Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić komentirala je za portal direktno.hr inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

“Uvezala bih pitanje promjene izbornog sustava i pitanje lustracije da konačno odredimo tko se, kako i na kojoj listi može kandidirati za Sabor, a kome više nema mjesta u hrvatskoj politici. Oba su pitanja jako važna i međusobno se isprepleću. Trenutni je izborni sustav loš i nepravedan pa doista želim da otvorimo pravu javnu raspravu o njegovim izmjenama i ova je inicijativa, kao i prethodna od udruge ‘U ime obitelji’, u tom smislu jako korisna. Nemojmo zaboraviti da je preferencijalno glasovanje na izborima za Sabor uvedeno upravo zbog građanskog pritiska iako na kraju nije bilo referenduma. Zato mislim da i ova inicijativa može pomoći da se izborni sustav mijenja na bolje”, poručila je eurozastupnica za Direktno.

Dodala je kako će ovo pitanje jako podijeliti Hrvatsku pa bi voljela da se postigne konsenzus “jer ćemo se u protivnom godinama svađati oko ovoga”.

“Možete li zamisliti koliko bismo sad bili ranjiviji da nije bilo konsenzusa o povlačenju iz arbitraže sa Slovenijom, koliko bi bilo međusobnih optužbi, svađe i gnjeva? Neke stvari koje su od nacionalnog interesa moramo odraditi zajedno, naći kompromisno rješenje, a od Vlade i predsjednice očekujem da se također nađu na istoj liniji kad je riječ o vanjskoj politici i da zajedničkim snagama upoznaju naše susjede i partnere u svijetu s činjenicom da promjena izbornog sustava ne znači i udar na nacionalne manjine, nego samo promjenu u načinu izbora zastupnika u Sabor”, zaključila je Ruža Tomašić.

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić u komentaru za televiziju N1 komentirala je govor o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean Claudea Junckera kojim, za razliku od većine drugih naših europarlamentaraca i političara, nije zadovoljna.

”Ispočetka je dobro govorio, na kraju – kad je govorio o jednoj, jedinstvenoj Europi, gotovo kao jedan narod – jedna država… to mi je zasmetalo. Što ćemo mi mali narodi, kako ćemo mi parirati tome o čemu govori”, kaže Tomašić.

”Ide se prema tome ‘jedan narod – jedna država’. Mi mali moramo se usprotiviti tome, moramo tražiti svoja prava. Treba tražiti da možemo odlučivati kao narod, a ne da nam se samo servira nešto. Da ovo ne završi kao zajednica Njemačke i Francuske, a mi mali narodi da ne možemo ništa. Moramo pokazati malo liderstva, da imamo svoju državu, svoj jezik… a do sada se u tome nismo puno iskazali”, kazala je u razgovoru za N1 Ruža Tomašić.

Zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić, u ponedjeljak, 3. travnja 2017. na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta govorila je o Ovršnom zakonu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj.
Tom prilikom istaknula je da se već dugo građani Hrvatske bune protiv Ovršnog zakona koji je, u trenutnom obliku, legalizirana pljačka običnog čovjeka te da su na izborima većinom birali stranke koje su obećavale izmjenu zakona, ali od svega nije bilo ništa zbog očite sprege politike s moćnim interesnim skupinama koje iza ovakvog zakona stoje i na njegovoj se primjeni bogate.

“Sud Europske unije utvrdio je kako se hrvatski javni bilježnici, kad postupaju u ovršnim postupcima na temelju tzv. ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati „sudom“ pri primjeni Uredbe o europskom nalogu za izvršenje i Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima”, naglasila je Ruža Tomašić.

Zaključila je da to znači da se takvim postupcima hrvatskih javnih bilježnika ne može ovršiti nikoga u Europskoj uniji, osim Hrvate. Naglasila je da je riječ je o očitoj diskriminaciji te je od Komisije zatražila da se očituje je li ovakav zakon u skladu s europskom pravnom stečevinom.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu, 22. ožujka 2017., organizirala je u Europskom parlamentu izložbu pod nazivom „Sunčana čipka – sikirevački motiv od tradicionalnog ka suvremenom“ na kojoj je  predstavljena tradicionalna čipka iz Sikirevaca, sela u istočnoj Slavoniji koje još jedino čuva stoljetnu tradiciju specifične tehnike izrade motiva.

Izložbu je uveličala skupina članica udruge “Sikirevački motivi” koje su na poziv Ruže Tomašić posjetile Europski parlament kako bi posjetiteljima izložbe uživo predočile kako se izrađuju ovi lijepi predmeti. “Čuvajmo našu tradiciju i dičimo se njome!”, rekla je zastupnica Tomašić na otvaranju izložbe pozdravljajući goste izložbe u ime Hrvatske konzervativne stranke i Europskih konzervativaca i reformista”.

Govoreći o dugoj povijesti sunčane čipke u Hrvatskoj, zastupnica Tomašić podsjetila je kako je motiv sunčane čipke došao je u slavonsko selo Sikirevce s otočja Tenerifa tijekom 20-ih i 30-ih godina kroz novine i časopise. Prvotna svrha motiva bila je ukrašavanje tradicionalne odjeće, odnosno narodne nošnje – muških i ženskih košulja, pregača, marama, ali također i stolnjaka, jastuka, otaraka, ponjava i rupčića. Motivi su se izrađivali u raznim oblicima i veličinama, pa tako nalazimo motive u obliku srca, okrugle, četvrtaste i motive ovalnog oblika.

