Predstavljene liste za V izbornu jedinicu

Koalicija Domovinski pokret Miroslava Škore, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Hrvatska konzervativna stranka, HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranka umirovljenika i Zelena lista predstavila je listu na konferenciji za medije predstavila kandidate liste za petu izbornu jedinicu.

Na listi u petoj izbornoj jedinici su Ivan Penava, Marijan Pavliček, Ružica Vukovac, Stjepan Kulić, Dražen Đurović, Nikola Barišić, Marko Bikić, Martin Kordić, Anita Matić, Ivana Mujkić, Elena Mikolčević, Karlo Zečić, Dubravka Lipovac Pehar i Angela Naletilić.

„Posebno mi je zadovoljstvo i ponosan sam što imamo ovakvu listu mladih, školovanih ljudi, neokaljanih ljudi koji će znati zastupati sve vas“, rekao je Penava. Miroslav Škoro se nadovezao te pokazao poseban ponos listom u petoj izbornoj jedinici.

„Ova će lista postići rezultat kojim će se, u Slavoniji, Baranji, Zapadnom Srijemu i cijeloj Hrvatskoj, pokazati da Domovinski pokret nije treća opcija, nego prva opcija bez koje se neće moći sastaviti nova poštena vlast u našoj domovini Hrvatskoj“, rekao je Škoro. Predsjednik Domovinskog pokreta predstavio je i načelnika najmlađe hrvatske općine Štitar, Marka Bikića koji je rekao da uvijek postoje oni koji će velikima, kada zaborave malog čovjeka, reći „ne“.

„Domovinski pokret će biti brana prema HDZ-u i SDP-u jer će ljudi glasovati za Domovinski pokret. Naša djeca su već glasovala protiv SDP-a i HDZ-a, ali su glasovala svojim nogama, tako što su napustila Slavoniju – to se više neće događati“, zaključio je Škoro.

Demanti HKS Dubrovnik

Povodom medijskog priopćenja bivše predsjednice HKS GO Dubrovnik Dražane Martinović Mamić želimo skrenuti pozornost na niz nelogičnosti koji se navode u istom.

Svaki član HKS-a sukladno sa Statutom stranke može biti predložen i izabran kao kandidat na izborima ako ga potvrde Glavni odbor i Predsjedništvo stranke. Glavni odbor i Predsjedništvo HKS-a predložili su i potvrdili kandidate za predstojeće izbore za Hrvatski sabor 11. lipnja, dok je gospođa Martinović Mamić podnijela ostavku tajništvu stranke 7. lipnja ove godine prije nego što se uopće raspravljalo o kandidatima na stranačkim tijelima.

Za razliku od nekih stranaka HKS tj. vodstvo stranke ne odlučuje o kandidatima dekretom predsjednika već poštuje proceduru i vjeruje svome članstvu da odabere najbolje kandidate za izbore iz svojih redova.

Sada već bivša članica HKS-a očito je shvatila kako neće dobiti željenu podršku članova stranke za kandidaturu, pa je raspuštanjem podružnice 7. lipnja i svojim medijskim istupima pokušala naštetiti zajedništvu svih suverenističkih i domoljubnih opcija koje HKS i Hrvatski suverenisti zagovaraju već duže vrijeme.

Široka koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista za X. izbornu jedinicu ima četiri osobe na listi s područja Dubrovačko-neretvanske županije, stoga smatramo da su ljudi iz dubrovačkog kraja i te kako dobro zastupljeni na koalicijskoj kandidacijskoj listi za Hrvatski sabor.

Sukladno Statutu HKS-a, stranku u Dubrovniku do reizbora predstavlja dopredsjednica mr. Ljiljana Vukotić Knez. Bivšoj kolegici i njezinim kućnim prijateljima koji su napustili stranku ovim putem želimo sreću u njihovom budućem radu.

Koalicija Domovinskog pokreta predala liste DIP-u

Koalicija Domovinski pokret Miroslava Škore, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku, Hrvatska konzervativna stranka, HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranka umirovljenika i Zelena lista, predali su svoje liste za parlamentarne izbore Državnom izbornom povjerenstvu.

“Predali smo liste u ime koalicije Domovinskog pokreta, uz narod koji je ustvari predao svoju listu za izbore koji će se održati 5. srpnja, na kojima će se pokazati koliku snagu ima ova koalicija. Već se u pretkampanji vidjelo u kojem smjeru se kreću pitanja, strelice koje dolaze iz ovog dupoloskog HDZ-a i SDP-a, čija će vladavina završiti ovoga 5. srpnja.“ – izjavio je Miroslav Škoro.

