Kordić i Pavić na sjednici Odbora regija

Na poziv predsjednika Europskih konzervativaca i reformista (ECR Group) u Odboru regija, gospodina Roba Jonkmana i zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić, načelnik Općine Sibinj i član Predsjedništva HKS-a  Josip Pavić i načelnik općine Vođinci i član Predsjedništva HKS-a Martin Kordić bili su u srijedu i četvrtak, 7. i 8. prosinca 2016. godine, u radnom posjetu Bruxellesu.

Tijekom posjeta, načelnici su sudjelovali u radu 120. plenarne sjednice Odbora regija na kojoj se raspravljalo o aktualoj temi partnerstva zemalja članica Europske unije i Turske u rješavanju izbjegličke krize i problema imigranata.

Prvoga dana radnog posjeta Bruxellesu načelnici Kordić i Pavić nazočili su  prijemu kojeg je organiziralo Predsjedništvo u Odboru regija. Sljedećeg dana održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta, a nakon toga organiziran je susret s članovima Odbora regija iz grupacije Europskih konzervativaca i reformista.

Pavić i Kordić sudjelovali su također na sjednici i radionici Odbora regija europskih konzervativaca i reformista (ECR Group) na kojoj su konzervativci s lokalne razine, načelnici i gradonačelnici, iz 17 država članica raspravljali o budućnosti Europske unije. U sklopu radionice održana su dva panela na kojima se razgovaralo o budućnosti EU-a. Rasprava o predviđanjima i potencijalnim budućim scenarijima razvoja EU bila je sadržaj prvog, dok su se na drugom iznosila stajališta lokalnih i regionalnih vlada, točnije njihovih predstavnika. Također, predstavljena su i viđenja prijedloga EU-a za reformu sustava azila, poboljšanje kanala za zakonite migracije u Europu te integraciju imigranata. Mišljenje Odbora za regije izradio je gradonačelnik sicilijanskog lučkog grada Catanije Vincenzo Bianco, a zastupnik u Flamanskom parlamentu Karl Vanlouwe sastavio je mišljenje o integraciji. Tijekom posjeta Bruxellesu posjetili su i Ured zastupnice Ruže Tomašić u Europskom parlamentu, a na plenarnoj sjednici Odbora regija susreli su se sa županom Brodsko-posavske županije Danijelom Marušićem.

Tomašić s povjerenikom Vellom o ribarstvu

U okviru borbe za prava malih ribara, Ruža Tomašić je jučer na sastanku s Visokim povjerenikom za pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella iskoristila priliku da pozove Europsku komisiju na provedbu revizije procjene stanja ribljih stokova bitnih za obalni ribolov. Naglasila je kako je potrebna hitna i dubinska analiza utjecaja malog ribolova na riblje stokove, s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu uglavnom od iznimne važnosti sa socioekonomskog stajališta, iako je njihov udio u gospodarskom ribolovu malen.

Hrvatska je zemlja u kojoj je obalni ribolov izrazito značajan oblik ribarstva koji ima jako dugu tradiciju te predstavlja kulturno bogatsvo, stoga je nužna zaštita tradicionalnog odosno malog obalnog ribarstva kao dijela nematerijalne kulturne baštine. Mali obalni ribolov je način života mnogih Hrvata i značajan izvor egzistencije, a posebno u onim područjima koja ovise o obalnom ribolovu i koja, prema tome, zahtjevaju posebne mjere kako bi se olakšao daljni rast i razvoj.

Da podsjetimo, zastupnica Tomašić u svom izvješću poziva Komisiju da donese definciju malog, obalnog i tradicijskog ribolova u skladu sa socioekonomskim karakteristikama i posebnostima različitih regija, a ne samo u skladu s dimenzijama i snagom ribarskih plovila, uzimajući u obzir činjenicu da postojeći propisi EU-a nisu zadovoljavajući. Pojednostavljeno, istim pravilima se ne može voditi pomorska politika primjerice Škotske i pomorska politika Republike Hrvatske.

