Nemamo projekte ni ljude koji su osposobljeni povući novac iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, rekla je u Šibeniku Ruža Tomašić – Tportal
Jedan od vodećih britanski konzervativaca u Europskom parlamentu Syed Kamall Kamall ističe važnost rada hrvatske zastupnice Ruže Tomašić u njihovoj grupi ECR, piše Narod.hr
Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.
Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.
Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.
Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.
Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.
Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.
“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.
Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.
Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić
Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.
“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.
Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.
Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.
Nositeljica euroliste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a u razgovoru za Jutarnji list objašnjava svoju borbu u Bruxellesu za hrvatske ribare u njihovom srazu s moćnim Talijanima.
U nizu predstavljanja stranačkih lista za nadolazeće europske izbore, portal Liberal.hr objavio je odgovore dviju nositeljica Ruže Tomašić i Brune Esih.
Predstavnici platforme Hrvatski suverenisti koju čine stranke Hrast, Hrvatska konzervativna stranka (HKS), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) i Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD) održali su u subotu, u hotelu Dubrovnik tribinu na temu “Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa”.
Predsjednik Hrasta i član Predsjedništva Europskog kršćanskog političkog pokreta ECPM-a Ladislav Ilčić u pozdravnom govoru član ECPM-a, predstavio je program i ciljeve ECPM-a koji djeluje unutar grupe Europskih konzervativaca i suverenista (ECR) u Europskom parlamentu, a čiji je član eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić.
Ladislav Ilčić: Vjerujemo da će procesi iz Mađarske i Poljske doći i u Hrvatsku
“ECPM se zalaže za vrijednosti jer bez jasnog vrijednosnog opredjeljenja nema napretka. Europu vidimo s manje ingerencija, a više ingerencija trebaju imati jaki parlamenti, jake nacije. Narodi trebaju imati jak identitet, za razliku od stajališta globalista i establišmenta kojem pripadaju HDZ i SDP koji su za ujedinjene europske države. Upravo ti globalisti su hrvatskoj posljednjih godina donijele dosta problema u vidu antikršćanskih dokumenata i propisa”, rekao je Ladislav Ilčić objasnivši osam poglavlja ECPM-a koja se temelje na ljudskom dostojanstvu i u kojima je sadržano djelovanje ovog pokreta:
“To je ukratko program ECPM-a i to je jedina istinita ideja. Sva europska društva će prije ili kasnije doći do toga. Gledamo procese u Poljskoj i Mađarskoj i vjerujemo da će doći i u Hrvatsku” rekao je Ilčić.
Michael Schluter: Euro je loša ekonomija u svojoj suštini
Drugi govornik bio je engleski ekonomist i savjetnik Svjetske banke, borac za neradnu nedjelju i pravednu ekonomiju Michael Schluter koji je govorio o temi “Zašto ne Euro”. Prema Ilčićevim riječima, 60 posto hrvatskih građana protivi se euru, a hrvatski establišment tvrdi da većina želi da nacionalnu valutu kuna zamijeni euro.
Schluter istaknuo je kako “kao prvo moramo razumjeti da je euro loša ekonomija u svojoj suštini jer umjesto korištenja tržišta i tečajeva, niz činovnika odlučuje o vrijednosti pojedine nacionalnih valuta”.
“Primjerice, oni odrede vrijednost kune prema euru i onda se ta vrijednost fiksira zauvijek. Nema natrag čak niti ako se nakon pet ili deset godina promijeni vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvodnje i potrošnje u odnosu na ranije fiksiranu vrijednost, kaže Schluter.
Schluter je upozorio da će Europska komisija tražiti da moramo imati federalnu vladu i da se članice moraju odreći suvereniteta u korist federalne vlade i eurozone. “To je veliko odricanje nacionalnog suvereniteta. To ste već učinili u Jugoslaviji, izgubili ste nacionalni suverenitet i ako se pridružite eurozoni morat ćete se ponovno odreći suvereniteta”, rekao je Schluter dodajući kako neki kažu da pravi cilj onih koji su osmislili euro nije bio sam protok roba i usluga, nego da je “pravi cilj politički”.