Škoro je dodao da HDZ i SDP kao i obično imaju samo jedan cilj za koji je sasvim svejedno koji će hranidbeni lanac dalje nastaviti pljačkanje Hrvatske, omalovažavanje i raseljavanje hrvatskih građana, sve stvari koje tište hrvatskoga čovjeka a o kojima oni ne govore, jer je navedenima puno važnije sve drugo te da se svakog puta pred izbore poljavjuju jedni te isti igrokazi, ljudi koji zbog nekih izmišljenih situacija prozivaju svoje političke protivnike.

„Volio bih zahvaliti svima onima koji su kroz ovih svega nekoliko tjedana uspjeli napraviti jedan snažan politički pokret, koji neće biti treća opcija, nego će nakon izbora biti prva i jedina opcija bez koje neće biti moguće formirati vlast. Zahvaljujem svim koalicijskim partnerima, ali i onima s kojima smo pregovarali, a nismo se uspjeli dogovoriti. Nećemo voditi prljavu kampanju – želimo svima puno sreće i političkog uspjeha. Hrvatskom saboru ćemo vratiti dignitet i ono poštovanje i ponos, da hrvatski građani imaju gdje uprijeti oči kad traže pravdu.” – nastavio je Miroslav Škoro.

Miroslav Škoro potom je pozvao sve političke opcije na sučeljavanje, o bilo kojoj temi, u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu, da razgovaraju pred hrvatskim narodom.

Zdravstvo u službi čovjeka

Koliko nas je u puno slučajeva došlo do zaključka da je zdravstvo postalo samo sebi svrha i udaljilo se od čovjeka. A jedini cilj rada u zdravstvu je biti uz čovjeka.
Svjedoci smo izuzetnog napretka tehnologije i većeg obima znanja koje zdravstveni djelatnici imaju. Svakim danom im je i obaveza educirati se i tako svoje znanje povećavati kako bi što bolje mogli primijeniti u radu s pacijentima.
Ali ipak imamo jednu drugu situaciju.
Silnom utrkom za modernom opremom nema više razgovora, niti kontakta s pacijentom kakav je bio. Ujedno radi sve većeg broja pretraga pacijenti pohode ordinacije i bolnice radeći silne dijagnostičke pretrage a time se produžuje vrijeme prije samog početka liječenja.
I iako se već preko 20 godina govori o potrebi donošenja programa rada to još uvijek nije napravljeno. Tako svaki liječnik radi po svom nahođenju i preporukama koje nisu donijela stručna društva nego je preporučeno u Europskim ili Američkim smjernicama.
Samim donošenjem pravilnih smjernica u puno slučajeva izbjeglo bi se nepotrebno provođenje dijagnostičkih postupaka, kao i ponavljanje istih. Prije bi se pristupilo liječenju i ishod bi bio bolji .To je zahtjevan posao ali konačno donošenje točnih smjernica smanjio bi se trošak koji je već na teret osiguranja.
A ujedno bi i pacijenti znali što trebaju činiti. Jer ovako znaju da je jedan liječnik napravio jedno a drugi nešto drugo i nisu niti sami sigurno što će im od toga pomoći.
Jedna od ovakvih problematika je sigurno problem sve veći broj oboljelih od malignih bolesti tj neke vrste raka
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 12.000 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.350 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu, potvrđeno je 24.385 slučajeva malignih bolesti (13.229 kod muškaraca i 11.156 kod žena) odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 591,2/100.000; 664,7/100.000 za muškarce i 522,7/100.000 za žene.
Očekuje se porast broja oboljelih od malignih bolesti . Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji očekuje se porast u idućih 10 godina čak za 100 posto. Što znači duplo veći broj oboljelih od malignih bolesti.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti), i odgovorne su za 27% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2018. godini. Vodeći su uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te su odgovorne za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca. Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku, u 2018. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.809 (stopa 330,7/100.000), od kojih 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100.000) i 5.760 žena (stopa 272,6/100.000).
Uzimajući u obzir ove podatke koji su navedeni u Nacionalnoj strategiji za borbu protiv malignih bolesti potrebno je pristupiti ovom problemu konačno konkretno. Ne obećavajući nemoguće a potom ostati na istom čak i gorem.
Potrebno je od Ministarstva, Liječničkih društava, udruga pacijenata ,kompletne javnozdravstvene ekipe promijeniti dosadašnji pasivni pristup . Samo isprazno popovanje po radio i Tv emisijama neće donijeti željene rezultate.
Uz suradnju svih potrebno je utjecati na promjene navika , promjene prehrane, smanjenje pušenja, smanjenje unosa alkohola. Propagirati kretanje i vježbu.
Na žalost i dalje u vrtićima i školama djeca dobivaju bureke, sendviče, i slične proizvode koje nisu nužno loši ali ne za svakodnevnu prehranu.

