U Zagrebu održan sastanak Predsjedništva ECR-a

U Zagrebu je na poziv eurozastupnice Ruže Tomašić, od 29. do 31. ožujka 2017., održan sastanak članova Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista (ECR), treće najveće grupacije u Europskom parlamentu. Panelima i raspravama nazočilo je 25 europarlamentaraca iz raznih država članica koji su raspravljali o važnim pitanjima za budućnost EU-a i Hrvatske nakon Brexita, odnosima Europske unije i Hrvatske, mogućnostima slobodne trgovine, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te mogućnostima tehničke pomoći pri provođenu kohezijske politike, pitanju zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj te poticanju poduzetništva i malog obrta, obrazovanja i proizvodnog sektora iz različitih perspektiva.

Posebni gosti trodnevnog radnog sastanka bili su veleposlanik Kanade Nj.E. Daniel Maksymiuk, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, savjetnik bivšeg predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Stjepo Bartulica.

ECR Bureau Meeting

Domaćin sastanka, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, članica ECR-a Ruža Tomašić, naglasila je kako je ovo prvi put da se sastanak članova Predsjedništva zastupničkog kluba ECR-a održava u Hrvatskoj, podsjetivši kako je to ujedno i treći put da zastupnici ECR-a dolaze u Hrvatsku. Prije tri godine u Dubrovniku je, na njezin poziv, boravila cijela skupina parlamentarca ECR-a zajedno sa svojim suradnicima. Dodala je i da je ECR nakon poplava u Slavoniji 2014. organizirao projekt donacija pogođenim područjima kada su zastupnici ECR-a aktivno sudjelovali u obnovi dječjih igrališta u poplavljenim slavonskim selima. Najavila je da će se krajem travnja u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a i razmotriti kako preko tog tijela pomoći Slavoniji.

Govoreći o Brexitu, europarlamentarka iz Ujedinjenog Kraljevstva Emma McClarkin istaknula je, uoči same konferencije, da London nakon pokretanja članka 50. u pregovorima s Bruxellesom ne treba ustrajavati na “mekom” ili “tvrdom” već na “pametnom Brexitu” kroz koji će se pitanje izlaska riješiti u korist obje strane.

„Brexit očito preuzima fokus konferencije“, rekla je na početku sastanka  Ruža Tomašić i dodala da će Brexit proći „kako će proći”, a „Hrvatskoj će u tom procesu biti onako kako se za sebe izbori“. „Dok god sam zastupnica u Europskom parlamentu borit ću se da Hrvatska ima koristi od svega toga”, dodala je zastupnica Tomašić.

Poljski zastupnik Tomasz Poreba ocijenio je da Brexit za poljske nacionalne interese nije najbolja vijest, no da Europska unija u pregovorima treba nastupati jedinstveno i nastojati ispregovarati najbolje rješenje i u poljskom interesu.

Savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića Stjepo Bartulica sudjelovao je na prvom panelu “Europska unija iz hrvatske perspektive”, prvog dana radnog sastanka Predsjedništva ECR grupe. Zajedno s Danielom Hinštom iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), hrvatskog think-tanka osnovanog 2010. godine, govorili su o mogućnostima koje su se otvorile za Republiku Hrvatsku ulaskom na područje jedinstvenog tržišta Europske unije.

Govoreći na panelu o slobodnoj međunarodnoj trgovini kanadski veleposlanik u RH Daniel Maksymiuk govorio je o prednostima Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), kojeg su zastupnici u Europskom parlamentu ratificirali u veljači ove godine. Milan Račić je govorio o svojim iskustvima te funkcioniranju gospodarskog sustava u RH kao i trgovinskim tokovima s presjekom tržišnih mogućnosti Sjedinjenih američkih država.

Najaktualnija tema trodnevnog sastanka za Hrvatsku bila je zasigurno regionalni razvoj, dostignuća i mogućnosti u povlačenju financijskih sredstava iz fondova EU. Tako su na panelu pod nazivom „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i tehnička pomoć u okviru kohezijske politike“ sudjelovale ministrica regionalnog razvoja i fondova EU fondova Gabrijela Žalac te pročelnica Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, Jelena Ricov. Radnim dijelom sastanka predsjedavala je europarlamentarna zastupnica Tomašić. Izlaganje gostiju kao i razmjena gledišta koja je uslijedila nakon održanih prezentacija uvelike su pomogli u identifikaciji ključnih problema i izazova s kojima se susreću kako regionalna tako i lokalna tijela vlasti u Republici Hrvatskoj kao i  identifikaciji stvarnih potreba lokalne zajednice čijim akterima je nužno pružiti pomoć kao i potporu s obje razine, državne te EU razine, da bi se postigli željeni učinci i ostvario napredak.