Morski ekosustavi su jako osjetljivi pa je zastupnica još jednom iskoristila priliku da pozove Europsku komisiju na provedbu analize učinka na okoliš svih aktivnosti koje mogu utjecati na održivost ribljih stokova.

Podržava li povjerenik Hahn relativizaciju zločina?

Zastupnica u Europskom parlamentu  Ruža Tomašić  u utorak, 29. studenoga 2016.,  poslala je pisano pitanje  Europskoj komisiji te povjereniku za proširenje Johannesu Hahnu na temu relativiziranja hrvatske povijesti i Domovinskog rata, koje donosimo u cijelosti:

Zar je relativizacija zločina i zločinačkih ideologija put ka pomirenju?

EU počiva na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima te u tom smislu razumijem nastojanje institucija EU-a da europske politike ne uvode nove podjele i međusobno nerazumijevanje.

No, ovakav pristup mora imati određen granice i ne smije voditi relativizaciji povijest. Povjerenik za proširenje Hahn sudjelovao je na predstavljanju dviju knjiga iz projekta “Zajednička povijest jugoistočne Europe” koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. Njegova je glavna poruka bila da se povijest ne može podučavati “egocentričnim i etnocentričnim pristupom” te da bi EK cijenila kad bi države s jugoistoka Europe ovakve knjige koristile kao materijal za nastavu u školama.

Jedna od tih knjiga – “Ratovi, podjele, integracija” – bavi se i suvremenom poviješću Hrvatske. U njoj se o zločinima iz vremena Domovinskog rata (prvenstveno okupacije Vukovara) govori bez ikakvog vrijednosnog suda, bez konkretnih podataka i uz navođenje kako su obje strane činile zločine.

Unatoč ogradi kako su stajališta iznesena u knjizi isključivo autorska, povjerenik je jasno stao iza ovog projekta, a EU ga i financira.

Smatra li Komisija doista da bi djeca u školama trebala učiti pojednostavljenu verziju povijesti, lišenu znanstvenog pristupa, konkretnih činjenica i vrijednosnog suda?

Misli li Komisija da je put ka pomirenju relativizacija zločina i zločinačkih ideologija?

Jača povezanost s kopnom preduvjet razvoja otočke ekonomije

Eurozastupnica Ruža Tomašić na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, održanoj 23. studenoga 2016., govorila je o važnosti prometne povezanosti otoka s kopnom:

Jača povezanost s kopnom preduvjet razvoja otočke ekonomije

Hrvatski dio Jadrana broji oko 700 otoka te petstotinjak otočića i grebena. Pedesetak je hrvatskih otoka naseljeno. I sama živim na otoku Korčuli, drugome po broju stanovnika u hrvatskom priobalju i mogu potvrditi kako je loša prometna povezanost s kopnom jedan od glavnih razloga ekonomskog i demografskog odumiranju otoka.  Stoga posebno podupirem izvjestitelja u isticanju važnosti trajektnih i ostalih brodskih linija za otoke i njihove stanovnike. Slažem se s njime kako je povezanost otoka s područjima u kojima se ostvaruje gospodarski i industrijski rast ključna za teritorijalnu, socijalnu i gospodarsku koheziju. Bolja prometna povezanost otoka s kopnom smanjila bi ovisnost otočke ekonomije o turizmu i ribarstvu te osigurala stalni izvor prihoda građanima, ali i jedinicama lokalne samouprave koje bi potom mogle dodatno uložiti u infrastrukturu.

Nakon Brexita agencije preseliti u Hrvatsku

Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić uputila je u ponedjeljak, 14. studenoga 2016., pisano pitanje Europskom vijeću te predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku u povodu selidbe Europske agencije za lijekove (EMA) te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona nakon Brexita.

U pitanju je navela da je Hrvatska, uz Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku i Cipar, ujedno i jedna od rijetkih država članica koja nije domaćin niti jednom tijelu Europske unije, te niti jednoj agenciji od 40-ak postojećih te je pitala planira li Europsko vijeće pri donošenje odluke o novoj zemlji domaćinu navedenih agencija uzeti u obzir dosadašnju iznimno diskriminatornu praksu Europske unije u ovome segmentu.