Od uvođenja drugačijih prehrambenih aktivnosti, uvođenje više voća, povrća, mlijeka, nezaslađenih pića možemo očekivati dugotrajne rezultate. Prehrambene navike se stječe u djetinjstvu. I zato naše aktivnosti trebaju biti takve da učinimo sve kako se neke bolesti ne bi niti razvile. A znamo da samo promjenom određenih navika oko 50 % malignih bolesti ne bi nastalo.Edukacija na pristupačan način, razumljiv za slušatelja. S ukazivanjem na sve pozitivne i negativne strane uzimanja prekomjerne količine hrane, pušenja, konzumiranje alkohola možemo značajno utjecati na rast i razvoj zdravog djeteta sa zdravim navikama.
Ovdje je potrebno djelovati na sve odgojno obrazovne ustanove, od vrtića, škola, igraonica. Ali ono što je sigurno najvažnije jeste promjena svijesti u obitelji. Tu moramo raditi zajedno . Cilj nam je promijeniti svijest i usaditi drugačije navike koje ću našoj djeci omogućiti zdravi život.

Drugi problem , koji vidimo svaki dan. Gužve u ordinacijama, i u bolnicama, veliki redovi čekanja. I umjesto da se liječenje pristupi u što kraćem roku često pretrage traju toliko dugo da je pitanje u kojemu stadiju bolesti se pristupi liječenju . A cilj nam je liječiti bolest u što manjem stadiju kako bi imali bolji uspjeh u liječenju.
Tu je potrebno konačno osposobiti e karton koji će sve nalaze pacijenta imati na jednom mjestu i tako će se izbjeći nepotrebno ponavljanje nalaza..
Potom točno definirati postupke potrebe za dijagnostiku kako se ne bi ponavljali nepotrebni postupci i tako gubilo još vremena.

I ujedno. Primarna zdravstvena zaštita ne može djelovati sama i potrebno je reorganizirati kompletni zdravstveni sustav. Omogućiti brži prijenos informacija. Omogućiti razvoj znanja u praksi. Privući mlade da svojim radom i znanjem doista budu ono što bi trebali biti . Oni koji će svojim radom pomoći čovjeku . A ujedno bez političkih i drugih utjecaja moći napredovati u svom radu bez straha od kočenja koje nastaje samo radi sebičnosti i samoživosti određenih koji se boje za svoju slavu.
Zadatak profesora jeste dobro naučiti učenika . Kada to obavi i kada je učenik bolji od profesora može biti zadovoljan svojim radom. Ujedno omogućiti svima da svojim radom imaju dostojnu zaradu . A ne da osnovna plaća liječnika i sestre bude takva da traže bilo kakav izlaz iz svoje struke kako bi više zaradili.
Sve ove godine slušamo prazna obećanja i razmatranja o tome što bi trebalo učiniti. Ali kada dođe do potrebe realizacije iskrsne nešto i vraćamo se starim navikama.
Međutim ovakve stare navike u novom svijetu su stvorile nered. A u tom neredu najviše stradaju pacijenti.
Izaberimo prave ljude. One koji su svojim radom do sada pokazali da im nije problem raditi i uvesti poboljšanja. Konačno odlučimo izabrati sposobne ljude jer jedino tako možemo ići naprijed .

Dr Mirjana Semenić Rutko

IZBORNI ZBOR GO HKS-a TROGIRA

U subotu 6. lipnja u Trogiru je održan Izborni zbor Hrvatske konzervativne stranke za grad Trogir, te koordinacija Hrvatskih suverenista. Zbor se održao u Gradskoj vijećnici Grada Trogira u koju se smjestilo preko 50, uglavnom mladih, ljudi. Za predsjednika organizacije jednoglasno je izabran 24-godišnji Ivan Šustić, a za dopredsjednike Dario Bukić i Miroslav Salapić. Za tajnicu organizacije izabrana je Marija Šarić.
Izabran je i Izvršni odbor Gradske organizacije HKS-a Grada Trogira, a u njemu su: Mario Bukić, Božo Ćurak, Zdravka Kreković, Igor Kozarić, Ilija Salapić, Miro Šarić i Goran Tadić.

Zbor su pozdravili putem video zida predsjednik HKS-a, Marijan Pavliček i dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić. U ime Hrvatskih suverenista Zboru je se obratio Hrvoje Zekanović.

Novoizabrani predsjednik Ivan Šustić u svom je govoru, među ostalim, rekao: „Ludo sam zaljubljen u svaki kamen ovoga Grada i želim njemu i njegovim ljudima vratiti makar dio duga što su učinili mene ovakvim čovjekom kakav danas jesam, a siguran sam i kako ista želja postoji i u mnogima od vas. Želim da svojim imenima svjedočimo ono što ovom gradu želimo. Želim da budemo grad efikasne i brze gradske uprave, grad bez bespotrebnih poreznih davanja, grad koji svaki potrošeni novčić predočuje svojim građanima, jer će taj grad znati da to upravo novac građana i jest. Ne želim zvučati patetično, ali zaista želim da budemo grad gdje će djeca sretno i sigurno odrastati, gdje ćemo svi mi rado obitelji zasnivati i grad na čijem ćemo kamenu željeti do kraja ostati. A kada se i taj kraj približi, da budemo sretni i zadovoljni jer znamo kada nas se pitalo – da smo dali najviše što smo mogli.“

HKS-u Trogir i svim novoizabranim članovima stranke želimo uspješan rad!

