Istaknuti ljudi SDSS-a ponovno promoviraju velikosrpske ideje i politiku

Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke, rekao je da je sve počelo dva dana prije obilježavanja Oluje kada je, u organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine i na poziv SDSS-a preko društvenih mreža, u pravoslavnom hramu sv. Nikolaja u Vukovaru održan parastos za sve poginule u Oluji.

“Pitamo se kome je odavana počast, je li samo civilima ili i poginulim pripadnicima paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine“, rekao je Pavliček na konferenicji za novinare.

Dodao je da je Vukovar srbočetnički agresor sravnio sa zemljom, ubio više od 3000 ljudi, a za 300 sugrađana se još traga. Ustvrdio je da pojedinci, posebno čelni ljudi SDSS-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji, žele izjednačiti agresora i žrtvu i promijeniti povijest.

“Povijest je samo jedna, Srbija je uz pomoć pobunjenih Srba u Hrvatskoj izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku, a najveći dio te agresije odvijao se na području Vukovara“, rekao je Pavliček.

Dodao je da su, nekoliko dana potom, održani svatovi pri čemu je kolona vozila sa zastavama Republike Srbije vozila po gradskim ulicama, a ovih dana osvanuli su plakati na kojima se “u organizaciji zavičajnog kluba Kordunaša i Banijaca poziva na druženje u jedan vukovarski ugostiteljski objekt gdje će glavni gost večeri biti pjevač Momo Stanić“.

Pavliček tvrdi da je taj pjevač 1990-tih na okupiranom području Hrvatske veličao krajiški režim, ismijavao prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, govorio o etnički čistoj Krajini i pjevao pjesme pune govora mržnje.

“Na čelu spomenutog zavičajnog kluba istaknuti je član SDSS-a Boro Rkman, što potvrđuje da dobar dio istaknutih ljudi SDSS-a u Vukovaru ponovno promovira velikosrpske ideje i politiku”, rekao je Pavliček.

Stoga je pozvao nadležne institucije da zabrane dolazak i nastup Mome Stanića u Vukovaru te od organizatora zatražio ispriku hrvatskoj javnosti. Dodao je da je najnoviji incident od prošle noći kada je u Borovu Naselju zapaljena hrvatska zastava.

“Navedeni događaji remete i onako krhke odnose između većinskog hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine u Vukovaru“, ocijenio je Pavliček.

On je prozvao čelnika srpske zajednice Milorada Pupovca zbog toga što govori o ugroženosti Srba u Hrvatskoj, a prešućuje incidente “gdje su Hrvati postali ugroženi u vlastitoj državi upravo od pojedinaca iz njegovog SDSS-a”.

Plenković PR predstavama prisvaja rad Ruže Tomašić

Hrvatski suverenisti u utorak, 14. svibnja 2019. oglasili su se priopćenjem u povodu održavanja dvodnevna Konferencije o ribarstvu u Šibeniku u organizaciji Vlade RH kojom dva tjedna uoči europarlamentarnih izbora pokušava javnosti prodati priču da brine o hrvatskom ribarstvu i ribarima. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Dvodnevna konferencija Konferencija o ribarstvu u Šibeniku u organizaciji Ministarstva poljoprivrede najnoviji je primjer perfidne Vladine politike kojom dva tjedna uoči europarlamentarnih izbora pokušava javnosti prodati priču da brine o hrvatskom ribarstvu i ribarima.

Umjesto razgovora o gorućim problemima u ribarstvu i rješavanja problema hrvatskih ribara, kojih prema riječima predstavnika ribara ima i previše, predstavnici hrvatske Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem Konferenciju su organizirali samo kako bi predstavili uvođenje sustava za inspekcijski nadzor zaštite ribljeg resursa u Jadranu. To bi trebao biti znak njihove brige za hrvatske ribare, a u stvari se radi o suprotnome, na što su ukazali i sami predstavnici ribara u svojim komentarima spomenute Konferencije.

Naime, uvođenje pojačane kontrole izlova u ribarskom sektoru sasvim je u skladu s onim snagama u Europskoj uniji koji pokušavaju naštetiti hrvatskim ribarima ograničavanjem korištenja tradicionalnih alata, a izlov male plave ribe u Jadranu pokušavaju ograničiti drastičnim kvotama, s čime izravno ugrožavaju egzistenciju oko 10.000 ljudi koji se bave ribarstvom na Jadranu.

Ove velike propuste svih dosadašnjih hrvatskih vlada, koje su u pretpristupnim pregovorima pristale na ovakve uvjete, tijekom svoga mandata u Europskom parlamentu uspjela je ispraviti europarlamentarka Ruža Tomašić čije je važno zakonodavno izvješće na temu male plave ribe u Jadranu na plenarnoj sjednici u studenome usvojio Europski parlament. 

