Izaslanstvo HKS-a na obilježavanju 21. obljetnice Oluje

Izaslanstvo HKS-a, na čelu s predsjednicom Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić, u petak, 05. kolovoza 2016., nazočilo je središnjem dijelu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 21. obljetnice veličanstvene Vojno-redarstvene operacije Oluja u gradu Kninu.

Protokol obilježavanja započeo je na kninskoj Tvrđavi gdje su predstavnici državnog vrha, obitelji poginulih i nestalih branitelja te predstavnici svih ratnih vojno-redarstvenih postrojbi podigli hrvatski stijeg. Na Trgu dr. Ante Starčevića sva državna izaslanstva položila su vijenac i zapalila svijeće podno spomen-obilježja i spomen križa, a na istom mjestu počast svima poginulima u Domovinskom ratu te poginulima u VRO Oluja odali su dužnosnici HKS-a polaganjem vijenca i paljenjem svijeća.

Uz predsjednicu Ružu Tomašić, u izaslanstvu HKS-a bili su glavni tajnik Denis Bevanda, članica Predsjedništva Marijana Klišanin, predsjednik i dopredsjednica Glavnog odbora Draženko Kožul i Marijana Trogrlić, koordinator mladih Marko Milanović Litre, predsjednik gradske organizacije Split Jurica Batarelo, gradske organizacije Imotski Jelena Jukić, te brojni drugi dužnosnici i članovi.

Knin 2016

Protokol je nastavljen u crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu svečanom euharistijskim slavljem, koje je predvodio umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas u zajedništvu sa šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem i vojnim biskupom Jurom Bogdanom. Euharistijsko slavlje pratio je zbor kninske župe sv. Ante te Klapa Sv. Juraj HRM.

Nakon završetka protokolarnog djela stranački dužnosnici nastavili su druženje s hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u šatoru UHDDR-a Rokovci – Andrijaševci, kojima se i ovom prigodom zahvaljujemo na gostoprimstvu.

Draženko Kožul: Treći entitet dao bi Hrvatima ravnopravnost, a BiH stabilnost

Draženko Kožul, prvi kandidat koalicije SPREMNI u XI. izbornoj jedinici u intervjuu za Večernji list BiH predstavio je program koalicije za Hrvate u dijaspori koji uključuje popravljanje položaja Hrvata u BiH i uspostavu njihova entiteta, jačanje odnosa s iseljeništvom i zalaganje za većom zastupljenošću Hrvata iz dijaspore u Hrvatskom saboru.

Kakav je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini danas?

Republika Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima pravo brinuti se o Hrvatima u BiH. Danas imamo situaciju da se o Srbima u BiH brine Republika Srpska, a o Bošnjacima Federacija BiH, dok su Hrvati gotovo u svim područjima ostali obespravljeni i svedeni na status nacionalne manjine. Nažalost, i Republika Hrvatska pridonijela je svojom politikom da se takvo što dogodi i smatram to nedopustivim. Dosadašnje vlade su napravile brojne nepravde, kako prema Hrvatima u Hrvatskoj tako i prema Hrvatima u BiH te hrvatskom iseljeništvu.

Obespravljenost Hrvata u BiH se najviše očituje kroz Izborni zakon koji pridonosi majorizaciji Hrvata i rezultira time da predstavnike hrvatskog naroda u BiH u konačnici biraju političke elite druga dva naroda. Danas imamo paradoksalnu situaciju da se u unutarnje stvari BiH svi više miješaju od Hrvatske, iako je ona po Daytonu čuvar konstitutivnosti Hrvata u BiH. To smatram nedopustivim.

Kako bi se, po vama, moglo riješiti pitanje Hrvata u BiH i kakve posljedice može imati njegovo nerješavanje?

Formiranje hrvatskog entiteta sigurno ne bi značilo destabilizaciju BiH jer BiH kakvu danas gledamo je u potpunosti razjedinjena. Potpisivanjem Daytona Hrvati su se našli u neravnopravnom položaju jer su njime stvorena dva entiteta za tri naroda. Stoga bi uspostava hrvatskog entiteta značila uspostavu ravnoteže. Ono što je sigurno je da Hrvati jasno moraju artikulirati svoje interese i za njih se boriti.

Koji bi to interesi konkretno bili?

Ono od čega se ne smije odustati jest zahtjev za uspostavom kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog RTV servisa te zahtjev za izmjenom Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata kao malobrojnijeg naroda.

S obzirom na predstavljenost Hrvata u Hrvatskom saboru, smatrate li da se njihov glas dovoljno čuje?