Tomašić u Bujici: Milanović navija za Plenkovića

U emisiji Bujica na Z1 televiziji gostovala je europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić.

Plenković radi ono što mu Pupovac kaže, a Pupovac dobiva naređenja od Vučića – izjavila je u Bujici najpopularnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić, komentirajući ekskluzivne dokumente, koji su objavljeni u emisiji i novom broju Hrvatskog tjednika, a iz kojih se jasno vidi kako službeni Zagreb popušta Srbiji pri ulasku u Europsku uniju. Haag je tražio od Beograda izručenje šešeljevaca Vjere Radete i Petra Jojića, međutim, Vučić je to odbio, a Plenkovićeva Vlada nije učinila baš ništa, iako su znali za haaški zahtjev iz veljače ove godine… Reagirala je jedino Ruža Tomašić, međutim, Ministarstvo vanjskih poslova nije htjelo koristiti dostupne mehanizme pred Europskom komisijom, kako bi se sankcioniralo Beograd radi opstrukcije pravde.

“Kad nam Srbija nešto imputira, mi šutimo, umjesto da im vratimo činjenicama,” – tvrdi Ruža Tomašić i napominje kako je tome kriv strah naših političkih elita od Bruxellesa: – Oni Srbiji gledaju kroz prste. Europskoj komisiji sam pisala o tom slučaju i odgovorili su mi da Hrvatska ima pravo inzistirati kod Srbije na ispunjenju haaških obveza. Hrvatska to nije učinila, jer ne žele narušavati dobre odnose s Vučićem!”

Koliko sami sebe poštujemo, toliko će nas poštovati i drugi – napominje Tomašić: – Nečinjenjem u konkretnom slučaju, blatimo sami sebe. Kada god smo nekog poslali van, u Vijeće Europe ili Europsku komisiju, u većini slučajeva to nisu bili domoljubi i stručnjaci, već isluženi kadrovi iz bivše države, sa starom tradicijom druženja s kadrovima iz Srbije. Malo je onih koji su otišli van isključivo radi Hrvatske i koji se za Hrvatsku bore, većinom se bore za svoju karijeru ili za svoj džep.

Milanović i Plenković jedan drugome čuvaju leđa!

Ruža Tomašić ne vjeruje da su posljednje svađe premijera i predsjednika iskrene te izražava otvorenu sumnju da je riječ o “predizbornom igrokazu”: – Plenković i Milanović su prijatelji iz diplomacije. Mislim da je Milanoviću puno draže da Plenković bude predsjednik Vlade nego Bernardić, mislim da oni jedan drugome čuvaju leđa! Podržavaju se iza kulisa, a ovo čemu svjedočimo zadnjih dana je samo predstava za narod.

“Narod uporno bira jedne te iste, a očekuje promjene,” kritična je Ruža Tomašić i prema biračima, uz napomenu da “to tako ne ide”.

Posebno je prokomentirala Milanovićevo negiranje Dana državnosti, 30. svibnja: – Predsjednik RH treba poštivati odluke Hrvatskog sabora, osim ako se on ne postavlja iznad našeg parlamenta… Već sam jednom rekla da se Milanović ponaša kao razmaženo derište. Mi se sada toliko čudimo, a znamo tko je on… Čovjek je četiri godine bio predsjednik Vlade i što je tada radio?! One budale koje su mu dale glas, što ću im ja, to je njihov problem!

Ruža Tomašić je u Bujici potvrdila da na parlamentarne izbore ide zajedno s Domovinskim pokretom Miroslava Škore: – Na izbore ću ići u 10. izbornoj jedinici, zato što tamo živim.

Tomašić o Krstičeviću: Hendikep za HDZ, ide u zasluženu mirovinu!

Velikim hendikepom HDZ-a smatra odbijenicu, koju je Andreju Plenkoviću dao general Damir Krstičević: – U jednu ruku, nije mi drago što Krstičević ne ide na listu, jer ipak je on branitelj i dao je jako puno… Žao mi je, ali politika je naprosto takva. Mislim da je to hendikep za HDZ jer je Damir Krstičević na prošlim izborima tamo dobio najviše preferencijalnih glasova. Čovjek se zasitio politike, bio je branitelj i dao je što je mogao, pustimo ga sada u zasluženu političku mirovinu.