Zapažena izlaganja, koja su izazvala veliki interes zastupnika, imali su prim. dr. Ante-Zvonimir Golem, potpredsjednik Hrvatske liječničke komore i voditelj odijela onkologije Kliničkog bolničkog centra Zagreb te dopredsjednik Hrvatske konzervativne stranke, koji je govorio na panelu “Zdravstvo u Hrvatskoj”. Golem je upoznao članove Predsjedništva ECR-a s poviješću kao i trenutačnom situacijom u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Na posljednjem panelu “Poduzetništvo iz različitih perspektiva” sudjelovali su dr. sc. Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Vitomir Tafra predsjednik Uprave Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski i doc. dr. sc. Vatroslav Škare, profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zastupnica Tomašić je istaknula kako joj je bila velika čast i posebno zadovoljstvo ugostiti članove Predsjedništva ECR grupe, treće grupacije po veličini u Europskom parlamentu kao i sve uvažene goste koji su prepoznali priliku za razmjenu gledišta sa zastupnicima u interesu snažnijeg etabliranja Hrvatske na europskoj političkoj sceni.

Na svečanoj večeri sve nazočne zastupnike ECR-a pozdravila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Na žalost, nacionalni hrvatski mediji nisu smatrali da je prvi posjet europskih konzervativnih zastupnika Zagrebu i ovaj važan sastanak Predsjedništva grupacije koja svoja djelovanje temelji na načelu subsidijarnosti i shvaćanju Unije kao konfederalne zajednice država, a ne nadnacionalne “superdržave”, dovoljno važan događaj da o njemu  detaljnije informiraju domaću javnost.  Nadamo se da će se u skoroj budućnosti ovakav pristup domaćih medija promijeniti, a novu priliku za iscrpnije izvještavanje dobit će već krajem travnja kada će se u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a koji će razmotriti kako preko tog tijela pomoći našoj Slavoniji.

Koalicija HDSSB – HKS predala liste

Koalicija HDSSB-a i HKS-a, predvođena čelnicima stranaka Draganom Vulinom i Ružom Tomašić, predala je u četvrtak, 11. kolovoza 2016., u Hrvatskom saboru Državnom izbornom povjerenstvu liste kandidata za saborske zastupnike na predstojećim parlamentarnim izborima.

U izjavi za medije nakon predaje lista, Ruža Tomašić pozvala je “sve koji misle dati glas pravašima da ga daju koaliciji HDSSB-HKS, jer će inače izgubiti glasove, odnosno da će “otići SDP-u”. “Starčevićevo pravaštvo danas više ne postoji, postoje pojedinci, ali pravaške stranke ne”, objasnila  je Ruža Tomašić i pozvala birače iz slavonskih županija da izađu na birališta i daju glas koaliciji ili “njoj osobno”.  Odgovarajući na pitanje novinara zašto je “pukla” suradnja HKS-a i HDZ-a, Tomašić je rekla kako to pitanje treba postaviti HDZ-u te da je od strane HKS-a postojala dobra želja i volja za suradnjom.

Upitana što će biti s njezinim mandatom u EP-u ako uđe u Hrvatski sabor predsjednica HKS-a rekla je da će, ukoliko koalicija bude dio vlasti, ostati u Hrvatskoj, a ako ne i ako će HKS imati samo jednog zastupnika, da će Slavoniji moći više pomoći ako ostane u Europskom parlamentu, nego u Saboru.  Potvrdila je i da će na koalicijskim listama biti poštovana “ženska kvota”, odnosno da će biti 40 posto žena. Istaknula je  kako se kroz svoj rad u Europskom parlamentu već izborila za hrvatske ribare, te kako se sada želi jače angažirati kako bi pomogla i poljoprivrednicima.

Predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin poručio je  kako   je siguran da će birači u Slavoniji i Baranji prepoznati kako je ova koalicija jedini istinski i iskreni zaštitnik Slavonije i Baranje.

“Koalicija će beskompromisno zastupati interese Slavonije, Baranje i Srijema u kojima je poljoprivreda ključna grana”, istaknuo je Vulin dodajući kako će uz poljoprivredu, koja je temelj gospodarstva slavonskih županija, koalicija štititi i nacionalne interese.  “Slavonija  ne smije biti sirovinska baza, mora imati prehrambenu i prerađivačku industriju. Dosta je eksploatacije Slavonije. Dosta je toga se se u njoj više isplati čuvati ptice, bube i žabe nego proizvoditi hranu”, poručio je Vulin.

Uz predsjednicu HKS-a Ružu Tomašić, koja će biti druga na listi koalicije u petoj izbornoj jedinici, na predaji lista iz redova HKS-a bili su zamjenici predsjednice HKS-a Marijan Pavliček i prim. Ante Zvonimir Golem, glavni tajnik Denis Bevanda, članovi Predsjedništva HKS-a Ivan Zadravec i Martin Kordić te predsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul. Ispred HDSSB-a uz predsjednika Vulina, na predaji lista bili su, zamjenik predsjednika stranke Karlo Šatvar, članovi  Predsjedništva  Branimir Glavaš, Josip Salapić,  te ostali visoki dužnosnici i kandidati HDSSB-a.

republika.eu; Večernji list; Nacional; dnevno.hr; dnevnik.hr;

Ante Zvonimir Golem: Dosta je bilo! Možemo i znamo bolje, krenimo u obranu svog

Ante Zvonimir Golem

Zamjenik predsjednice HKS-a prim. Ante Zvonimir Golem u govoru na II. Općem saboru HKS-a istaknuo je kako je pred konzervativcima izazov buđenja i traženja promjene ovog trulog političkog sustava u novi demokratski sustav, sustav poštenja, tolerancije, kompromisa i časti.