Također je navela da je Republika Hrvatska država članica s trećom najvišom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah nakon Grčke  i Španjolske, a uzimajući u obzir da navedene agencije trenutno stalno zapošljavaju preko 1000 visokokvalificiranih osoba iz raznih država članica pitala je planira li Europsko vijeće pri donošenju navedene odluke u obzir uzeti i faktor nezaposlenosti. Na kraju je Europsko vijeće te predsjednika Europskog vijeća Donalda Tusk pitala postoje li uopće točni kriteriji i uvjeti koje potencijalna država članica mora ispuniti, a kojima će se Europsko vijeće ravnati pri donošenju konačne odluke o zemlji domaćinu.

Ovim putem europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić poziva novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića te najveću oporbenu stranku SDP, čija je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan imenovana kao predstavnica Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove (EMA), da u potpunosti zanemare međustranačke antagonizme te ujedinjenim snagama lobiraju da Hrvatska ne propusti ovaj krucijalni trenutak u povijesti koji bi za njen budući razvoj mogao imati nesagledivo pozitivne učinke.

Naime, Europska agencija za lijekove (EMA) trenutno stalno zapošljava 890 visoko kvalificiranih osoba, a Europska agencija za nadzor bankarstva (EBA) trenutno stalno zapošljava 154 osobe. Obje agencije imaju mreže od tisuće znanstvenih eksperata iz država članica Unije koje se u njihovim sjedištima sastaju na svakodnevnoj bazi.
Kada bi upravo Hrvatska postala domaćin ovih agencija, učinici navedenog za razvoj hrvatskog građevinskog, turističkog i transportnog sektora bili bi u najmanju ruku iznimno pozitivni. Stoga i ne čudi činjenica da su mnogobrojne države članice Unije, kao što su Švedska, Italija, Španjolska, Danska, Njemačka i Irska, već pokazale izniman interes za domaćinstvom nad navedenim agencijama. Određeni gradovi i države su već oformili radne skupine kojima je jedini zadatak lobiranje za to da se EMA i EBA, zajedno sa svim svojim zaposlenicima i resursima, presele upravo kod njih.

Budući da su sve države koje su već počele lobirati za domaćinstvo nad agencijama već domaćini mnogobrojnih europskih agencija, krajnje je vrijeme je da se Hrvatska trgne i prestane lakomisleno i nepromišljeno propuštati ovakve povijesne prilike, te da usmjeri sve svoje snage na to da i Republika Hrvatska napokon zasluženo postane sjedište jednog europskog tijela.

 

Europski parlament usvojio i drugo izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament u utorak, 10. svibnja 2016. godine, velikom je većinom glasova usvojio izvješće eurozastupnice Ruže Tomašić o novim razvojnim alatima u kohezijskoj politici kojim ona traži veću uključenost lokalnih zajednica u izradu razvojnih strategija. 595 zastupnika podržalo je inicijativu hrvatske eurozastupnice koja od Komisije traži da se malim općinama i lokalnim akcijskim grupama, tzv. LAG-ovima, pruži dodatna edukacija, olakša financiranje iz fondova i smanji administrativno opterećenje. Za izvješće je glasovalo 595 zastupnika, 63 je bilo protiv a 13 suzdržano.

Usvajanjem ovog izvješća, Parlament se obvezao snažno podržavati pristup “odozdo prema gore” te osigurati da lokalne zajednice u budućnosti imaju puno veći utjecaj na trošenje europskih sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Izvješće također ističe da smanjenje visokih stopa nezaposlenosti, pogotovo među mladima, mora biti glavni prioritet te u tom kontekstu preporučuje  veću uključenost lokalnih malih i srednjih poduzeća u implementaciju razvojnih strategija.

Europski parlament ovime daje veću ulogu lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima) te od Komisije traži da im se poveća područje djelovanja, omogući potrebna edukacija i smanji administrativni teret, a sredstva iz fondova učine dostupnijima kroz pojednostavljenje postupaka i integraciju različitih fondova.