Bujica je objavila izjavu predsjednika Udruge 100-postotnih HRVI Đure Glogoškog, koji je potvrdio da je predstavnicima ratnih veterana, tijekom prošlotjedne proslave Dana Oružanih snaga, zabranjeno sudjelovanje u službenom protokolu, a sve radi toga da Milanović ne bi opet otišao, kao što je to učinio u Okučanima, kada su se pojedinci pojavili u majicama s oznakama HOS-a. U emisiji je to protumačeno kao svojevrsna protokolarna usluga Andreja Plenkovića aktualnom šefu države, a Ruža Tomašić je i to prokomentirala: – Kad su HOS-ovci krenuli u rat sa oznakama HOS-a, mogli su Milanović, Jandroković i Plenković reći: “To su ustaška znakovlja, mi se ne slažemo. Idite doma, a u rat idemo mi!” Ali oni to nisu učinili, sjedili su na sigurnome, a kada su naši dečki izvojevali pobjedu, sada njih žele mijenjati…

“Ne smeta njima osobno toliko HOS, koliko smeta Pupovcu i Vučiću,” nastavila je Ruža Tomašić: “Vučić traži preko Pupovca da se to mijenja, naši slušaju Pupovca i to je to.”

Ruža Tomašić i Karolina Vidović Krišto komentirale odluku Visokog prekršajnog suda…

Gošća Bujice komentirala je i odluku Visokog prekršajnog suda, kojom se dopušta korištenje ‘ZDS’ u hrvatskoj ratnoj budnici ‘Bojna Čavoglave’: – Ljudi u Visokom prekršajnom sudu ipak razmišljaju svojom glavom. Thompson tu pjesmu nije napravio iz nekakve obijesti. Spjevao ju je da podigne moral hrvatskim braniteljima. Oni koji to nisu voljeli tada, ne vole ni sada, a ja ih ponovo pitam; što se nisu stavili na raspolaganje kada i Thompson i HOS-ovci?! Međutim, nije samo to problem, već je problem i naša diplomacija, Vlada. Kada Thompsonu zabranjuju koncerte u nekim drugim državama, on mora sam sebe braniti, a to bi trebala raditi država.

Istim povodom u Bujicu se javila još jedna dama iz Domovinskog pokreta – Karolina Vidović Krišto, koja će na Škorinoj listi biti u 9. izbornoj jedinici: – To je puno više poraz onih koji mrze Hrvatsku nego što je to naša pobjeda. Naravno da je pobjeda u smislu da smo se još jednom obranili od napada, međutim, ovaj put smo stvarno uspjeli sačuvati pobjedu koju smo izborili 90-tih godina, u Domovinskom ratu. Thompson je našoj djeci kroz svoje pjesme toliko toga prenio o našoj povijesti, toliku im je vjeru probudio u dragoga Boga, probudio im je nacionalnu svijest. Bogu hvala da postoje takvi ljudi, koji šire dobro kroz svoje pjesme i kulturu…

Nastavila je o pozdravu ‘ZDS’: – To nije bio samo pozdrav HOS-a, niti je to bio samo poklič u Thompsonovoj pjesmi. To je bio pozdrav mnogih postrojbi Hrvatske vojske. Mnoge su postrojbe imale svoje himne, gdje su pjevali ‘ZDS’ i nikakvog zla u tome nije bilo.

Komentirala je suđenja zbog ‘ZDS’: – To su farse, to nisu rasprave, to nisu suđenja, to su sudske farse! I tu se opet vraćamo na pravosuđe, kojemu treba lustracija. To je ruganje vlastitome narodu i farsa je kad Visoki prekršajni sud uopće treba o tako nečemu raspravljati. Presudu su trebali donijeti još u veljači ove godine, no, baš su tada pronađeni posmrtni ostaci našeg heroja, HOS-ovca Žarka Manjkasa Crvenkape, koji je na svojoj odori imao potpuno sačuvanu oznaku sa ‘ZDS’, a što svjedoči o tome da je to znak dobra, pa je tada nisu donijeli jer je javnost bila posebno senzibilizirana.

Plenkovićeva bajka o 10 milijardi eura

Eurozastupnica Ruža Tomašić u nastavku emisije posebno se osvrnula na Plenkovićevo obećanje o 10 milijardi eura, koje nećemo dobiti od EU, iako je premijer pred kamerama govorio drukčije: – To je samo lista njegovih želja i predizborna bajka za naivne! Komisija taj novac nema i ona se mora zadužiti. Mnoge države neće pristat na to, jer ne žele dužničko ropstvo, posebno ako se ne zna pod kojim se uvjetima zadužujete… Ukoliko nam, s jedne strane, nešto i daju, uskratit će nam novac za fondove, koji nam treba doći i povećat će našu članarinu. Komisija sad predlaže i smanjenje proračuna za poljoprivredu od čak 9 posto, a seljaka tjeraju na nove troškove. Tko je tu lud, tko tu kome vjeruje?