“Budući da je starijim ženama i bakama bilo nezgodno i teško uvijek izgovarati „sunčana čipka s Tenerifa različitih motiva“, skratile su naziv na „motive“, a tako je ostalo i danas. Ovi su se motivi tradicionalno izrađivali u bijeloj boji, no danas ih izrađuju i u drugim bojama. Svaki motiv, svaki uradak, jedinstveni je ručni rad. S ciljem unapređivanja, razvitka očuvanja izvornog ručnog rada te zaštite motiva kao izvornog sikirevačkog proizvoda 2008. godine osnovana je udruga „Sikirevački motivi“. Obzirom da udruga teži očuvanju cjelokupne izvorne slavonske baštine, članice se koriste i drugim tehnikama izrade ručnih radova, kao što su šlinganje, heklanje, zlatovez, isicanje, vezenje i tkanje.

Ipak, najvažniji cilj udruge je očuvanje sikirevačkog motiva sunčane čipke, čiju su izradu sačuvale starije generacije koje su naučile tehniku izrade o svojih baka, mama i časnih sestara. U skladu s tradicijom prenošenja umijeća izrade čipke, i one danas prenose istu na mlađe generacije, pa tako primjerice u osnovnoj školi u Sikirevcima deseci djevojčica vrlo vješto izrađuju motive.

Sikirevčani nastoje promovirati ovu vrstu čipke kao zanimljiv i izvrstan motiv prikladan i u današnjim modernim vremenima. Na inicijativu udruge „Sikirevački motivi“, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdalo je 2012. godine rješenje kojim se umjetnost izrade motiva sunčane čipke sa sikirevačkog područja proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Taj status je potvrda kulturne i tradicijske vrijednosti umijeća izrade motiva sunčane čipke, a udruga „Sikirevački motivi“ postala je nositeljica ovog nematerijalnog kulturnog dobra”, zaključila je Ruža Tomašić.

U izjavi za Hinu napomenula je kako je na ideju za održavanje izložbe dobila je prošle godine kad je posjetila izložbu u Sikirevcima gdje je shvatila koliko se tamošnji stanovnici trude oko te čipke, no da nisu za to prepoznati, poput one iz Lepoglave ili s Paga. Ministarstvo kulture tu je čipku zbog njezine povijesne i tradicijske važnosti 2012. proglasilo neprocjenjivim kulturnim dobrom.

“Ako gledamo u hrvatskim okvirima, ta je čipka posebna u odnosu na druge po tehnici rada. Paška i lepoglavska čipka rade se na batiće, dok se naša radi šivaćom iglom na ramama”, istaknuo je za Hinu Mato Galović, tajnik udruge “Sikirevački motivi”, čijih je pedesetak članova stigli u parlament u Bruxelles da bi uz tradicionalnu pjesmu tamošnjeg kraja predstavili svoj rad. Izložene čipke radovi su članica te udruge, a jedan dio eksponata ima i povijesnu vrijednost jer su stari gotovo sto godina, rekao je Galović, dodajući kako “nastoje sačuvati sve što njeguju i posjeduju za njihova pokoljenja”.

Još jedna sjajna vijest za hrvatske ribare. Europski je parlament u srijedu, 22. ožujka 2017., imenovao Ružu Tomašić glavnom izvjestiteljicom za Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu u Jadranu. Ovime je hrvatska zastupnica dobila priliku izravno utjecati na izrazito nepovoljan prijedlog Komisije koji predstavlja opasnost za ribarski sektor u Hrvatskoj.

Zastupnica Tomašić kao jedina punopravna članica Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu iz Hrvatske ponovno je napravila ogroman korak na putu borbe za zaštitu ribarskog sektora, hrvatskih ribara i prava koja im pripadaju.

Podsjećamo, Europski Parlament je prošle godine usvojio njezino Izvješće o malom obalnom ribolovu. Uz dosadašnja nastojanja i zahtjeve da se zaštiti mali obalni ribolov s glavnim ciljem promjene europskog zakonodavstva na području ribarstva, kako bi se malim ribarima u Hrvatskoj i drugim mediteranskim članicama EU-a omogućilo bavljenje tradicionalnim, nekomercijalnim ribarstvom što mnogima predstavlja egzistencijalno pitanje, zastupnica je svojim novim izvješćem dobila mogućnost izravno utjecati na važnu problematiku ribarskog sektora u Jadranskom moru.

O prijedlogu Komisije, koja traži veliko ograničenje izlova male plave ribe, odlučit će Vijeće i Europski parlament. Ruža Tomašić u ovom procesu predstavlja cijeli Parlament i predvodit će proces izmjena Komisijinog prijedloga.
“Prijedlog Komisije nije uklesan u kamenu i možemo ga i moramo mijenjati. Očekujem da se naši ribari i njihovi predstavnici te znanost i Ministartvo uključe u ovaj proces i da zajedno ostvarimo svoj nacionalni interes u Bruxellesu”, izjavila je nakon sjednice Odbora za ribarstvo Ruža Tomašić.