Da je Vladi doista stalo do rješavanja pitanja ribarstva i ribara i da doista smatra kako je ribarstvo jedno od strateških gospodarskih grana u Hrvatskoj, zasigurno bi na konferenciju pozvali zastupnicu Tomašić koja bi o tome imala što reći, no umjesto poziva oni su samo, kao što su naglasili i  predstavnici ribara, održali još jednu PR predstavu tobožnje brige za ribare, a o pravim pitanjima i gorućim problemima, kao što je poticanje smanjenja ribarske flote i prijetnja uništenja tradicionalnog ribolova od kojega je domicilno stanovništvo na hrvatskim otocima i priobalju živjeli i preživljavali stoljećima, naravno, nema niti riječi. 

Hrvatski ribari predobro znaju što je Ruža Tomašić učinila za njih u Europskom parlamentu, a Vladi Andreja Plenkovića to očito smeta, pa ovakvim PR konferencijama i predstavama pokušava umanjiti njezine zasluge.”

Ruža Tomašić uvjerljivo najaktivnija hrvatska eurozastupnica

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.

Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.

U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.

Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.

Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.

Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.

U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.

U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.

U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.

Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.

Hrvatska u začaranom krugu nesposobnosti i masovnog iseljavanja

Ruža Tomašić

Predstavnici kandidatske liste Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore, dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, zastupnik Hrasta u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i neovisni kandidat s liste Pero Kovačević održali su u srijedu, 8. svibnja 2019., u Hrvatskom saboru konferenciju za medije o problemima neučinkovitosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz Europskih fondova i masovnog iseljavanja iz Hrvatske.

Pero Kovačević istaknuo je kako Hrvatska zbog “začaranog kruga neučinkovitog povlačenja sredstava iz Europskih fondova i iseljavanja iz Hrvatske bilježi “katastrofalne gubitke”, o čemu govore ekonomski pokazatelji. “Da smo bili uspješniji u povlačenju novca iz fondova EU-a i da su mladi ostali u Hrvatskoj, u hrvatski proračun uplaćivalo bi se milijardu i pol kuna mjesečno ili 18 milijardi kuna godišnje”, naglasio je Kovačević dodajući kako je Europska unija, zahvaljujući hrvatskoj europarlamentarki Ruži Tomašić Hrvatskoj produljila rok za povlačenje sredstava za tri godine.

Naglasio je kako je Hrvatska pretposljednja članica EU-a po učinkovitosti povlačenja tih sredstava te kako je Hrvatska na raspolaganju imala 10 milijardi i 700 milijuna eura. Ruža Tomašić uspjela je u Europskom parlamentu ishoditi da se Hrvatskoj odobri još dodatnih 157 milijuna eura za Program potpore strukturnim reformama, no kako niti to neće pomoći ako Hrvatska ne bude imala sposobne ljude koji će ta sredstva znati povući.

Eurozastupnica Tomašić rekla je kako je Hrvatska od raspoloživih sredstava do sada uspjela povući nešto više od dvije milijarde eura, odnosno 21 posto. “Vlada se hvali, ali ona govori samo o ugovorenim sredstvima, a ne o sredstvima isplaćenima krajnjim korisnicima”, naglasila je Tomašić dodajući kako se to događa zato što na povlačenju sredstava “rade samo podobni, a ne sposobni ljudi”.

Upozorila je kako se to vidi i na slučaju ljudi koje Vlada šalje u Bruxelles uoči predsjedanja Hrvatske Europskim vijećem početkom sljedeće godine, a kao primjer kako to izgleda kada se u Bruxellesu šalju podobni spomenula je primjer aktualnog predsjedatelja Rumunjsku čije je predsjedanje nazvala “katastrofalnim”. “Ne bih htjela da se to Hrvatskoj dogodi”, rekla je Ruža Tomašić i pozvala novinare da pitaju Vladu “koga to šalju u Bruxelles”.
Dodala je i kako se prema finalnom izvješću o radu eurozastupnika, nalazi među devet posto najaktivnijih zastupnika u Europskom parlamentu. Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske Hrvoje Zekanović naveo je kao je Hrvatska prema popisu stanovnika iz 1991. imala četiri milijuna i 784 tisuće stanovnika, a 2011. pola milijuna manje. “Vlada danas krije statističke podatke, ali svi znamo da je Hrvatska, što prirodnom smrću, što zbog egzodusa, samo u posljednjih godinu dana ostala bez 300 000 ljudi te danas broji manje od četiri milijuna stanovnika”.

Kao dodatni problem naglasio je taj da Hrvatsku napušta visokokvalificirana radna snaga, s čime bespovratno gubi milijarde eura. “Poljska je povukla 150 milijardi eura, a Hrvatska tek nešto više od dvije milijarde. Poljska nije uvela euro i ne misli ga uvesti, kao ni Mađarska i Češka. A upravo te zemlje prednjače kao prosperitetne države u EU-u”, rekao je Zekanović dodajući kako Poljska koja nije uvela euro ide naprijed, a Hrvatska stoji na mjestu i pogrešno misli da će prosperirati ako uvede euro.