Ruža Tomašić najavila je oštar istup u Europskom parlamentu prema zastupnicima iz Austrije, zbog najave da Beč od sljedeće godine namjerava zabraniti komemoraciju na Bleiburgu: – Sigurno ću reagirati kod austrijskih eurozastupnika, međutim, tu bi trebala reagirati ponajprije Hrvatska vlada. Nacionalna sramota bi bila da nam se to zabrani i ako vladajući to dopuste, onda su stvarno ni za što! Nitko ne može gaziti po vama, ako se ne prostrete, a mi se kroz cijelu našu povijest samo prostiremo, zato što na izborima biramo beskičmenjake.

Izborni zbor HKS Osijek, Matko Musulin izabran za predsjednika

Dana 29. svibnja 2020. održan je Izborni zbor Hrvatske konzervativne stranke za grad Osijek. Za predsjednika organizacije jednoglasno je izabran Matko Musulin, prof., za dopredsjednike Krešimir Kopić i Dario Ivković. Za tajnika organizacije izabran je dr.sc.Davorin Janjiček.

Za članove Izvršnog odbora Gradske organizacije HKS-a Grada Osijeka izabrani su: Marija Matanović, dr.sc.Igor Josipović, Dražen Ivošević, Vladimir Matanović i Feliks Unković.

Po riječima novoizabranog predsjednika Musulina, cilj djelovanja gradske organizacije Hrvatske konzervativne stranke Osijek je vraćanje povjerenja građana Osijeka u institucije te transparentno javno djelovanje. Građani moraju znati u što je utrošena svaka kuna gradskog proračuna.

Sve prisutne pozdravio je predsjednik HKS-a Marijan Pavliček, te tom prilikom istaknuo: ” Izbornim zborom gradske organizacije HKS-a Osijek želimo što spremnije dočekati nadolazeće parlamentarne izbore na kojima Hrvatska konzervativna stranka i platforma Hrvatskih suverenista izlaze zajedno s Domovinskim pokretom Miroslava Škore.

Vjerujemo da će odlični rezultati parlamentarnih izbora biti dodatni vjetar u leđa HKS-u za lokalne izbore sljedeće godine. Posebice me raduje što među novo pridošlim članovima imamo čak tri doktora znanosti, koji svojim znanjem i iskustvom sigurno mogu doprinijeti razvoju zajednice u kojoj žive”.

HKS Vinkovci

Hrvatska konzervativna stranka bogatija je za još jednu organizaciju. U Vinkovcima je, u četvrtak, 28. svibnja 2020. godine održan Izborni zbor Hrvatske konzervativne stranke Gradske organizacije Vinkovci, te platforme Hrvatskih suverenista.

Za predsjednika organizacije izabran je Zlatno Novoselac, a za dopredsjednike su izabrani Mirta Arlović i Marko Šekerija. Za tajnika organizacije izabran je Zoran Ereš.


Sukladno odredbama Statutu Hrvatske konzervativne stranke Izborni zbor gradske organizacije HKS-a grada Vinkovaca izabrao je i članove Izvršnog odbora: Zlata Vuić Resl, Miroslav Vekić, Vlado Lukač, Antonio Mijatović, Josip Cvitković, Anica Fridl, Mijo Jukić, Marko Beljan i Ferdo Čuvalo.

Izborni zbor su pozdravili predsjednik Županijskog vijeća HKS-a Vukovarsko-srijemske županije Martina Kordića i predsjednik HKS-a Marijan Pavliček.

Novoizabrani predsjednik Zlatko Novoselac u ime svih izabranih dužnosnika zahvalio je članovima na ukazanom povjerenju.

HKS-u Vinkovci i svim novoizabranim članovima stranke želimo uspješan rad!

Zdravstvo u budućnosti – kolaps ili promjene

Uz niz postojećih problema vidljivih u nestabilnom ekonomskom rastu, neiskorištenoj poljoprivredi neiskorištenim obnovljivim energetskim izvorima , jedan od vrlo važnih zadataka jeste ozbiljno reorganizirati zdravstvo.

Trenutno je prema odredbi zakona doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 16,5 % na plaću. Što znači da poslodavac svakom zaposleniku bilo u javnom bilo u privatnom sektoru na plaću izdvaja obvezni doprinos u iznosu 16,5 % svaki mjesec i uplaćuje u svrhu zdravstvenog sustava republike Hrvatske. Ovo nam mora biti jasno iz jednostavnog razloga. Stalnim pogrešnim interpretacijama u smislu besplatnog zdravstva dovodi se građane u zabludu . Zdravstvo plaća svaki zaposlenik koji prima redoviti dohodak , dodatni dohodak, ili ima ugovor o radu. I zato treba znati da zdravstvo nije besplatno nego ga plaćamo mi svojim radom. Isto tako odvaja se i dio mirovine. A svoj udio plaćaju i oni koji su radili u drugim zemljama.


Znajući ovu činjenicu, postavljam vam pitanje:
KOLIKO DUGO ĆETE DOPUSTITI DA SE NOVCI NAMIJENJENI ZAŠTITI ZDRAVLJA TROŠE NA BESKONAČNE ADMINISTRATIVNE TROŠKOVE?