 

Ante Zvonimir Golem: Dosta je bilo! Možemo i znamo bolje, krenimo u obranu svog

II. Opći Sabor Hrvatske konzervativne stranke održava se u Zagrebu, metropoli slobodne i neovisne Hrvatske, mjestu gdje su se uvijek donosile i donose važne odluke za hrvatski narod. Odluke državnika koje su mijenjale povijest. Danas, u situaciji u kojoj se naša Hrvatska nalazi, nema državničkih odluka, nema jasne politike, nema vizije budućnosti. Odluke koje se donose u dnevnopolitičke svrhe stvaraju građanima velike probleme u svakodnevnom životu, paraliziraju život, stojimo na mjestu. Odraziti će se to i za 15 do 20 godina, i na ovim prostorima dovesti do suprotno od onoga o čemu su naše pjesme pjevale. Ovdje ćemo demografski izumrijeti.

U tom i takovom okruženju ponovno se javljaju konzervativci.

U ovih godinu dana postojanja stranke, puno smo razgovarali o tome što je to konzervativizam. Održali neke tribine, pokušali javnosti prikazati našu politiku, ali nas građani nisu prepoznali na izborima. Pitali su tko su sad ti, i što uopće hoće? Poput mnogih stvari i pojmova, koji su u društvu devastirani, tako je devastiran i pojam konzervativizma. Mnogi se danas lažno i licemjerno u dnevno političke svrhe prikazuju konzervativcima. Kada bi i nekima od nas ovdje u dvorani postavili pitanje pitanje “koja je to razlika”, “tko ste to vi”, bi li netko mogao dati sasvim jasan odgovor?

Jasno nam je svima kako konzervativac treba živjeti, kako se ponašati, kako treba nastupati. Jasno nam je kako konzervativac živi pošteno, domoljubno i bogoljubno, kako konzervativac voli svoj narod, svoju naciju, ali i posebno napominjem, poštuje druge. To smo mi konzervativci. I kada trebamo reći po čemu se razlikujemo od drugih, reći ćemo – po onome što mi znamo što treba ovoj državi.

Gledajući geostrateški, mi znamo kuda se moramo usmjeriti, nismo otok u moru, i Hrvatska ne može nakon 25 godina državne politike mijenjati smjerove na način kako ćemo malo surađivati  s Amerikancima, malo s Rusima, malo s Nijemcima i gledati hoće li nas pri tome netko voljeti i podupirati u našim težnjama. Za sebe smatramo da smo netko i nešto bitno na kugli zemaljskoj, i da svih 194 država svijeta samo razmišljaju o događajima u Hrvatskoj i Zagrebu. Probudimo se i postanimo svjesni, kao što je nedavno rekla naša predsjednica Ruža Tomašić, mi smo njima nebitni. Mi smo područje na jugu Europe, koje se strateški nalazi na sudaru svjetova Istoka i Zapada. Jesmo li zbog toga interesantni nekome? Nismo. Veliki će postaviti geostrateške ciljeve, i ti ciljevi možda mogu ići i u korak s onim što bi mi željeli, a sve drugo je naša stvar, naša unutarnja politika, a koja velike zanima samo u dijelu njihovog interesa. Mi se ovdje moramo početi boriti za sebe, za svoj narod i svoj način života. Dok mi ne kažemo što hoćemo, i na koji način to hoćemo, nikada nećemo naprijed. I dalje će se stvarati o nama dojam da su Hrvati vječiti slugani, i da po svoja mišljenja moramo ići u Peštu, Beč, Bruxelles ili Beograd. To nije tako. Mi konzervativci smatramo kako svoju državu možemo razvijati moderno i progresivno, onako kako bi mi željeli.