Odgovarajući na pitanja novinara kako komentira odugovlačenje Vatikana u proglašenju kardinala Stepinca svetim, Zekanović je rekao kako “Katolička crkva ima svoja pravila i ide naprijed svojim koracima” te da je papa Franjo “svjestan značenja kardinala Stepinca za Hrvatski narod, ali i čovječanstvo”. “Uvjeren sam da ćemo uskoro svi slaviti, i u Vatikanu i Hrvatskom proglašenje kardinala Stepinca svetim”, zaključio je.

Ruža Tomašić dodala je kako Papa jako dobro zna tko je patrijarh Irinej i da on nije onakav kakvim se želim prikazati te da tkođer zna kako su svećenici Srpske pravoslavne crkve blagoslivljali tenkove koji su išli na Hrvatsku. Podsjetila je novinare kako je poslala Papi pismo s pitanjem zašto sluša samo “istinu” druge strane u raspravi o Stepinca, a ne želi čuti istinu od Židova koji govore koliko je Stepinac za njih napravio. Naglasila je najveći krimen kardinala Stepinca zbog kojeg je išao u zatvor taj što je odbio zahtjev komunističkih vlasti da odvoji hrvatsku Katoličku crkvu od Vatikana te kako papa ovakvim odugovlačenjem “još jednom sudi Stepincu”. Dodala je kako se ne mora u svemu slagati s papom Franjom te kako “svi znamo što je sve Stepinac dobroga napravio, posebno iz razgovora sa Židovima.

U nastavku konferencije Zekanović je istaknuo kako je ima “skromnu imovinu, stan od 55 kvadrata te da je “prijavio i više nego što je trebao”. Naglasio je kako saborski zastupnici imaju dobre plaće za hrvatske prilike, kako mu nije jasno kako neki njegove kolege sa zastupničkom plaćom mogu imati imovinu vrijednu milijune eura. “U Americi bi zbog tog nesrazmjera tisuće takvih iz Hrvatske bilo u zatvorima”, rekao je Zekanović i pozvao sve one koji imaju 15 tisuća kune plaće, a na imovinskoj kartici imaju 10 milijuna eura “objasne tu matematiku”. “Postoje financijske i porezne policije. Ako imate nesrazmjer imovine i prihoda stvar je jasna”, istaknuo je dodajući kako se ovdje ne radi samo o pojedincima i zastupnicima nego o tisućama ljudi zaposlenih državnim tvrtkama. “Ne bih govorio samo političarima, imamo desetak kasta, 15.000 ljudi koji su ovisni o politici i koji imaju mahom nesrazmjernu imovinu u odnosu na primanja”, zaključio je Zekanović.

Pero Kovačević dodao je kako se sve to u Hrvatskoj događa jer institucije ne rade svoj posao te kako je u pretvorbi i privatizaciji te u restrukturiranju brodogradilišta od Hrvatske pokradeno 400 milijardi kuna. “To se dogodilo zato što nemamo uređenu pravnu državu i zato što nemamo neovisno pravosuđe. Zato je više tisuća mladih otišlo iz Hrvatske i zato gubimo 18 milijuna kuna godišnje. Kada institucije budu radile pravilno, onda će se takvi slučajevi poput slučaja ministrice Žalac ili ministra Tolušića, procesuirati. Tu je odgovor na sva vaša pitanja”, rekao je Kovačević.

Naglasivši kako bi Plenković trebao odstupiti zbog velikog broja afera u svom mandatu, Zekanović je rekao kako je znakovito kako “o ‘slučaju borg’ više nitko ne govori, a radi se o 500 milijina kuna iz državnog proračuna koji su bili bez natječaja predodređeni toj ekipi”. Podsjetio je kako se Tomislav Karamarko povukao pod pritiskom javnosti jer je njegova žena radila u Ini, te da ne zna zašto se ne radi pritisak javnosti i na Plenkovića. “Kada netko podnese prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o skuobu interesa Plenković se novinarima obrati s visoka i samo odmahne rukom, nasmiješi se i gotovo”, rekao je Zekanović pozvavši novinare da se prema Plenkoviću odnose na isti način kao prema Karamarku prije godinu dana.

Jandroković prijavio Hrvatske suvereniste etičkom povjerenstvu


Etičko povjerenstvo u izborima članova za Europski parlament iz Republike Hrvatske zaprimilo 30. travnja 2019. prigovor protiv Hrvatskih suverenista koji je podnio glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Hrvatskoga sabora, Goran Jandroković godine zbog kršenja Izbornog etičkog kodeksa.