Prema atlasu liječništva Hrvatske liječničke komore u Hrvatskoj je 15310 liječnika 2020 godine. Preko 60 godina je 2173 i 502 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena i pokrivaju nepopunjene ordinacije.
Još jedna vrlo značajna kategorija su medicinske sestre i tehničari kojih je u Hrvatskoj zaposleno oko 31000.
I vjerujući da novac odvojen za doprinos za zdravstvo ide isključivo u svrhe zdravstvene zaštite griješimo . Ogroman dio novca se troši na uposlenike Domova Zdravlja koji su svoju svrhu gotovo izgubili osnivanjem ordinacija u koncesiji odnosno osamostaljivanjem liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Broj domova zdravlja je ostao isti s ravnateljima, zamjenicima, tajnicima, koji svoje usluge obavljaju za puno manji broj zaposlenih zdravstvenih djelatnika. Liječnici koji su postali samostalni u svojim ordinacijama, sami su odgovorni za svoj posao , za svoje zaposlenike, i nabavku opreme .

Imamo primjer osječko Baranjske županije gdje su odlučili smanjiti trošak Doma zdravlja ujedinjujući sve domove zdravlja i tako smanjujući nepotrebnu administraciju.
Drugi dio jeste Hrvatsko Zavod za Zdravstveno osiguranje. Ovo je osnovni način ostvarivanja zdravstvene zaštite. Ono što je ovdje problematično. U svakom gradu postoji zavod sa svojim zaposlenicima, silnom administracijom koja troši novce iz iste kase. Nepotrebno se troše razne tiskanice, doznake, izvješća a silne milijune su plaćeni programi digitalizacije i stvarana e- kartona koji omogućuje bržu i lakšu komunikaciju bez nepotrebnog trošenja papira, boje i najvažnije vremena potrošenog na tiskanje raznih potvrda.


Ujedno svi smo osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje . Ali ono što nismo to je : nismo parteri. Mi smo osiguranici koji ne znaju na što su osigurani, ne znaju svoja prava niti soje obaveze. U želji uštede pravila se mijenjaju. Ali samo građani nisu upoznati s tim . Jer se dopisi upućuju samo liječnicima i ako liječnici ne ispoštuju te upute odmah ih se kazni . Tako liječnici u ordinacijama postaju oni koji umjesto liječenja provode odluke zavoda bez mogućnosti davanja mišljenja upravo o tim odlukama, jer se odluke donose jednostrano i samo prosljeđuju u ordinacije i bolnice . Bolnice su postale mjesta ogromne potrošnje . U bolnicama je veći broj nezdravstvenih djelatnika koji kreiraju puno veću potrošnju. I umjesto da su okrenute prema pacijentica i zaštiti zdravlja svakodnevno se prilagođuju pravilnicima koji se mijenjaju iz dana u dan i tako unose nered tamo gdje treba biti red.
Stvarajući medijsku sliku u kojoj se politički manipulira zdravstvenim sustavom stvara se nepovjerenje, i nesuradljivost te umjesto da građani i zdravstveni djelatnici rade zajedno nepovjerenje je dovelo do toga da pacijenti lutaju od liječnika do liječnika provjeravajući svakog od liječnika . A liječnici ne vjeruju pacijentima jer oni često iz straha ne govore doista svoje tegobe nego daju samo dio informacija .
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je kombinacija privatnog i javnog zdravstva. U zapadnim zemljama ovi sustavi surađuju koristeći opremu i ljude iz oba sustava kako bi pružili što bolju zaštitu svojim građanima. Na žalost mi ne koristimo ove resurse pravilno nego se stvara animozitet i slika o privatnom zdravstvu kao o nečem lošem . U isto vrijeme se u javnom zdravstvu stvaraju redovi čekanja, ponavljaju pretrage jer im je prošla vrijednost radi baš tih redova čekanja.
Budućnost zdravstva može biti dalje produbljivanje ovakvih problema povećavajući administraciju i nekorištenjem resursa koji postoje samo zato što se stvara privid socijalnog zdravstva koje se gubi jer stalnim prividom „besplatnog” zdravstva naši građani imaju sliku nečega što je tu eto tako. A to zapravo jako puno košta . I to što košta ide iz naših džepova, svaki mjesec i pod obavezno.
I toga moramo biti svjesni.


Zdravstvu kao i drugim sektorima je potrebna reorganizacija . Moramo naći način da zadržimo mlade liječnike koji jure na zapad za „boljim” prilikama. Edukacije trebaju doista pružiti znanja. Najveći uspjeh svakog učitelja jeste da njegov učenik bude bolji od njega samog. Tome trebamo stremiti.
Upoznati građane s njihovim pravima ali i obavezama.
Smanjiti nepotrebnu administraciju .
Donijeti pravilnike obrada i njih se pridržavati.
I konačno reći koliko se za zdravstvo odvaja i na što se troši.
Stvoriti sinergiju javnog i privatnog zdravstva i prevencijom koju počinjeno od djetinjstva zaštiti zdravlje naših građana.