Svi Vi koji ste danas tu imate krug prijatelja i poznanika, cijenjeni ste u svojim sredinama i svojim područjima, i svi trebate širiti ideju hrvatskog konzervativizma.
Svjesni smo da to nije lako. Svjesni smo da mediji, pri tome ne kriveći novinare, jer nisu oni krivi, krivi su oni koji im daju naloge, da vode stalno istu politiku “divide et impera”, politiku razdvajanja, razjedinjenja. Pitamo se danas kako smo u obrani Domovine od agresije mogli biti tako jedinstveni, i napraviti nešto nečuveno? Suprotstaviti se drugoj po snazi vojsci u Europi i ostvariti pobjedu. Mogli smo, jer smo bili jedinstveni. Mi konzervativci danas prizivamo tu jedinstvenost. Ne smeta nas hoće li netko živjeti ovako ili onako, to je njegovo pravo. Ne smeta nas rodna ideologija, ili manjina. To je njihovo pravo, to su demokratski standardi koje prihvaćamo, neka ljudi žive kako im odgovara. Ali nećemo dopustiti da oni nama određuju kako ćemo živjeti. Nikada niste ušli u kuću čovjeku i počeli razmještati namještaj, ili prisiljavali domaćina na ovo ili ono ponašanje. Mi smo dobar domaćin, i svakome u ovoj državi pružamo mogućnosti, kako onim narodima koji s nama duže vrijeme dijele povijest, tako i onima koji su se nedavno doselili, od ’45. s petokrakom. Svima smo pružili mogućnost da žive u našoj Domovini.

Što smo dobili zauzvrat? Dobili smo ovo što danas imamo. Četrdeset i pet godina organizacije uspješno se pritajilo za vrijeme dok se branila Hrvatska i branio suverenitet. Izašli su iz Sabora kad je bilo bitno, a onda u tišini, polako, vratili se i spremaju preuzeti sve. Pitanje je može li hrvatski narod izdržati još četiri godine njihove vladavine? To je na ideološkom planu, a što se događalo na onom stvarnom, govorio je Pavliček, i neću ponavljati. Zato je najveća odgovornost na onima koji su danas izabrani. Poručujemo im s našeg Sabora: “Stisnite glave, odbacite balaste i pokrenite Hrvatsku. To narod od Vas očekuje!”.

Na nama svima ovdje danas, na novim dužnosnicima koje ćemo izabrati leži velika odgovornost. Vrijeme je da svi mi radimo na pitanju konzervativizma, na pitanju hrvatskog imena, hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske. Hoće li biti novi izbori ili neće, predstava je za narod u trenutcima kada nema vizije razvoja. Predstava je o kojoj se priča samo da se donesu neke skrivene dnevnopolitičke odluke u Hrvatskoj, ili za Hrvatsku u Strasbourgu ili Bruxellesu, odluke o kojima mi ne znamo ništa. Za nas konzervativce potpuno je nebitno hoće li biti izvanredni izbori ili ne, dok god ne budemo onoliko jaki koliko želimo, i dok ne budemo spremni na izborima nametnuti se svima tako da narod kaže isto što je rekao i ’91. “Dosta je bilo, krenimo u obranu onoga jedinoga što ovdje imamo, svoje Domovine”.

Mladih je sve manje, i kroz 20 godina u Hrvatskoj na jednog umirovljenika bit će pola radnika. Kakve su to mirovine od kojih su umirovljenici prisiljeni na puko preživljavanje. Kakve će tada biti mirovine? Dok mi gledamo televiziju i strepimo hoće biti ili neće biti izbora, ne razmišljajući kako će se dogoditi opet isto. Stalne izmjene “jednih” i “drugih”. Zato je pred nama je trnovit i težak put, pred nama je izazov nemogućeg, ali mi Hrvati poznati smo po tome da možemo učiniti nemoguće. Pred nama je izazov buđenja, i traženja promjene ovog trulog političkog sustava, u novi demokratski sustav, sustav poštenja, tolerancije, kompromisa i časti.

Pošaljimo zato s ovog Sabora jasnu poruku: “Dosta je bilo! Mi Hrvati možemo i znamo bolje, bolje za našu djecu, naše mlade i naše stare. Možemo krenuti u obranu svog”.

Konzervativci podržali prvi nacionalni Hod za život

Članovi Hrvatske konzervativne stranke, predvođeni predsjednicom HKS-a Ružom Tomašić i predsjednikom Glavnog odbora HKS-a prim. Ante Zvonimirom Golemom, sudjelovali su u subotu, 21. svibnja 2016., u prvom nacionalnom Hodu za život i na taj način dali potporu udrugama i volonterima koji se zalažu za pravo na život od začeća do smrti.

''Hod Za Život''

Povorka od oko 15 tisuća ljudi, među kojima je bilo puno mladih te cijelih obitelji s malom djecom, manjim dijelom iz drugih dijelova Hrvatske, krenula s Trga kralja Tomislava u 10.00 sati i, uz pjevanje pjesama koje slave život i obitelj, u 11.30 sati stigla na Trg bana Jelačića gdje je održan prigodan glazbeni program. Dostojanstvenu povorku na Strossmayerovom trgu dočekali su malobrojni prosvjednici inicijative „Obrane prava na izbor“. Na njihove zvižduke i dobacivanja sudionici povorke uzvratili su skandiranjem „Život, život!“ i „Hrvatska, Hrvatska“, a u jednom trenutku došlo je i do bliskih susreta zbog kojih je policija priveal nekolicinu sudionika „Prava na izbor“.