U Hrvatskoj djeluje 58 LAG-ova koji obuhvaćaju 538 jedinica lokalne samouprave i pokrivaju 94 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Njima će ovo izvješće značajno olakšati rad i financiranje budućih projekata.

Ovo je drugi veliki uspjeh Ruže Tomašić nakon što je 12. travnja Europski parlament usvojio njezino izvješće o
inovacijama i diversifikaciji malog obalnog ribolova u područjima koja ovise o ribolovu u kojem je od Europske komisije tražila izmjenu tzv. Mediteranske uredbe iz 2006. kojom se uređuju pitanja tehničkih karakteristika alata i načina njihova korištenja.

Govor Ruže Tomašić uz izvješći o temi “Novi alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014.-2020.” donosimo u cijelosti:

Sve više ljudi živi u strahu da će modernizacija i razvoj uništiti njihovu tradiciju i način života. Njihovi su krajevi mahom pasivni, sa sve manje mladog stanovništva koje bi trebalo biti nositelj razvoja pa nove razvojne strategije smatraju stranima, neprilagođenima, a često i nametnutima.

Naša je odgovornost prema tim ljudima velika. Ne smijemo dozvoliti da žive u strahu i budu puki promatrači razvojnih procesa, već ih moramo maksimalno uključiti. Zato ovim izvješćem snažno podupiremo pristup odozdo prema gore i uključivanje lokalnih dionika od najranijih faza izrade razvojnih strategija, a Komisiju pozivamo da državama članicama pruži smjernice o tome kako riješiti nedostatak povjerenja i administrativne prepreke među različitim razinama upravljanja.

Mjestima koja raspolažu ograničenim sredstvima i kapacitetima te kao takva teško mogu podnijeti administrativni teret ovih razvojnih alata Komisija i države članice moraju pružiti dodatnu potporu, prije svega u vidu osposobljavanja i savjetovanja.

Iskustva govore kako su najveći izazovi pred lokalnim dionicima financijske i administrativne prirode. Potrebno je poraditi na učinkovitoj integraciji fondova kako bi europska sredstva bila dostupnija i pametnije iskorištena, a pozdravljamo i osnivanje skupine neovisnih stručnjaka za praćenje postupka pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Moramo se boriti i protiv prakse prekomjernog reguliranja kojom se na svim razinama stvaraju nepotrebni zahtjevi i prepreke, što rezultira većim financijskim i administrativnim opterećenjem za korisnike.

Želimo da što više partnera predloži strategije CLLD-a prije 31. prosinca 2017. kad ističe rok za podnošenje prijedloga. Dotad moramo postići veću razinu osviještenosti, osigurati jačanje kapaciteta lokalnih dionika i potaknuti aktivno sudjelovanje socijalnih i gospodarskih partnera te civilnog društva. U ovom je kontekstu posebno zabrinjavajuće to što za neke države članice CLLD predstavlja puko ispunjavanje birokratskih formalnosti, a ne istinski pristup odozdo prema gore.

Parlament priznaje uspjehe lokalnih akcijskih grupa u upravljanju projektima i poziva na sveobuhvatnije financiranje i proširenje njihova područja primjene. Pozdravljamo sudjelovanje različitih partnera u radu LAG-ova, ali samo uz kvalitetnu primjenu postojećeg zakonodavnog okvira prema kojem nije moguće da neka od interesnih grupacija ima više od 49% glasačkih prava, čime se smanjuje mogućnost pogodovanja jednoj interesnoj grupaciji ili sukoba interesa.

Lokalni razvoj predvođen zajednicom može biti veliki katalizator zapošljavanja, posebice mladih, kroz uključivanje malih i srednjih poduzeća u provedbu lokalnih razvojnih projekata. S obzirom na to da je nezaposlenost među mladima u više država članica još uvijek vrlo visoka, smatramo prioritetnim da lokalne i regionalne vlasti kroz porezne i druge poticaje osiguraju preduvjete za zapošljavanje mladih osoba.