Kao dokaz da euro nije pojačao trgovinu među europskim zemljama Schluter je spomenuo primjer dobrih trgovinskih odnosa između Novog Zelanda i Australije, koji imaju različite valute ali bolju trgovinu nego što imaju članice eurozone. Naglasio je kako je pitanje eura više političko pitanje i pitanje koliko mi cijenimo vlastitu neovisnost. “Jednom kada se priključite eurozoni više ne možete izaći, čak i ako želite. Italija i Grčka su htjele, ali euro je osmišljen da nema puta natrag, jednom kada se priključite tamo ste zauvijek”, naglasio je Schluter istaknuvši kako je priključenje eurozoni “ogromna odluka” te da Hrvatska mora biti jako sigurna da je spremna na posljedice koje se mogu dogoditi. “Financijska korist ulaska u eurozonu se može, ali i ne mora dogoditi. Postoje prednosti, a postoji i politički rizik”, zaključio je.
Nikola Šopar: Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj
Govoreći u okviru panela “Važnost suvereniteta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske”, menadžer u multinacionalnoj kompaniji Nikola Šopar istaknuo je kako je danas u središtu profit, kapital i neprestani rast, a to je nemoguće. “To nam pokazuju korporacije koje se ruše na burzama, ili se same uruše iznutra”. Istaknuo je važnost vrednota u društvu. “Ekonomski vođe stvaraju neke pokrete i aktivnosti unutar firme ili društva, a na koji način rade ovisi o tome s čime su motivirani i koji im je poriv pri donošenju odluka. Isto je i kod menadžera i kod političara. Te vrijednosti stvaraju se tijekom života, i tu je jasna povezanost između obitelji i odluka koje se donose na višim razinama. Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj”, rekao je Šopar dodajući kako je problem suvremene zapadne ekonomije što je “više fokusirana na uništavanje protivnika nego na suradnju”.
Jure Vujić: U EU se događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike
Politolog i pravnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista Jure Vujić istaknuo je kako politički suverenitet ne možete imati ako nemate sve pretpostavke suverene unutarnje politike. Naglasio je da je pitanje ulaska u eurozonu pitanje izbora između suverenističke politike i neokolonijalizma koji zagovara zadržavanje jedne fikcije, jednog umjetnog tečaja valute. Nameće nam se trend neoliberalne ekonomije prema kojem ekonomija mora upravljati svim živim zajednicama u svijetu. A ekonomija je samo dio šireg spektra ljudskih odnosa, od obitelji, kao baze, do države.
Odgovarajući na pitanje hoće li suverenisti u Hrvatskoj pobijediti na predstojećim izborima Vujić je rekao kako to ovisi o tome koliko su građani svjesni aktualnih problema. Smatra da građane treba osvještavati da je nacionalna ekonomija zajednička skrb za postizanje javnoga dobra. Upozorio je da EU provodi uniformističku gospodarsku politiku od summita EU-a u Nici 2008. gdje je predstavljena jedna od novih paradigma socijalne politike koja se primjenjuje na sve članice, tzv. fleksi sigurnost, odnosno pokušaj uspostave ravnoteže između sve fleksibilnije radne snage.
“Poslodavcima je dana mogućnost otkazivanja radnog mjesta i osiguravanja sve više sigurnosti na tržištu rada, a to znači da radnici gube sigurnost rada u vidu neprestane edukacije. Do 68 godine će ih slati na usavršavanje da bi bili kompetitivniji pa je ta radna sigurnost zapravo negacija temeljnog prava rada”, rekao je Vujić. Drugi važan aspekt je što se u EU događa nedemokratski netotalitarni pristup donošenja ekonomskih odluka koje se događaju zakulisno, a to je lobiranje. Naime, više tisuća lobija najvećih multinacionalnih kompanija koje žustro lobiraju za korporativne interese ne mare za parametre politike i gospodarstva imaju slobodan pristup odborima u Europskom parlamentu”, upozorio je Vujić koji je upozorio da je EU 2012 donijela paket mjera Euro + kojima će imati pravo nametati na području socijalne politike rada uniformističke mjere koje pogoduju poslodavcima i kojima se na radnike gleda kao na običnu potrošnu robu”, rekao je Vujić dodajući kako se u EU događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike.