Podržali smo ovu akciju kako bi poručili svim ženama koje se pripremaju na abortus da im se želi pomoći, materijalno i emocionalno, da očuvaju trudnoću i rode dijete. Ostvarivanje ekonomskih predispozicija za normalan razvoj obitelji je ključ demografskog napretka, a ne davanje poticaja za novorođeno dijete, rekla je u izjavi za medije Ruža Tomašić.

Predsjednica Tomašić tijekom akcije je potpisala obrazac izjave potpore Europskoj građanskoj inicijativi za zaštitu braka i obitelji „Mama, tata i djeca“ koju je u prosincu prošle godine prihvatila Europska komisija. Njome se od Komisije traži da predloži zakon kojim bi se u europskom zakonodavstvu brak definirao kao zajednica muškarca i žene, a obitelj kao zajednicu temeljenu na braku i/ili potomstvu.
Organizacijski odbor ove inicijative, kojem je na čelu Mađarica Edit Frivaldszky, ima, zajedno s predsjednicom devet članova iz različitih europskih zemalja – Mađarske, Slovačke, Švedske, Poljske, Hrvatske, Velike Britanije, Francuske i Portugala. Registracijom je započeo jednogodišnji proces skupljanja potpisa građana za potporu navedenoj inicijativi. Za uspjeh inicijative potrebno je prikupiti milijun potpisa iz sedam različitih država članica, a Komisija nakon toga treba reagirati u roku od tri mjeseca.

“Ostani vjeran do smrti i dat ću ti vjenac života” (Otkr. 2:10)

Izaslanstvo Hrvatske konzervativne stranke predvođeno dopredsjednicom Marijanom Klišanin, glavnim tajnikom HKS-a Denisom Bevandom, predsjednikom Glavnog odobra HKS-a prim. Antom Zvonimirom Golemom i predsjednikom GO HKS-a Grada Zagreba Mariom Morom  nazočilo je u nedjelju, 6. ožujka 2016., na Mirogojskom groblju prvoj panihidi za duše pravoslavoslavnih hrvatskih branitelja poginulih tijekom Domovinskog rata.

FOTO GALERIJA:

Mirogoj

Na Dan sjećanja na stradanje sveta 42 mučenika iz Amoreje panihidu je održao Njegovo Visokopreosveštenstvo Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar. Zbog nedostatka bogoslužnog prostora panihida je održana na otvorenom, na grobu Petra Preradovića uz sudjelovanje brojnih vjernika, predstavnika braniteljskih udruga, političkih stranaka i domoljubnih udruga.

“U blaženom usnuću vječni pokoj podaj Gospode usnulim slugama svojim:
– Nikola Bogojević
– Radomir Obradović
– Dino Simić
– Zoran Radojković
– Mihajlo Cvijanović
– Rajko Jovanović
– Vojislav Beader
– Stojan Marinov
– Stevan Milić
– Aleksandar Radojević
i svim ostalim neznanim pravoslavcima poginulim za Hrvatsku u Domovinskom ratu i učini im vječan spomen”.

U govoru pri kraju panihide Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar  rekao je kako je današnja samostalna Hrvatska stvorena  1991. godine kad se razdvajala od Jugoslavije. “Svoju sposobnost opstanka i zaštite svog naroda, usprkos nesklonim međunarodnim okolnostima, potvrdila je vojnom pobjedom u Domovinskom ratu. Ta pobjeda nije došla kao dar velesila, nego je rezultat hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja. Neovisno o tomu jesu li bili katolici, pravoslavci, protestanti ili muslimani, oni su bili prije svega Hrvati spremni poginuti za svoju domovinu Hrvatsku”, rekao je arhiepiskop Aleksandar.

U ime braniteljskih udruga sve prisutne pozdravio je pukovnik Mijo Crnoja.

Na kraju panihide svi nazočni pomolili su se za sve poginule za Hrvatsku u Domovinskom ratu.

IZ KRVI MOJE TRAVA RASTE

Krv moja razlila se poljem
Natopila zemlju slavonsku,
Rodna zemljo, primi ovaj poklon,
Bolan poklon za moju Hrvatsku.

Noć sklopila je moje oči
Na cesti gdje došao je kraj,
Prijatelji, moja vjerna braća,
Razbili su smrtni zagrljaj.

Iz krvi moje trava raste
Nježan vjetrić lako njiše nju,
Al’ ponosno ona glavu diže,
I vjerno čeka svoju Hrvatsku

Ruka sad moja negdje spava
U travi gdje dušman caruje
Tužna zemlja bez svojih Hrvata
Šutke plače i s bolom druguje.

Mario Filipi

Mario Moro izabran za predsjednika GO HKS-a Grada Zagreba

Na zboru, održanom petak, 19. veljače 2016., u Tajništvu HKS-a, izabrano je novo vodstvo Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba.

