u svim prethodnima u svojstvu zastupnice u Europskom parlamentu, uložiti sve napore kako bi se izborila za dugoročnu zaštitu hrvatske ribarske industrije i hrvatske ribare.

Udžbenik koji sije sjeme mržnje

Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić ponovno je adresirala pitanje na Europsku komisiju, a potaknuta saznanjima kako u susjednoj zemlji učenici trećih razreda gimnazije općeg te društveno- jezičnog smjera od 2007. godine usvajaju povijesno gradivo iz udžbenika srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića. Navedeno uopće ne bi bilo sporno kada u istom udžbeniku učenici ne bi čitali sljedeće: „Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci“. I tako naši susjedi, u najplodonosnijoj fazi razvijanja vještina i usvajanja znanja, uče kako su Hrvati ni više ni manje nego Srbi.

Pisano pitanje za Europsku komisiju koje je zastupnica uputila u službenu proceduru Europskog parlamenta glasi:

Učenici trećih razreda gimnazija općeg te društveno- jezično smjera u Srbiji od 2007. godine povijest uče iz udžbenika istaknutog srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića.

„Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci“ – citat je iz udžbenika.

Već deseta generacija gimnazijalaca uči da je glavnina Slavena pravoslavne, katoličke i muslimanske vjeroispovijesti na jugoistoku Europe srbijanskog podrijetla, čime se osporava posebnost drugim narodima bez ikakve znanstvene osnove i sije sjeme nekih budućih sukoba.

Navedeni stavovi uvelike su inspirirani te se naslanjaju na velikosrpski imperijalizam 19. stoljeća, posebice na teze Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi, a da su jedino čakavci pravi Hrvati.

Osim ovih teza, udžbenik obiluje nebrojenim duboko sugestivnim, etnocentričnim, iracionalnim, pseudoznanstvenim i nerijetko puko šovinističkim tezama i karakterizacijama susjednih naroda i pripadnika drugih vjeroispovijesti.

Budući da je proces analitičkog pregleda zakonodavstva (screening) za Srbiju otvoren 2013. godine, te posebice u svjetlu privremenog zatvaranja poglavlja 25. i 26. (znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura); Europsku komisiju želim pitati kakav stav ima prema navedenom sadržaju udžbenika odobrenog od strane srbijanskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja?

Tomašić u trijalogu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić jedina je hrvatska predstavnica koja trenutno sudjeluje u trijalozima (raspravama između predsjedništva Europkog vijeća, predstavnika Europskog parlamenta i Europske komisije) vezanima uz uspostavu Omnibus uredbe.

Skupnu uredbu (Omnibus) Komisija je predložila u rujnu 2016. u sklopu preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2014. – 2020. provedenog u sredini programskog razdoblja. Omnibus uredbom izmijenit će se financijska uredba kojom je uređena provedba proračuna EU-a, kao i 15 sektorskih zakonodavnih akata, među ostalim u području poljoprivrede i kohezijske politike.

Ovaj iznimno važni zakonodavni prijedlog omogučiti će da se plaćanja EU-a umjesto na povratu nastalih troškova temelje na rezultatima.

Time bi se korisnicima i nadležnim tijelima uštedjelo mnogo vremena, kao i troškova provedbe fondova EU-a, te bi se smanjila i razina rizika od pogreške.

Rasprave u obliku trijaloga nastavit će se i u sljedećim tjednima.

Kao izvjestiteljica u sjeni za ECR grupu u Europskom parlamentu, Tomašić će redovito izvještavati o postignućima i o direktnom učinku koje će Omnibus regulativa imati na Republiku Hrvatsku.

Tomašić: Smije li Vučić prijetiti?

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu zastupnica Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje Europskoj komisiji u kojemu se osvrnula na prijetnje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom izglasavanja Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u Hrvatskom saboru.

Tomašić je Europsku komisiju informirala o teškim riječima koje su hrvatskoj javnosti od strane Vučića izgovorene u intervjuu za Radioteleviziju Srbije, kojom prilikom je donošenje navedenog zakona Vučić okarakterizirao otvaranjem Pandorine kutije koje će rezultirati time da će Srbija recipročno donijeti 500 zakona o tome što je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

U istom intervjuu pohvalio se i kako ugled Srbije u međunarodnim krugovima raste, te kako je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice Europske unije, aludirajući pri tome na Hrvatsku.

Ono što je srbijanskom predsjedniku sporno, formulacija je da su agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH.

Tomašić je slijedom njegovih tvrdnji Europsku komisiju upitala smatra li ona primjerenima ove izjave čelnika države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji te hoće li Srbija biti u mogućnosti zatvoriti poglavlje 23. o pravosuđu nastavljajući relativizirati povijest i zločinačke ideologije bez jasno donesenog vrijednosnog suda vezano uz agresiju Srbije na Hrvatsku 90-tih godina.