Draženko Kožul: Ljudi odlaze iz Hrvatske jer traže sigurnost i zaštitu
Govoreći o razlikama u poduzetništvu u Austriji i Hrvatskoj poduzetnik Draženko Kožul rekao je kako uzroci problema poduzetništva u Hrvatskoj leže u nasljeđu iz bivšeg sistema gdje u kojem je radničko samoupravljanje na privatni sektor gledalo kao na neprijatelja države. “Prelaskom na novo uređenje, stare navike su ostale, ostale su stare strukture i ljudi na pozicijama”, istaknuo je Kožul. Naglasio je da je rješenje u tome da “država treba prihvatiti privatni sektor kao partnera, a ne kao neprijatelja” navodeći kao primjer inspekcije kojima nije cilj da pomognu poduzetniku nego kažnjavanje. Kao drugi problem naveo je nedostatak radne snage. “Mediji vole naglasiti da su Hrvati pohrlili van za boljim životom, iako kvaliteta života nije manja nego u Austriji i Njemačkoj. Ljudi su otišli tražiti zaštitu i sigurnost koju nisu imali u Hrvatskoj. Možemo se naviknuti na sve, ali na nepravdu nikada, tako je ugrađeno u ljudskim postavkama, treba mijenjati politiku, i treba nam suverenistička politika i vlada koja je prilagođena poduzetničkim interesima”, zaključio je Kožul.
Pero Kovačević: Samo suverenisti mogu vratiti red u Hrvatsku
Bivši saborski zastupnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore Pero Kovačević naglasio je da država mora napraviti pravni okvir kojim će zadržati mlade i pametne u Hrvatskoj. “Moramo krenuti od samoga početka jer nemamo uređenu državu, ni pravni sustav, ni institucije prane države. Moramo stvoriti zakonodavni okvir i ponovno osvijestiti važnost rada, radne etike, plaća i zaštitu radnika. Pred nama je ogroman posao, to znači da je bitan pravni okvir koji mora biti u interesu hrvatskih poduzetnika, ali ne smije se zaboraviti hrvatskog radnika”, rekao je Kovačević naglasivši kako nam to neće raditi Borg grupa nego najsposobniji ljudi iz područja gospodarstva i prava.
Hrvatska je opterećena aferama poput Agrokora i Uljanika zato što institucije pravne države ne funkcioniraju nego su alat u rukama interesnih skupina i lobija. Kada se ustroje institucije onda su pravila jasna, inspekcije će pomoći, a ne kažnjavati”.
Naglasio je kako ništa nismo naučili iz afera, od pretvorbe i privatizacije, predstečajnih nagodbi. Ogroman novac poreznih obveznika je potrošen za vrijeme vlada Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. U uređenim državama znalo bi se gdje je nestalo 36 milijardi kuna upucanih u brodogradnju. To je najveći problem, a to ne može nitko napraviti nitko osim suverenista i zato nije čudno što nas napadaju od ‘sive sove’ , ili komunističko-liberalne snage. Tražimo uređenu pravnu državu samo. Bitno je napraviti zakonodavni okvir na suverenističkim osnovama, institucije pravne države i provesti političku lustraciju”, zaključio je Kovačević.
Ruža Tomašić: Zašto naše svećenstvo ne reagira na progon kršćana?
Eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD, Ruža Tomašić govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe”
Govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe” eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD Ruža Tomašić rekla je kako je migrantska kriza koja potresa Europu posljedica planske politike Europske unije koja u izvješću iz 2012. navodi kako se Europa suočava s demografskim izazovima i problemom nedostatne radne snage. “Ako nema migracija, stanovništvo EU-a će se smanjiti i održivi rast bit će ugrožen. Od toga sve potječe”, rekla je Ruža Tomašić.