Glavni tajnik HKS-a Denis Bevanda u svojstvu predsjednika Radnog predsjedništva u pozdravnoj riječi nazočnim izaslanicima gradskih četvrti Grada Zagreba prenio je pozdrave predsjednice HKS-a Ruže Tomašić koja je novom vodstvu poželjela uspješan rad. Zboru su se obratili dopredsjednica HKS-a Marijana Klišanin i predsjednik Glavnog odbora HKS-a prim. Ante-Zvonimir Golem koji su novom vodstvu poželjeli puno uspjeha u pripremama za predstojeće lokalne izbore koji će se održati sljedeće godine.

Nakon provedene izborne procedure, za novog predsjednika gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba  jednoglasno je izabran umirovljeni časnik HV-a Mario Moro, za dopredsjednike Ana Grgić i Andrija Nejašmić, a za tajnika Boris Nesek.

Za članove Izvršnog odbora jednoglasno su izabrani Bernard Tomašević, Josip Čičak, Plamenko Nosić, Ante Čančar, Renato Kovačević, Dane Lozušić, Ivana Mirt, Marina Bobanović, Ilija Andabak, Ante Ćesić, Dragan Borac, Stjepan Ćuk Kostrec i Nives Frey.

FOTO GALERIJA:

HKS GO Zagreb

Novoizabrani predsjednik zahvalio je zboru na povjerenju naglasivši kako će njegov jedini kriterij u vođenju zagrebačkog HKS-a biti rad i volja svakog člana te kako očekuje da svaka gradska četvrt iznese viziju svoga rada. Pozdravio je održavanje tematskih tribina na kojima se članovi stranke i svi zainteresirani potencijalni članovi upoznaju s modernim konzervativizmom. Drugi cilj njegovog predsjedanja bit će usmjeren na pripremu lokalnih izbora koji će se održati u svibnju 2017. godine. ”To je samo naizgled puno vremena, ali vremena nema dovoljno”, istaknuo je dodajući kako HKS u Zagrebu može puno napraviti realizacijom ideja njegovih članova kroz formiranje radnih skupina koje će biti samostalne u radu. “Nadam se da će naš model prihvatiti i organizacije HKS-a u drugim gradovima, dodao je istaknuvši da kao otac dvoje djece, želi pridonijeti da Hrvatska postane zemlja u kojoj će svi moći pristojno živjeti i podizati svoju obitelj”, zaključio je Moro.

Održana sjednica GO-a HKS-a Grada Zagreba

U stranačkim prostorijama održana je sjednica Izvršnog odbora Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba. Sjednicom je predsjedavala dopredsjednica HKS-a Marijana Klišanin, koja je upoznala nazočne da od 18. siječnja 2015. kad je donesena Odluka o Izbornom zboru GO Grada Zagreba zaprimljena jedna kandidatura za člana Izvršnog odbora, a za predsjednika Gradske organizacije nije još pristigla nijedna kandidatura. Napomenula je da proces kandidatura za predsjednika Gradske organizacije završava zaključno s 03. veljače, a za članove Izvršnog odbora završava zaključno s 10. veljače 2016.

Glavni tajnik HKS-a Denis Bevanda osvrnuo se na pojedine napise objavljene u elektronskim medijima oko HKS-a Grada Zagreba rekavši da „konjokradice“ opet na lažima jašu. Podsjetio je da je gospodin Ilija Dominković, dao neopozivu ostavku 14. prosinca 2015. na mjesto predsjednika GO-a. “Jučer je gospodin Dominković zatražio ispis iz članstva i ja mu želim svako dobro u njegovom budućem radu”, rekao je Bevanda. Dodao je kako živimo u slobodnom društvu te da je svatko kovač svoje sreće i ima pravo birati s kim će raditi i živjeti, ali da se pri tome očekuje iznošenje istine u javnosti.

Govoreći o kandidaturama za Izvršni odbor i Gradsko vijeće dopredsjednik HKS-a Grada Zagreba Boris Nesek rekao je da se u postupku reizbora treba pružiti šansa novopristiglim brojnim i kvalitetnim novim članovima HKS-a Grada Zagreba, te da je kao dopredsjednik u tom smislu obavio brojne razgovore. „Ideja konzervativizma sve je bliža mladoj hrvatskoj populaciji koja postaje svjesna pogubnih posljedica liberalnog i komunističkog nasljeđa, kao i lažnih zalaganja dosadašnjih političkih garnitura za boljitak i prosperitet Hrvatske i hrvatskoga naroda“, dodao je Nesek, trenutačni v.d. predsjednika HKS-a Grada Zagreba.

Na sjednici Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba, nazočio je i predsjednik Glavnog odbora HKS-a prim. Ante-Zvonimir Golem, koji se posebno osvrnuo na aktualnu političku situaciju. Ne ulazeći u opravdanost ili neopravdanost ostavke ministra branitelja, Hrvatska konzervativna stranka oštro prosvjeduje protiv ponovnih napada na hrvatske branitelje, gdje se iz već poznatih centara, u općoj javnosti i dalje stigmatiziraju i diskriminiraju hrvatski branitelji.

Izvršni odbor Gradske organizacije HKS-a Grada Zagreba, obavio je sve potrebne pripreme za organizaciju redovnih izbora u Gradskoj organizaciji koji će se održati 19. veljače 2016. godine.