Junckera ne zanima diskriminirajući ovršni zakon

Europska komisija odgovorila je na pisano pitanje hrvatske zastupnice u EP-u Ruže Tomašić o Ovršnom zakonu i utvrdila kako s pravne strane ne vidi ništa sporno u njemu. No, Komisija nije dala odgovor na drugi dio pitanja kojim je zastupnica tražila očitovanje o tome jesu li hrvatski građani diskriminirani u odnosu na druge građane Unije ako se njih, za razliku od ostalih, može ovršiti na temelju tzv. vjerodostojne isprave hrvatskih javnih bilježnika.

Priopćenje s izjavom zastupnice Tomašić prenosimo u cijelosti:

Na pisano zastupničko pitanje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić o tome je li hrvatski Ovršni zakon iz 2012. u skladu s pravnom stečevinom EU-a Europska je komisija u srijedu odgovorila kako nije utvrdila bilo kakvo kršenje zakona EU-a. Komisija navodi kako se presuda Suda Europske unije kojom je odlučeno da se javni bilježnici ne mogu smatrati „sudom“ u kontekstu Uredbe (EZ) br. 805/2004 i 1215/2012 ne odnosi na kontekst nacionalnog prava.
Komisija je propustila odgovoriti na drugi dio zastupničkog pitanja kojim je Ruža Tomašić tražila očitovanje o tome radi li se u ovom slučaju o diskriminaciji hrvatskih građana koje se svakodnevno ovršuje na temelju sporne „vjerodostojne isprave“ javnih bilježnika.
– Junckerova je Komisija još jednom pokazala da joj interes građana nije visoko na listi prioriteta. Iako je u ovom slučaju jasno da postoji diskriminacija građana Republike Hrvatske, Komisija se o tome nije ni očitovala. Znali smo mi i sami da se obje uredbe primjenjuju samo na prekogranične slučajeve, tu nam odgovor Komisije nije trebao. Očekivali smo objašnjenje kako to da je ta „vjerodostojna isprava“ nedovoljno vjerodostojna za ovrhu nad građanima drugih članica EU-a, ali se zato Hrvate temeljem nje uredno ovršuje.
Tu ocjenu Komisija nije dala jer ju jednakost u pravima svih građana Unije očito ne zanima, ali se zato uredno petlja u slučajeve za koje nije nadležna poput arbitražnog spora Hrvatske i Slovenije, izjavila je ovim povodom hrvatska europarlamentarka.
Podsjećamo, Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru zastupničko pitanje Europskoj komisiji o hrvatskom Ovršnom zakonu 27. ožujka ove godine te je najavila da će nakon odgovora uslijediti daljnji koraci kako bi se nepravedan i loš zakon konačno izmijenio.

Juncker odustao od potpore arbitražnom procesu

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker odgovorio je na zastupničko pitanje zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić postavljenom ožujku 2017. godine, u kojem je od njega zatražila da se izjasni o svojoj izjavi da daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane.

U odgovoru koji je u četvrtak, 8. lipnja 2017. zaprimila zastupnica Tomašić Komisija je okrenula ploču o potpori arbitranom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazumu prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Pismo Ruže Tomašić Europskoj komisiji i odgovor predsjednika Europske komisije donosimo u cijelosti:

Predmet: Arbitražni proces o hrvatsko-slovenskoj granici
Predsjednik Europske komisije tijekom nedavnog posjeta Sloveniji izjavio je da Komisija daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, u potpunosti u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
Republika Hrvatska dobrovoljno je i u dobroj vjeri ušla u arbitražni proces s Republikom Slovenijom i bila je spremna pred ad hoc arbitražnim sudom riješiti granični spor na način i pod uvjetima kakvi su određeni Sporazumom o arbitraži. Nakon što je taj sporazum ozbiljno kompromitiran koruptivnom radnjom slovenske strane, čime je nepovratno ugrožena neovisnost i nepristranost arbitraže, čak su i slovenska agentica u arbitražnom procesu i slovenski sudac sami dali ostavke.
Budući da predsjednik Europske komisije i dalje inzistira da Republika Hrvatska bezuvjetno poštuje konačnu odluku arbitraže, znači li to da predsjednik Europske komisije korupciju u pravosuđu dokazanu vjerodostojnim i javno objavljenim razgovorima između člana arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije ne drži dovoljno relevantnim kršenjem načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti u sudstvu?
Ne bi li predsjednik Komisije trebao upravo poticati bilateralno rješavanje sukoba između dviju punopravnih članica Unije?
Ruža Tomašić
Zastupnica u Europskom parlamentu (ECR)
Odgovor predsjednika Junckera u ime Komisije (8.6.2017)

Kako je Komisija istaknula u odgovoru na pitanje E-000428/2017, ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazumu prema međunarodnom pravu. Komisija pomno prati arbitražni proces o tom bilateralnom pitanju. Komisija općenito podržava arbitražne procese koji su u interesu pravne sigurnosti obiju stranaka. Komisija je, naravno, spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke.

Komisija poziva obje stranke da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora. Komisija nastavlja poticati mirno rješavanje sporova između država članica Europske unije.