Nažalost, Hrvati su obespravljeni i prilikom izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Velika nepravda je napravljena kada su smanjili broj zastupnika iz dijaspore u Saboru s dvanaest na samo tri. Ta su se tri zastupnika u protekle četiri godine samo sedam puta javila za riječ, a ni jednom nisu spomenuli Hrvate u BiH ili iseljenu Hrvatsku, i smatram da je i na toj razini vidljiva velika blokada. Broj birališta u dijaspori za zastupnike u Hrvatski sabor također je smanjen kako bi se Hrvatima otežalo biranje zastupnika i uskratilo njihovo građansko pravo i slobode. Prema tome, nužno je inzistirati da se birališta vrate po županijskim središtima, a ne da su aktivna u četiri grada – Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Broj zastupnika se treba povećati proporcionalno broju prijavljenih birača kojih ima 410.000, jer je sada omjer nepravedan u odnosu na broj zastupnika nacionalnih manjina kojih je osam.

Goruće je pitanje unutar braniteljske populacije odnos Hrvatske prema pripadnicima HVO-a. Možete li nam reći vaš stav o tome?

Prilikom agresije na Hrvatsku veliki broj državljana BiH i iseljene Hrvatske je dobrovoljno došao u RH, veliki broj njih se dobrovoljno javio za obranu Republike Hrvatske, a potom su se, prilikom agresije na BiH, vratili u obranu BiH i tako ostali zakinuti za svoja prava u Hrvatskoj, što, također, smatram nedopustivim. Ja kao pripadnik HVO-a nemam apsolutno nikakva prava u RH kao branitelj. A znamo da se Hrvatska neovisnost branila ne samo na području RH, nego i na području BiH.

Ako budete izabrani za zastupnika u Hrvatskom saboru, za što ćete se zalagati?

Zalagat ću se da se glas iseljene Hrvatske jače čuje i da matična država doista sluša potrebe dijaspore i raseljenog naroda. Ne smijemo zaboraviti da su Hrvati iz dijaspore jedan od najvećih ulagača u Hrvatsku s jednom milijardom i četiristo milijuna dolara. Nažalost, taj novac se u Hrvatskoj ne koristi za razvoj gospodarstva nego za puko preživljavanje članova njihovih obitelji. Žalosno je da Hrvatska danas okreće leđa BiH u mnogim pitanjima. Dok je BiH bila glavni izvozni partner Hrvatskoj, odnosi su bili dobri, danas kada je financijski oslabila, ni Hrvati u BiH nisu zanimljivi pa im se okreću leđa u mnogim pitanjima. Danas, također, imamo paradoksalnu situaciju da migranti iz arapskih zemalja lakše ulaze u zemlju nego Hrvati iz BiH. Zalagat ću se da se prekine taj maćehinski odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Uzajamna pomoć matične države i Hrvata u svijetu pridonijela bi i brzom gospodarskom oporavku Hrvatske, a samim tim i Hrvata u BiH da svoje proizvode mogu preko RH plasirati na tržišta EU.

Izaslanstvo HKS-a na proslavi 200. obljetnice osnutka Družbe Misionara Krvi Kristove

Na poziv provincijalnog delegata Hrvatske Delegature Družbe Misionara Krvi Kristove (CPPS) patera Ilije Grgića, izaslanstvo Hrvatske konzervativne stranke, predvođeno predsjednicom HKS-a i nositeljicom liste koalicije ‘Spremni’ u X. izbornoj jedinici Ružom Tomašić i dopredsjednicom HKS-a Marijanom Klišanin, nazočilo je u subotu, 17. listopada 2015., u crkvi Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu misi u povodu proslave 200. obljetnice osnutka Družbe Misionara Krvi Kristove (1815.- 2015.). Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Uz predsjednicu Tomašić, u izaslanstvu HKS-a bili su nositelj liste koalicije ‘Spremni’ u VII. izbornoj jedinici HKS-a prim. Ante-Zvonimir Golem i nositelj liste koalicije ‘Spremni’ u XI. izbornoj jedinici  Draženko Kožul.
Proslava ovoga Jubileja na nacionalnoj razini u Zagrebu održana je tri dana uoči liturgijskog spomendana misionara sv. Gašpara del Bufala (21. listopada).

Kožul: Hitno donijeti mjere za zaustavljanje ‘bijele smrti’ u Hrvatskoj

Dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul u priopćenju za medije upozorio je na  alarmantno demografsko stanje u Hrvatskoj. Priopćenje donosimo u cijelosti:

 

‘Hitno donijeti mjere za zaustavljanje ‘bijele smrti’ u Hrvatskoj’

”Nedostatak nacionalnog strateškog dokumenta razvitka Hrvatske, jedan je od najvećih problema Hrvatske. Mnogi ugledni demografi već godinama izračunavaju, viču i upozoravaju na alarmantno demografsko stanje u Hrvatskoj. Krajnje je vrijeme da se postignu dogovori za osiguranje opstojnosti na ovim prostorima i dogovori kako zaustaviti ‘bijelu smrt’.