Ruža Tomašić i A. Z. Golem otvorili ciklus tribina o konzervativizmu

Hrvatska konzervativna stranka započela je ciklus tribina i okruglih stolova na temu konzervativizma u hrvatskom društvu, političkom životu Hrvatske, kao i utjecaju konzervativizma na promjene.

Prva tribina održana je u stranačkim prostorijama HKS-a u Zagrebu, 22. siječnja, s temom ‘Konzervativizam u svijetu i Hrvatskoj’, s naglaskom na povijesno značenje konzervativizma u Hrvata.

Uvod u tribinu dala je predsjednica HKS-a i europarlamentarka Ruža Tomašić, koja u Europskom parlamentu zastupa stajališta zajedno s konzervativnim parlamentarcima drugih država EU. Zajedničko stajalište je da će se konzervativci sustavno zalagati da Europska unija i dalje bude politička asocijacija suverenih država, bliža konfederativnom uređenju, jasno se protiveći federalizaciji Europske unije. Upravo to stajalište, ali i brojna druga kao i brojne aktivnosti, razlogom su što je HKS više prepoznat na europskoj političkoj karti nego u Hrvatskoj. Potrebno je stoga ovim ciklusom tribina i okruglih stolova približiti građanima Hrvatske jasni prikaz ne samo što je HKS, već i koja su to načela koja bi trebala održati opstojnost Republike Hrvatske.

Tribinom „Konzervativizam“, predsjednik Glavnog odbora HKS-a, prim. Ante-Zvonimir Golem, simpatizerima i članovima HKS-a predstavio je osnovna načela konzervativizma. Predstavljajući osnovna načela, primjetno je kako je upravo u hrvatskom narodu konzervativizam duboko ukorijenjen, međutim, u dnevno-političkom rašomonu, podjelama u društvu i svakodnevnoj populističkoj politici, jednostavno nije prepoznat. Premda je Hrvatska u doba predsjednika dr. Franje Tuđmana imala odlike autoritativnog konzervativizma, razvoj Hrvatske nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika poprima više liberalno–neoliberalni smjer uz manji utjecaj neokonzervativnog smjera kojeg mnogi danas smatraju i liberalnim pristupom konzervativizmu. Povijesnim prikazom razvoja konzervativizma u svijetu, spomenuti su neki od istaknutijih konzervativaca hrvatske povijesti poput grofa Janka Draškovića, vlč. Mihovila Pavlinovića ili hrvatskog mučenika dr. Milana Šufflaya,

Zalaganja Hrvatske konzervativne stranke, u kojoj postoje pobornici sva tri oblika konzervativizma, od autoritativnog do umjerenog, idu u smjeru provođenja potrebnih promjena, ali uz očuvanje ne samo institucija, već i svega onog što je dobro. Uloga HKS-a je upozoravati na moguće posljedice velikih, dosta često i nepotrebnih, promjena i što bi one mogle donijeti u budućnosti. Upravo najavljenim javnim tribinama, HKS će građanima pokazati kako konzervativizam nije povratak u prošlost, već prosperitet u budućnosti temeljen na mudrosti i iskustvu koje je potrebno iščitati iz bogate hrvatske povijesti.

Tomašić i Golem čestitali Reineru i Oreškoviću

Predsjednica HKS-a Ruža Tomašić i predsjednik Glavnog odbora HKS-a prim. Ante Zvonimir Golem čestitali su u utorak, 29. prosinca, novoizabranom predsjedniku Hrvatskoga sabora akademiku Željku Reineru i novom mandataru hrvatske vlade Tihomiru Oreškoviću na povjerenim im dužnostima.

Čestitamo akademiku Željku Reineru na izboru na časnu dužnost predsjednika Hrvatskoga sabora.
Hrvatska konzervativna stranka daje akademiku Reineru punu potporu za ostvarenje obećanja iz njegova nastupnog govora – da će se zalagati protiv svih podjela koje više ne smiju biti kočnica daljnjeg razvitka hrvatskog društva i zalagati za, kako je naglasio, provedbu reformi koje će pretvoriti Hrvatsku ne samo u slobodnu, neovisnu i demokratsku europsku zemlju već i u državu blagostanja, prosperitetnu zemlju sretnih i uspješnih ljudi.

Hrvatska se ponovno nalazi na povijesnoj prekretnici i, nakon konstituiranja novog Sabora i nove Vlade, ima još jednu šansu krenuti putem stabilnosti, jedinstva i općeg boljitka svih njenih državljana. Hrvatska konzervativna stranka sa svoje strane želi pridonijeti ostvarenju ovih ciljeva, a akademiku Reineru želi puno uspjeha u predsjedanju najvišim zakonodavnim i predstavničkim tijelom Republike Hrvatske, iznad kojega, nadamo se, više nikada neće biti nitko osim dragog Boga.