Spomenula je još jedan sporni dokument EU-a. Riječ je o Dublinskom sporazumu koji navodi da se svi migranti moraju registrirati u zemljama u koje su ušli. “Ali kada ti migranti dođu u Njemačku ili Francusku, tamo među njima izaberu visokoobrazovane, a sve ostale žele vratiti u zemlje u kojima su registrirani. Naravno da to ostale članice nisu htjele prihvatiti pa je Angela Merkel nametnula kvote”, rekla je Tomašić.
“Da u Europskoj uniji misle ozbiljno riješiti problem ilegalnim migranata onda bi tražili rješenje na izvoru problema i stvoriti neku zonu gdje bi migranti boravili dok se provjerava jesu li ispunili uvjete za ulazak u EU. Ali sve je to planirano, a mi ne razumijemo ili se pravimo da ne razumijemo”, zaključila je Tomašić.
Tomašić je istaknula kako je “problem što Hrvatska nema svog Viktora Orbana koji će reći ‘Ovo je Hrvatska u kojoj živi 94 posto kršćana'”. Dodala je da ako je Hrvatska mora prihvaćati migrante, onda treba primati kršćane koji su najprogonjenija skupina na istoku. “Svaki dan dobivamo pisma zašto ne reagiramo u njihovu zaštitu. Ali zašto naše svećenstvo ne reagira. Čega se boje?”, upitala je Ruža Tomašić. Na pitanje što nam je činiti Ruža Tomašić rekla je kako najprije treba raditi na izmjeni aktualne vlade. “Moramo čekati izbore, nadam se da ćemo na sljedećim izborima reći no pasaran onima koji ne štite interese hrvatskog naroda, nego štite interese Bruxellesa”. “Morate braniti svoj narod, i imati svoje mišljenje, a ne ići po mišljenje u Bruxelles”, zaključila je Tomašić.
Hrvoje Zekanović: Europa se potpuno odrekla kršćanstva
Saborski zastupnik i 12. na listi Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović naglasio je da “Europi prijeti neviđena katastrofa”. Europa se mijenja na jedan način kako nitko nije mogao očekivati, demografski, iznutra i izvana. Iznutra sekularizacijom društva, a izvana migracijama koje se događaju svakodnevno. I to je ono što mediji ignoriraju”, rekao je Zekanović.
Istaknuo je kako je Europa nastala na kršćanskim vrijednostima, ali se potpuno odrekla kršćanstva. “Zaboravila je tko je i što je i kamo ide”. Istaknuo je kako se migranti koji dolaze uz Bliskog istoka i Afrike ne integriraju nego getoiziraju te da danas imamo “islamizaciju europskih društava” gdje se događa da muslimanska stranka traži zabranu kićenja jelki na gradskom trgu. Podsjetio je kako je i Louise Arbour priznala da se Marakeški sporazumu provodi zato što zapadnoj ekonomiji treba radna snaga. Kad su iscrpili europski bazen okreću se Africi i Bliskom istoku, njih nije briga kako će Europa izgledati, samo profit”, rekao je Zekanović dodajući kako “tim ljudima treba pomoći, ali na ishodištu, da njihove zemlje budu uređenije, tek onda ćemo imati prestanak velike prijetnje za europsku kulturu i civilizaciju”.
“Kršćani su bez obzira na sliku koja se stvara u medijima, marginalizirani. Dobiješ stigmu da smo katolibani. Danas nije moderno biti kršćanin”, rekao je Zekanović. Govoreći o problemima s migrantima u Europi spomenuo je primjer Stockholma u kojemu danas postoji tzv. no go zona u koju ni vatrogasci ni policija ne idu bez dugih cijevi.