Hrvatska je, od stvaranja do danas, izuzev 1996. i 1997. godine, u negativnom demografskom kretanju. Broj živorođene djece ponovno je 2013. godine, dosegnuo razinu ispod 40.000, kao i 2003. godine kada je i broj umrlih bio preko 52.000 ljudi, i kada je ta negativna razlika iznosila skoro 13.000 ljudi. Nestao je tada jedan grad. I bili su parlamentarni izbori.

Najnoviji podaci uoči predstojećih parlamentarnih izbora znak su za uzbunu. Hrvatska je u posljednje tri godine izgubila 42 tisuće stanovnika, odnosno grad veličine Dubrovnika. Malo je rođenih, mnogo umrlih, ali i iseljenih. Demografi upozoravaju da su brojke mnogo veće od onih koje prikazuje zavod za statistiku. Postavljamo pitanje zašto mladi napuštaju Hrvatsku? Jesmo li stvarali državu samo za druge koji će uslijed svojih nesreća tražiti svoj život u Hrvatskoj, a mi tražiti život negdje drugdje?

Hrvatski konzervativci zagovaraju hitno donošenje nacionalnog strateškog dokumenta populacijske, demografske politike, s jasno definiranim programom za obitelj i mlade, programom za naše starije, programom koji daje odgovore i za gospodarski rast i razvoj, za stratešku proizvodnju, razvoj znanosti, umjetnosti i kulture, zdravstva i socijalne pomoći.

Ali, do potrebnih promjena doći će samo ako se građani aktivno i odgovorno uključe u politički život, izađu na predstojeće izbore i daju glas onima koji ukazuju na prave probleme i nude rješenja.”

Draženko Kožul

dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a

Draženko Kožul: Organizacija mimohoda HV-a još jedan promašaj vladajućih

Draženko Kožul

U povodu još jednog očitog pokušaja razvodnjavanja nacionalnih simbola i održavanja mimohoda Hrvatske vojske u Zagrebu 4. kolovoza 2015. u povodu 5. kolovoza, obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul uputio je u subotu, 1. kolovoza 2015., priopćenje medijima koje donosimo u cijelosti:

“Hrvatska konzervativna stranka izražava ogorčenje i ozbiljnu zabrinutost očitom namjerom obezvrjeđivanja još jednog od brojnih simbola i obilježbi Republike Hrvatske.

Nakon premještanja Dana hrvatske državnosti s opće prihvaćenog 30. svibnja, dana kada je konstituiran prvi višestranački Hrvatski sabor koji se „razbio“ u dva dana (25. lipnja i 8. listopada) te neslužbenog ukidanja predsjedničkih simbola – zastave, lente, počasne garde na Trgu Sv. Marka koja je zamijenjena „Kravat pukovnijom“, sada je na sceni i pokušaj obezvrjeđivanja proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Organizacija mimohoda Hrvatske vojske, koliko god Hrvatska vojska bila u srcu i duši naroda, nije samo još jedan promašaj vladajućih (takvo što primjerenije je nekim totalitarnim režimima Dalekog istoka), već i opasan presedan premještanja ne samo mjesta obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, nego i dana njegova obilježavanja.

Podsjećamo sve one koji se ne sjećaju ili se ne žele sjetiti, da je prvo postrojavanje Hrvatskih oružanih snaga održano na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj 28. svibnja 1991. godine, dva dana prije Dana državnosti, te je možda primjerenije bilo mimohod Hrvatske vojske održati na taj dan. Ovako, mimohod i postrojavanje Hrvatske vojske uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ponovno unosi u pomutnju narod  koji, nakon što je izgubio izvorni Dan državnosti (30. svibnja), izgubio i Dan ustrojavanja oružanih snaga RH (28. svibnja).
U toj sjeni podjele postavlja se pitanje što se to onda slavi u Kninu 5. kolovoza? Hoće li to ikome više biti jasno, ili će mediji opet „izvještavati o derneku“ ili možda pokušati naći još pogrdniji izraz? Nije li to kontra-Oluja ili Oluja izvan Oluje?

Kako bi se reagiralo  kada bi se primjerice, vladajući dosjetili, pa 27. srpnja, dan koji neki nostalgičari pamte kao dan ustanka, a drugi kao dan zločina nad civilnim hrvatskim stanovništvom, preselili iz Srba recimo u Zagreb na Jarun i to možda na 22. lipnja kada je i Dan antifašizma. Ne bi li to kod određenih izazvalo toliki gnjev da bi tražili i međunarodnu zaštitu? „Quod licet lovi, non licet bovi“.