Čestitamo također i mandataru nove hrvatske vlade Tihomiru Oreškoviću uz želju da uspješno sastavi vladu stručnjaka s kojima će provesti nužne reforme te pokrenuti investicijski val i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.

Ruža Tomašić
predsjednica Hrvatske konzervativne stranke
Prim. Ante-Zvonimir Golem
predsjednik Glavnog odbora HKS-a

Kandidati koalicije SPREMNI potpisali “Nedužnicu”

Kandidati koalicije SPREMNI za Hrvatski sabor Mate Knezović (OS) i prim. dr. Ante-Zvonimir Golem (HKS) i Miroslav Šurbek (HSP) na konferenciji za novinare u četvrtak predstavili su i svojim potpisom podržali dokument pod nazivom “Nedužnica”.

Riječ je privatnoj ispravi kojom potpisnik priseže da se nije ogriješio niti o jednu od šest navedenih točaka Nedužnice: da nije kazneno sudjelovao u oduzimanju života, da se nije ogriješio o pretvorbu i privatizaciju, da za sve što je stekao od 1989. ima pokriće u primanjima, da se nije ogriješio o domovinske vrijednosti izdajom ili neprijateljskim djelovanjem, da nije bio pripadnik UDBA-e, KOS-a, SDB-a i tajnih službi bivše ili neke druge države te da nije niti je bio član masonskih organizacija.

“U Hrvatskoj je potraga za poštenijim i nedužnim ljudima i zbog toga smo podržali inicijativu dipl. ing. Ivana Juroša o potpisivanju Nedužnice,  privatne isprave koju bi trebali u budućnosti potpisati svi kandidati za Hrvatski sabor. Nadam se da će ovakav ili sličan dokument postati obvezujući na idućim izborima, rekao je Mate Knezović”, predsjednik Obiteljske stranke i prvi na koalicijskoj listi SPREMNI  u I. izbornoj jedinici.
Objašnjavajući točke Nedužnice Knezović je rekao kako su izdaja i neprijateljsko djelovanje u Hrvatskoj vrlo unosan biznis od kojega oni koji subverzivno djeluju protiv Hrvatske i hrvatskog naroda dobro žive, a paradoks je da ih ne financiraju samo strane države nego i hrvatski proračun. Točka o nepripadnosti bivšim jugoslavenskim tajnim službama važna je jer su te strukture ubijale i mučile pripadnike hrvatskog naroda, a članstvo u masonskim organizacijama neprihvatljivo je jer te organizacije imaju ciljeve koji nisu i ciljevi hrvatskog naroda, dodao je. “Iz svih točaka iščitava se potreba o provedbi lustracije. Svaki kandidat za izbore trebao bi pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potpisati ovaj dokument. Cilj lustracije, koju namjerava pokrenuti koalicija SPREMNI je da Republika Hrvatska onemogući kandidiranje za zastupnike onih koji su počinili ovakva djela protiv ljudi i države. Hrvatska ima pravo da narodni zastupnici budu slobodni kako bi uistinu zastupali hrvatski narod a  ne neke privatne ili protunarodne interese”, naglasio je Knezović.
Prim. dr. Ante-Zvonimir Golem, drugi na listi Koalicije SPREMNI u VII. izbornoj jedinci, rekao je kako je podržao inicijativu zbog činjenice da se u hrvatskom  društvu  “poštenje više ne cijeni,  a mediji se koriste za podjele i kao instrument za razračunavanja”.  “Stranke su se u svojim programima pozivale na lustraciju, međutim, kako se bliže izbori, taj njihov poziv postajao je sve slabiji. HKS, HSP i OS ostala je jedina koalicija koja predlaže lustraciju”, rekao je Golem te istaknuo kako se “članovi koalicije pokušavaju dezavuirati raznim  medijskim prozivanjima”   te da je “potpisivanje Nedužnice najbolji odgovor na sve takve objede”.
Nedužnicu su dosada potpisali čelnici stranaka koalicije SPREMNI, a spremni su je potpisati svi kandidati koalicije HKS-HSP-OS za Hrvatski sabor, rečeno je na konferenciji za novinare.
“Svi oko lustracije oblijeću kao mačka oko vruće kaše, a nitko da se isprsi i napravi nešto konkretno. Zbog toga je sjevnula ideja Nedužnice, rekao je pokretač inicijative, dipl. ing. Ivan Juroš naglasivši kako je ‘nedužnica’ novi  pojam u hrvatskom jeziku koji je vrlo dobro ugrađen u priču o lustraciji. “Jasno je da se UDBA infiltrirala već u početku naših nacionalnih gibanja i u cijeloj toj našoj priči uspjela u nastojanju da sve nevaljalštine koje je radila stavi u istu ravan s braniteljima.  Zato   moramo, ne samo njih nego i sve one koji su se ogriješili o Hrvatsku, ukloniti iz javnog života da više ne prave nikakve nevolje. Moja želja je da se Nedužnica  institucionalizira kroz Sabor“, rekao je Juroš.