Bernardica Juretić Rožman: Sotonizam nam nameću kao nešto normalno
Bernardica Juretić Rožman upozorila je na otvoreni sotonizam i problem nedostatka vrijednosti i iskrivljene vrijednosti u Europi navodeći slučaj nedavnog otvaranja tunela St. Gotar u Švicarskoj kojem su nazočili svjetski velikodostojnici u obredu koji je bio sotonski, ali u koreografiji koja je prihvatljiva. “Sve se to radi svjesno i namjerno”. Spomenula je i nedavno postavljanje kipa bafometu u New Yorku koji se prodaje i kao Barbi lutka. I to nam se nameće kao normalno”, rekla je Juretić Rožman. “Pokušavaju nam nametnuti određene vrijednosti – žele da izgubimo osjećaj nacionalne pripadnosti. Gospa je u Fatimi rekla da će se u 21. stoljeću borba između Boga i sotone voditi za obitelj. Nije slučajno što su migranti određene nacionalnosti”, naglasila je spomenuvši također problem progona kršćana u Siriji i Kini koji jako pate zbog svoje vjere, ali koji su usprkos tome veliki vjernici. “Vjerujem da će nas Bog poštedjeti zbog vjere i patnje tih ljudi. Živimo u teškim smo vremenima i trebamo stati u obranu naših vrijednosti. Treba svakome pomoći, ali trebamo znati braniti svoje vrijednosti. Teba omogućiti ljudima da žive tamo gdje jesu”, zaključila je Bernardica Juretić Rožman.
Željko Sačić: Što više eurozastupnika uz Ružu i Plenković to neće preživjeti
General i koordinator GI Hrvatski bedem Željko Sačić također se osvrnuo na medijsko praćenje suverenista. “Mediji i vlada sve nas koji promišljaju štetne učinke migracija kvalificira fašistima i ksenofobima mislim da dijelim mišljenje svih nas, a Mi Hrvati se jako ponosimo što među nama dugo godina žive naši dragi sumještani i suvremenici islamske vjeroispovijesti koji su se žrtvovali za Domovinu. Njihov čelnik Aziz Hasanović čini velike napore i istinu širi kako su Hrvati tolerantni ljudi i da Hrvatska ima model suživota muslimana i kršćana za cijelu Europu. Ali, nećemo dopustiti da nas ugrožavaju globalisti i ljudi koji su ovdje došli i koji nemaju motive da unaprjeđuju hrvatsko društvo nego zapravo zloupotrebljavaju tradicionalnu hrvatsku dobrodošlicu i empatiju. Mi ćemo biti takvi i dalje, ali Hrvatska vlada mora brinuti o sigurnosti takve Hrvatske, a ona danas ne brine o tome”, naglasio je Sačić.
Govoreći o politici aktualne Vlade Sačić je rekao da kada suverenisti kritiziraju ilegalne migracije, onda kritiziraju pasivnost hrvatske države. “Danas je to evidenta degradacija političkog sustava Republike Hrvatske. Hrvatska ima policiju i represivni sustav, ali ministar Božinović to ne primjenjuje. On štoviše zabranjuje primjenu pozitivnog zakonodavstva i veže ruke policiji. S druge strane uveo je da posao državnih institucija oko migranata vode udruge civilnog društva koje dokazano ugrožavaju sigurnost Hrvatske jer migrantima pomažu na razne načine, daju im novac, kartice, pokazuju rute. To nije slučajno”, tvrdi general Sačić.