U provedbi ITI-ja također je moguće postići veću uključenost lokalnih partnera, a sam alat ne bi trebao biti ograničen samo na urbana područja. Parlament smatra da CLLD i ITI moraju imati još važniju ulogu u budućoj kohezijskoj politici i traži da pristup odozdo prema gore postane integralni dio ITI-ja.

Želim ovim putem zahvaliti svima koji su sudjelovali u izradi ovog izvješća i svima koji će ga podržati na glasovanju. Kako bismo obnovili povjerenje građana u institucije i osigurali održivi razvoj Europe uz očuvanje naših posebnosti iznimno je važno dati lokalnim stanovnicima mogućnost izravnog sudjelovanja u kreiranju budućnosti njihovih zajednica i nadam se da će većina kolega i povjerenica Cretu to prepoznati.

Nastavit ću pratiti implementaciju ovih razvojnih alata u državama članicama i pomagati LAG-ovima u Hrvatskoj jer je ovakav pristup razvoju lokalnih zajednica istinsko jamstvo održive budućnosti usklađene sa željama naših građana.

 

KUD “Bizovac” u Europskom parlamentu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić primila je u Bruxellesu, u ponedjeljak, 14. ožujka 2016., članove KUD-a “Bizovac”. Nakon edukativnog predavanja i upoznavanja s institucijama Europske unije održanom u Europskom parlamentu,  zastupnica Tomašić upoznala je goste  sa svojim aktivnostima i funkcioniranjem Europskog parlamenta.

Bizovački folkloraši nakon službenog dijela posjeta, zaplesali su i zapjevali u velikom šokačkom kolu na glavnom bruxelleskom trgu, što je privuklo osobitu pozornost prolaznika i turista. Posjetom Europskom parlamentu članovi KUD-a “Bizovac“ završili su višednevnu promotivnu turneju po Luxembourgu  gdje su sudjelovali u programu dvodnevnog Festivala migracija.

Tomašić promovira nove instrumente u kohezijskoj politici

Pored nedavno usvojenog Izvješća o ukidanju zabrane korištenju tradicionalnih alata našim malim ribarima pri izlovu ribe u jadranskom priobalju, eurozastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić na dobrom je putu da Europski parlament prihvati i njezino drugo Izvješće o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici EU-a za razdoblje 2014.-2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD).
U utorak, 16. veljače 2016. godine, u Odboru za regionalni razvoj u Europskom parlamentu, u kojem je eurozastupnica Tomašić prihvaćeno je velikom većinom  glasova njezino Izvješće.

CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere – predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura, u kreiranje i provedbu Lokalne razvojne strategije. To je snažan alat koji bi, posebno u razdobljima  krize, trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzimati pametne, održive i uključive korake na različitim područjima gospodarskog razvoja u skladu s usmjerenjima Strategije 2020.

U izvješću se traži veća uloga lokalnih zajednica u izradi Lokalnih razvojnih strategija po principu “odozdo prema gore” i poziva se države članice na jačanje kapaciteta lokalnih sredina i općina kako bi se što više odluka važnih za živote građana moglo donositi u njihovoj neposrednoj blizini.
Isto tako, poseban naglasak se stavlja na važnost tehničke pomoći za lokalne dionike, kojima je potrebna tehnička i financijska potpora na nacionalnoj razini i na razini EU-a, posebno u ranim fazama postupka provedbe tih strategija

S obzirom  da neke države članice nisu sklone prihvaćanju pristupa “odozdo prema gore” i dodjeljivanju zadovoljavajuće razine odgovornosti lokalnim skupinama, Ruža Tomašić u Izvješću poziva Komisiju da u okviru svojih ovlasti državama članicama pruži preporuke o tome kako riješiti pitanje povjerenja među različitim razinama upravljanja u provedbi novih instrumenata.