Etičko povjerenstvo na sjednici održanoj 06. svibnja 2019. godine izdalo je upozorenje Hrvatskim suverenistima jer su na svojim službenim Facebook mrežnim stranicama objavili post u obliku plakata s fotografijom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića s tekstom “Istina o istanbulskoj… Rekao ti je da se ne znaš potpisati… Pokaži mu da znaš zaokružiti 6! … HRAST/HKS/HSP AS/UHD” prekršili članak 2. stavak 1. točku 6 te naložilo Suverenistima da uklone sporni sadržaj i ispričaju se.

U prigovoru glavnog tajnika HDZ-a i predsjednika Hrvatskog sabora navodi se:

“Takvom objavom ‘plakata’ uz neprimjereno i neovlašteno korištenje slike Andreja Plenkovića, insinuiranje navoda kojeg nikada nije izrekao i u tom kontekstu pozivanje na zaokruživanje broja 6 ispred liste kandidata navedenih stranaka, grubo se krše načela i temeljne vrijednosti Kodeksa kao što su istinitost, poštovanje, odgovornost, snošljivost i kultura dijaloga. Smatramo da se takvim ponašanjem sudionika u izborima nedvojbeno iznose laži i insinuacije o političkim suparnicima, vrijeđa i omalovažava političke suparnike ali i ne poštuje samo Etičko povjerenstvo koje je Izbornim etičkim kodeksom utvrdilo načela, vrijednosti i prihvatljivo ponašanje sudionika izborne promidžbe.” Etičko

Nakon upozorenja Etičkog povjerenstva Hrvatski suverenisti uklonili su prijavljenu objavu, ali su ubrzo i postavili novu objavu u kojoj odgovaraju predsjedniku Hrvatskog sabora Goranu Jandrokoviću.

“Goran Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora prijavio nas je Etičkom povjerenstvu zbog objave o njegovom šefu Andreju Plenkoviću tj. prijavio je objavu u kojoj ilustriramo odnos vladajuće stranke prema više od 400 000 Hrvatica i Hrvata koji su bili protiv Istanbulske konvencije čija je ratifikacija provedena u suradnji sa SDP-om, SDSS-om, HNS-om, GLAS-om i dijelom MOST-ovog kluba. Ovim putem vam javljamo da brisanje objava i prijave Etičkom povjerenstvu neće promijeniti promašene politike vašeg šefa koje iz dana u dan potvrđuju HDZ-ovu antihrvatske i antikršćanske namjere s kojima uništavate temelje naše Domovine.

Očekujemo prijavu i zbog ove objave…”, navodi se u novoj objavi Hrvatskih suverenista.

Predstavljena knjiga Tomislava Sunića “Homo americanus; dijete postmodernog doba”

U četvrtak, 2. svibnja 2019. godine, u prostorijama kulturno-političkog tjednika „Hrvatsko slovo“ u Zagrebu, održano je zanimljivo predstavljanje knjige Tomislava SunićaHomo americanus; dijete postmodernog doba”, koju je nedavno naklada Repressija objavila u hrvatskom prijevodu.

Uz autora, o ovoj knjizi, koja je u originalu objavljena na engleskom jeziku pod naslovom Homo americanus; Child of the Postmodern Age 2007. godine, govorio je i saborski zastupnik  general Željko Glasnović. Sunić je u svojem izlaganju govorio o svom kulturno-političkom pristupu temi amerikanizma te psihološkom i jezičnom utjecaju Amerike u Europi i modernoj Hrvatskoj.

Autor je između ostaloga istaknuo da je liberalizam sa svojom “mekanom intelektualnom represijom u Americi i Europskoj uniji, danas u praksi, puno uspješnije i bezbolnije ostvario komunistička teoretska načela (“kraj povijesti”, “multikulturno društvo”,  “diktatura  blagostanja”, “religija progresa”) nego što je to bio slučaj sa terorističko-komunističkim eksperimentom u bivšem Sovjetskom Savezu i bivšoj Jugoslaviji.

U osvrtu na poglavlje “Geneza političke korektnosti” general Glasnović ukazao je na “lošu mimikriju amerikanizma kod hrvatske vladajuće klase”.

Sunić i Glasnović ukazali su „na povijesni kompleks manje vrijednosti kod hrvatskih političkih i intelektualnih elita, njihov nedostatak nacionalnog identiteta tj. suvereniteta, kao i njihovu veliku dozu servilnosti pred međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o nekadašnjem bespogovornom klanjanju Beču, Budimpešti, Beogradu…. a danas Bruxellesu”.

Hrvatski suverenisti u Zadru

Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.

Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.

Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.

Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.

Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.

Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.


“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.

Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.

Tomašić: Hrvatska mema stručnjaka za provedbu EU projekata


Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić

Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.

“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.

Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.

Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.