Rekao je kako ministar Božinović govori da je sve pod kontrolom, ali Hrvatska je svakodnevno prekrivena s tisućama ljudi koji ne mogu dalje iz Hrvatske zbog žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom. To su naši izdajnici, ali čudim se ministru Krstičeviću. Što on radi? Što Hrvatska vojska radi. Zašto ne provodi svoje ustavne obveze”, istaknuo je Sačić dodajući kako bi Krstičević na svoju inicijativu trebao postaviti vojsku na granicu i zaštititi hrvatski narod. Sačić je također upozorio kako je u Grčkoj i Makedoniji oko 35 tisuća migranata. Ne znamo još gdje dolaze i gdje će dolaziti, ali kad uđu u Sloveniju, jer u Mađarsku ne mogu, oni ih vrate, kao i Talijan. Kad ih policija registrira, oni po ‘Marakešu’ moraju ostati u Hrvatskoj. Zato Božinović traži naselja i šatore po Hrvatskoj jer ne znaju kud će s njima, a kada dođu moraju dobiti 2900 kuna pomoći”, zaključio je Sačić. Prema njegovim riječima rješenje za sve ove probleme je nadohvat ruke. “Najprije Europski parlament, a onda Sabor. U Europskom parlamentu možemo ići na te sotoniste i globaliste. Što više zastupnika uz Ružu, to će biti jači udarac globalistima i to Plenković neće moći preživjeti. Ako odredimo to kako treba, bit će više naših, a manje njihovih. To je rješenje”, rekao je general Sačić.
U zaključnoj riječi Bernardica Juretić Rožman rekla je kako je ovo prekretnica za čovječanstvo. “Kršćani su bili napadani u povijesti, ali su opstali i opstat će jer Sotona nema zadnju”, naglasila je.
Bruna Esih nije željela na zajedničku listu s Ružom Tomašić, točnije, nije željela preuzeti rizik osvajanja manjeg broja preferencijskih glasova na zajedničkoj listi, piše Globus.
Hrvatski suverenisti u ponedjeljak, 8. travnja 2019., predali su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore.
“Imamo najbolju listu, ako pogledate imena, ako pogledate što su ti ljudi radili. Idemo raditi, pokazati ljudima da imaju za koga glasovati”, rekla je , nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić nakon predaje kandidacijske liste i pozvala birače da izađu na izbore.
Hrvatski suverenisti okupljaju stranke Hrast, Hrvatsku konzervativnu stranku, HSP-AS, Ujedinjene hrvatske domoljube, a kandidati na listi su:
1.Ruža Tomašić
2. Ladislav Ilčić
3. Ante Žoni Maksan
4. Željko Sačić
5. Pero Kovačević
6. Bernardica Juretić Rožman
7. Jure Vujić
8. Kristina Gogić
9. Tomislav Sunić
10. Ivana Pavić
11. Predrag Mišić – Peđa
12. Hrvoje Zekanović
Na pitanje novinara po čemu se lista Hrvatskih suverenista razlikuje od ostalih lista, Ruža Tomašić rekla je kako uvijek govori “gledajte što političari rade, nemojte slušati što govore”.
“Ako pogledate što smo napravili u svojim životima, privatnim i poslovnim, vidjet ćete da smo najbolja lista, sve što govorimo to radimo i iza toga stojimo”, izjavila je Tomašić.
Odgovarajući na pitanje po čemu se Suverenisti razlikuju od stranke Neovisni za Hrvatsku Tomašić je rekla kako se “ovdje ne radi o izborima za Hrvatski sabor, gdje oni jesu zastupnici, nego o izborima za Europski parlament gdje sam ja zastupnica i gdje sam svojim radom pokazala kako se bori za hrvatske nacionalne interese. Oni nisu tamo bili, ja jesam, to je razlika”, naglasila je Tomašić.
Ne boji se, kaže, da će se zajedničko biračko tijelo Suverenista i Neovisnih za Hrvatsku rascjepkati. Nada se da će građani, koji su do sada ostali doma, držeći da nemaju za koga glasovati, ovoga puta izaći na birališta i da će Suverenisti dobiti puno više glasova, jer je riječ o sinergiji, skupini stranaka”, rekla je Ruža Tomašić dodajući kako su se Suverenisti “konačno konsolidirali”. “Idemo zajedno na izbore, to je ono što su birači tražili i sada imaju koga birati”, rekla je Tomašić.
Dvije ‘kapitalke’ s HDZ-ove liste s prošlih izbora, Ruža Tomašić i Marijana Petir na prošlim su euroizborima dobile 150 tisuća glasova (Tomašić 107.000, Petir gotovo 43 tisuće) pa je pitanje što HDZ gubi bez takvih imena na listi?, piše tportal.