Hrvatska konzervativna stranka zalaže se za modernu Hrvatsku državu koja će čuvati svoja obilježja i u kojoj se neće niti jedna vlada upuštati u reviziju nove hrvatske povijesti i hrvatske države. Hrvatska država nastala je na temeljima Domovinskog rata i to treba poštivati. Prošlost treba znati i pamtiti, i prepustiti povjesničarima na raspravu, a živjeti treba u sadašnjosti za budućnost. Dostojanstveno obilježavanje Dana hrvatskih branitelja i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti treba u zajedništvu održati u Kninu, kako je to u narodu i uvriježeno, uz pijetet svim žrtvama. U ekonomskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi, za očekivati je bilo da je jeftinije cijelu Hrvatsku Vladu dovesti u Knin, nego cijelu vojsku u Zagreb, ili ne?

Pozivamo sve Hrvatice i Hrvate i sve hrvatske građane na dostojanstveno obilježavanje dana završetka stradavanja Hrvata i građana Hrvatske u Knin za domovinu Hrvatsku. A razne Frljiće i druge provokatore  ostavimo da trunu u vlastitom glibu i ne dajmo im pozornost koju svojom mržnojm nisu zaslužili.”

Draženko Kožul
dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a

Draženko Kožul: Milanović proslavom ‘Oluje’ u dva grada želi izbjeći zviždanje

Hrvatska konzervativna stranka s nevjericom je primila vijest sa sastanka Vijeća za obranu održane na kojoj se, između ostaloga, raspravljalo o  obilježavanju 20. obljetnice proslave vojno-redarstvene oslobodilačke akcije ‘Oluje’. Navodno se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Zoran Milanović slažu da bi se proslava trebala održati u dva hrvatska grada – svečano dizanje hrvatskog barjaka u Kninu, a mimohod vojnih postrojbi istoga dana popodne u Zagrebu.

Pitamo se koji je stvarni razlog ovog „razvodnjavanja“ proslave veličanstvene pobjede Hrvatske vojske? Je li to strah premijera Milanovića da mu se u izbornoj godini dogodi incident s prošlogodišnje proslave u Kninu kada su ga građani izviždali? Je li to nedostatak novca za organiziranje mimohoda u Kninu ili je sve to, s obzirom da aktualna Vlada s velikom pozornošću sluša prigovore iz Beograda, korak prema potpunoj marginalizaciji proslave ‘Oluje’ i njenom mogućem neodržavanju sljedeće godine?

Ne sumnjajući u najbolje namjere predsjednice Grabar-Kitarović da se proslava akcije ‘Oluja’ održi na najprimjereniji način, ipak želimo upozoriti na činjenicu da početkom kolovoza velik broj stanovnika nije u Zagrebu zbog godišnjih odmora pa bi se lako moglo dogoditi da se mimohod održi na polupraznim zagrebačkim ulicama pred začuđenim očima slučajnh turista, na radost malobrojnih, ali glasnih protivnika obilježavanja ove povijesne i veličanstvene oslobodilačke akcije Hrvatske vojske.

Izaslanstva HKS-a položila vijenac na grob dr. Ante Starčevića

U povodu 119. obljetnice smrti Oca Domovine dr. Ante Starčevića, članovi Hrvatske konzervativne stranke položili su vijenac i zapalili svijeće na njegovu grobu u Šestinama.

Nakon odavanja počasti, izaslanstvo Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba predvođeno predsjednikom Ilijom Dominkovićem i dopredsjednicima dr. med. Antom Zvonimirom Golemom i Borisom Nesekom nazočili su u šestinskoj crkvi sv. Mirka svetoj misi za Oca Domovine koju je predvodio mons. Tomislav Rogić, rektor svetišta Hrvatskih mučenika na Udbini.

Svijeće na grobu oca Domovine u Šestinama zapalili su i zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, glavni tajnik Denis Bevanda, dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul.

 

HKS traži od Vlade hitne mjere za spas od demografske katastrofe

Hrvatska konzervativna stranka izrazito je zabrinuta zbog negativnih demografskih trendova u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u 2014. godini rođeno manje od 39.000 djece, a istodobno je umrlo više od 52.000 ljudi. Riječ je o najmanjem broju novorođene djece u povijesti. Ako u obzir uzmemo i činjenicu da je u protekloj godini samo u Njemačku iselilo 22.000 radno sposobnih stanovnika, onda zaista možemo govoriti o demografskoj katastrofi, koja bi uskoro trebala pogoditi Hrvatsku.
Stoga pozivamo Hrvatsku vladu i sve nadležne institucije da hitno poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje procesa depopulacije i odlaska mladih iz domovine. Predlažemo da se obiteljima koje žele imati djecu omoguće posebne porezne olakšice, da se zaposlenim majkama omogući skraćeno radno vrijeme te da obitelji za svako novorođeno dijete primaju novčanu potporu iz proračuna do djetetove 18. godine.
Donošenje populacijskih mjera trebalo bi biti jedno od strateških usmjerenja Vlade i nadležnih institucija u narednom razdoblju.

Draženko Kožul
član Glavnog odbora HKS-a