Dr Mirjana Semenić Rutko

Nered u zdravstvu

Nered u zdravstvu

Unatrag tri mjeseca se doista pokazalo pravo stanje zdravstvenog sustava. Iako je prijetnja pandemijom sustav postavila u izvanredno stanje, svjedoci smo koliko toga je doista potrebno promijeniti kako bi nam sustav doista funkcionirao.

Odlučivši se za liječničko zanimanje prihvatili smo sve dobre i loše strane svoga zanimanja, pa tako i rizik kontakta s pacijentima koji boluju od bolesti koje se lako prenose. Zato postoje pravila ponašanja u ordinacijama, opremanje i čišćenje te dezinfekcija kao i zaštitna odjeća adekvatna radnom mjestu. Za prijetnju COVID-a se znalo još od prosinca i već se tada trebala napraviti jasna strategija odnosno plan ponašanja u slučaju pandemije. Na žalost radili smo stihijski.

Stožer je lavovski odradio posao, ali bez reda i jasnih uputa kako se gdje ponašati. Upute su uglavnom stizale naknadno. Bez namjere za zanemarivanjem uloge stožera koliko bi sve bilo lakše ne samo za medicinsko osoblje nego i za stanovništvo da smo bili bolje pripremljeno.
I zato sve optužbe na račun primarne zdravstvene zaštite, i posebno liječnika u koncesiji su neprimjerene.

U trenutku kada je nastupilo stanje pandemije niti jedan liječnik iz primarne zdravstvene zaštite nije smio ići na godišnji odmor ili uzeti slobodne dane. Radili su prema uputama s kojim pacijentima smiju raditi i na koji način, slagali se oni ili ne. Prvih gotovo mjesec dana u potpunosti bez zaštitne opreme. Ili sa zaštitnom opremom koju su sami nabavljali. Niti to nije problem, ali nije ju se moglo nabaviti jer je bila nestašica. Što znači da ni na koji način nismo mogli doći do zaštitne opreme, a radili smo redovno radno vrijeme i vrlo često dolazili u rizik dodira s bolesti. Kako sam već navela taj rizik smo prihvatili odlučivši se za ovo zanimanje. Međutim sve mjere koje su trebale biti provedene nisu radi rizika nas kao zdravstvenih djelatnika nego radi naših pacijenata. Jer ako smo mi zaraženi automatski su naši pacijenti pod većim rizikom, a ako odemo na bolovanje naši pacijenti ostaju nezbrinuti.

Pravovremenim planiranjem bi se sve ovo spriječilo. Jer sada nije samo problem onoga što se nije radilo unatrag tri mjeseca nego što su se redovi čekanja povećali. I sada naši pacijenti vrlo često kada se naručuju na neke pretrage dobivaju termine za godinu i više dana.

Liječnici koncesionari su u potpunosti prihvatili svoje obaveze i odradili ih maksimalno, iako je bilo nekih odstupanja to su pojedinačni slučajevi. Svi su bili na svojim radnim mjestima potpuno na raspolaganju. Organizacija je bila određena od drugih subjekata i liječnici su tu odrađivali ono što im je određeno, na žalost bez mogućnosti iznošenja svog mišljenja.

Još jednom smo bili svjedoci da je zdravstvo radilo i to prvenstveno zahvaljujući predanom radu zdravstvenih djelatnika kako u ordinacijama tako i u bolnicama i nitko od njih nije niti u jednom trenutku odbio raditi svoj posao. Samo su tražili bolju organizaciju i opremu. Jer ovo je bila vanredna situacija, a ne svakodnevni rad.

Zato smatram neutemeljenim optužbe na račun primarne zdravstvene zaštite, a posebno koncesionara. Oni su i u vrijeme dolaska velikog broja emigranata vrijedno radili u privremenim kampovima, radili vikendima, danju i noću uz svoje redovne obaveze sa svojim pacijentima. A da postoje potrebe reorganizacije sustava, naravno.

Od konačnog uvođenja e-kartona koji će dati uvid izabranom liječniku u potpuno stanje njegovog pacijenta; konačno izbacivanje nepotrebnih papirnih potvrda za doznake i druge potrebe koje bi trebale biti odmah vidljive u sustavu; rješavanja naručivanja pacijenata bez stvaranja nepotrebnih redova čekanja; smanjenja administracije koja je zagušila rad u ambulantama tako da umjesto pacijenta gledamo računalo jer sve moramo kliknuti inače nismo radili.

Nabrajanje svega bi sada odnijelo previše vremena i budimo realni, nitko ne čita preduge članke. Ali svakako da bi naši sugrađani imali znanje netko ih mora informirati. Ovo je početak.

Dr Mirjana Semenić Rutko