Pravilno dodjeljivanje odgovornosti lokalnim dionicima i jedinicama lokalne samouprave, ključno je za uspjeh ovih instrumenata. Na taj način bi se povećala razina uključenosti lokalnih sudionika u pripremi strategije teritorijalnog razvoja, ali i obvezalo iste na odgovornost u upravljanju, nadzoru i reviziji provedbe projekata.

Eurozastupnica Tomašić očekuje uspješno usvajanje izvješća na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, koja će se održati u travnju ove godine u Strasbourgu.

TOMAŠIĆ UKIDA ZABRANE ZA HRVATSKE MALE RIBARE

Ruža Tomašić

Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta u srijedu je velikom većinom glasova prihvatio izvješće zastupnice Ruže Tomašić kojim ona od Europske komisije traži izmjenu tzv. Mediteranske uredbe iz 2006. kojom se u Hrvatskoj uređuju pitanja malih ribara u pogledu ribolovnih alata i načina njihovog korištenja.

Tomašić se u ovom izvješću protivi zabrani korištenja tradicionalnih alata i tehnika na području Mediterana ističući da upravo upotreba istih na Jadranskom moru znači život odnosno ishranu za brojne obitelji, kao glavni vid ove kulture, a predstavlja i višestoljetnu tradiciju.

Zastupnica Tomašić je istaknula i potrebu za kvalitetnom definicijom obalnog i malog obalnog ili tradicionalnog ribarstva na europskoj razini koja će se temeljiti na posebnostima različitih priobalnih područja u EU-u kako bi se izbjegla loša univerzalna rješenja poput onih dosadašnjih, a koja su ozbiljno naštetila hrvatskim ribarima.

Kako bi se mali obalni ribolov moglo kvalitetnije regulirati te zakonske odredbe prilagoditi zahtjevima specifičnih priobalnih područja, Tomašić traži od Komisije da zajamči reviziju stanja ribljih stokova pa samim time ističe potrebu za analizom utjecaja malog ribolova na riblje stokove.

Bio je ovo važan tjedan za Ružu Tomašić u Europskom parlamentu jer je u utorak i Odbor za regionalni razvoj prihvatio njezino izvješće o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici (integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) kojim traži veću ulogu lokalnih zajednica u izradi razvojnih strategija i poziva države članice na jačanje kapaciteta svojih lokalnih sredina i općina kako bi se što više odluka važnih za živote građana moglo donositi u njihovoj neposrednoj blizini.

Index.hr; Jutarnji list; Večernji list; Vijesti.RTL.hr; HRT.hr; Politikaplus.comECR group; hkv.hr;

Tomašić: Europa se mora ozbiljno pozabaviti nemoralnim bankarskim praksama

Zastupnica HKS-a u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u svom govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o temi “Politika tržišnog natjecanja u EU”, održanoj u ponedjeljak, 18. siječnja 2015., skrenula je pozornost na probleme dužnika u švicarskim francima i nezakonitim klauzulama i praksama kojima se bankarski sektor u Hrvatskoj koristi u potrošačkim ugovorima.

“Ovo izvješće nažalost slijedi najnoviji trend i promiče represivnu poreznu politiku na razini cijele Unije pa ga iz tog razloga ne mogu podržati. No, pozdravljam neke pozitivne preporuke poput one o razvoju e-uprave ili one o nepoštenim i nezakonitim klauzulama i praksama kojima se bankarski sektor koristi u potrošačkim ugovorima. Ovo potonje u Hrvatskoj je uzrokovalo veliku traumu za više desetaka tisuća građana. Naime, postoje ozbiljne indicije, ali i neke presude hrvatskih sudova o tome kako su banke nepoštenim praksama navodile građane na podizanje kredita u švicarskim francima koji su kasnije zbog velikih fluktuacija u tečaja više od 50.000 hrvatskih građana doveli na sami rub siromaštva. Riječ je o bankama koje su u vlasništvu europskih banaka i zato je to i europsko pitanje. Želimo li homogeno i stabilno zajedničko tržište moramo se ozbiljno pozabaviti ovakvim nemoralnim praksama koje iskorištavaju političko pravnu labilnost mladih europskih demokracija.”