Vukovarska Gimnazija škola ambasador Europskog parlamenta

U sklopu programa Europskog parlamenta pod nazivom “Škola ambasador Europskog parlamenta” europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić i predsjednik HKS-a Marijan Pavliček sudjelovali su u petak, 07. listopada 2017., na svečanoj ceremoniji uručenja plakete “Škola ambasador Europskog parlamenta” Gimnaziji u Vukovaru.

Gimnazija Vukovar jedna je od 14 srednjih škola iz 10 hrvatskih gradova koja je postala Škola ambasador EP. Zasluge za to pripadaju ponajviše vukovarskim gimnazijalcima koji su u pratnji profesorice Nataše Vinković uspješno prošli prednatjecanje u Osijeku te ostvarili zapažene rezultate na natjecanju Euroscola u Strasbourgu. Potom su odabrani da budu jedna od škola u Hrvatskoj koja će provoditi program približavanja prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Ruža Tomašić je povodom službenog proglašenja vukovarske gimnazije za Školu ambasadora EP uručila povelju ravnatelju škole Davoru Šijanoviću. Tijekom posjeta sjela je u klupe vukovarske gimnazije te učenicima jasno poručila: “Uđite u politiku, nije važno u koju stranku, hvatajte se politike, kako bi mogli smijeniti ove stare političke fosile pa onda krenite naprijed jer je ovo vaša budućnost. Ako vam već ovi stari nisu mogli osigurati bolju budućnost, sami uzmite sudbinu u svoje ruke.”

“Škola je prepoznata kao škola za 21. stoljeće, imamo status E-škole, eko škole, Microsoft škole i sada škole ambasadora Euruopskog parlamenta” – rekao je tom prilikom i ravnatelj Gimnazije Vukovara, Davor Šijanović.

“Škole ambasadori Europskog parlamenta” Program je koji se u državama članicama Europske unije provodi od jeseni 2016. godine te će se nastaviti provoditi do 2019. godine, a prvi put je pokrenut 2011. u Nizozemskoj. Usmjeren je na rad s mladima s ciljem podizanja svijesti i znanja srednjoškolaca o Europskoj uniji te parlamentarnoj demokraciji. Programom se nastoji omogućiti i veća razina znanja i informiranosti mladih osoba o pravima koje imaju kao građani Europske unije, upoznati ih s radom i odgovornostima zastupnika u Europskom parlamentu te osvijestiti načine na koje mogu aktivno sudjelovati u kreiranju europskih politika.

Nakon svečane ceremonije dodijele priznanja, a u pratnji profesorice Nataše Vinković i dijela učenika vukovarske gimnazije, europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić, Denis Bevanda i vijećnik Gradskog vijeća grada Vukovara Robert Rapan posjetili su Muzej vučedolske kulture. Ravnateljica Muzeja dipl. arh. Mirela Hutinec i dr.sc. Aleksandar Durman – profesor Odsjeka za arheologiju u Zagrebu, upoznali su prisutne sa sadržajem Muzeja kao i značajem samog lokaliteta te snažno razvijene vučedolske kulture koja je po njemu dobila ime, a čiji nalazi dobiveni arheološkim istraživanjima zauzimaju važno mjesto u arheološkoj znanosti.

Prof. dr. Aleksandar Duruman idejni je začetnik Muzeja vučedolske kulture, a tom prilikom je istaknuo kako je Vučedolska kultura najviši standard svoga vremena. Kazao je kako se na arheološkom lokalitetu Vučedol može pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja te rekonstruirati dnevni život i običaje brojnih kultura poput prvih Indoeuropljana – badenske, kostolačke i vučedolske kulture- koje su naseljavale taj lokalitet u razdoblju između 3500. i 2500. godine prije Krista.

 

Pitanje za Mogherini, Tuska i Hahna

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić danas je u službenu proceduru Europskog parlamenta uputila tri pitanja za pisani odgovor.

Prvo pitanje upućeno je Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini, drugo Predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, a treće Povjereniku Europske komisije za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu.

Europske institucije u svom je pitanju upoznala s likom i djelom majora vojske JNA Milanom Tepićem.

Milan Tepić bio je major JNA i zapovjednik skladišta borbenih sredstava Barutana u Bedeniku pokraj Bjelovara. Kada su hrvatske snage 29. rujna 1991. godine u vojnoj akciji oslobodile vojarnu u Bjelovaru, Milan Tepić odbio se predati. U svjesnoj i namjernoj samoubilačkoj akciji raznio je jedno od skladišta oružja, pri čemu je u smrt odveo i jedanaest hrvatskih branitelja: Vladimira Makara, Sinišu Paunovića, Dražena Pervana, Ivana Cvrtilu, Eduarda Kukala, Stjepana Legčevića, Nikolu Petrića, Marija Šimića, Ivana Trogrlića, Marka Tukerića i Milana Vukovića – napisala je u svome pitanju Tomašić.

U nastavku pitanja navela je da je u Beogradu 29. rujna 2017. godine svečano otkriven spomenik majoru Tepiću (spomenik se nalazi u blizini ulice koja također nosi njegovo ime), a njegov samoubilački čin od strane srbijanskog državnog vrha koje je predvodilo ceremoniju, na čelu s ministrima Aleksandrom Vulinom i Zoranom Đorđevićem, okarakteriziran je herojskim.

Slijedom navedenog, Visoku predstavnicu Mogherini, Predsjednika Europskog vijeća Tuska i Povjerenika za pregovore o proširenju Hahna upitala je, u svjetlu terorističkih samoubilačkih napada koji potresaju glavne europske prijestolnice i samo srce Europske unije unazad nekoliko godina, sljedeće:

“Kakav stav će Europska unija zauzeti prema ovom otvorenom i ponosnom veličanju samoubilačkog terorizma od strane državnog vrha države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji?”

Povjerenika Hahna također je upitala i slaže li se Komisija s nedavnom izjavom srbijanskog ministra Aleksandra Vulina da je Domovinski rat u Hrvatskoj 90-tih bio građanski rat.

Tomašić u trijalogu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić jedina je hrvatska predstavnica koja trenutno sudjeluje u trijalozima (raspravama između predsjedništva Europkog vijeća, predstavnika Europskog parlamenta i Europske komisije) vezanima uz uspostavu Omnibus uredbe.

Skupnu uredbu (Omnibus) Komisija je predložila u rujnu 2016. u sklopu preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2014. – 2020. provedenog u sredini programskog razdoblja. Omnibus uredbom izmijenit će se financijska uredba kojom je uređena provedba proračuna EU-a, kao i 15 sektorskih zakonodavnih akata, među ostalim u području poljoprivrede i kohezijske politike.

Ovaj iznimno važni zakonodavni prijedlog omogučiti će da se plaćanja EU-a umjesto na povratu nastalih troškova temelje na rezultatima.

Time bi se korisnicima i nadležnim tijelima uštedjelo mnogo vremena, kao i troškova provedbe fondova EU-a, te bi se smanjila i razina rizika od pogreške.

Rasprave u obliku trijaloga nastavit će se i u sljedećim tjednima.

Kao izvjestiteljica u sjeni za ECR grupu u Europskom parlamentu, Tomašić će redovito izvještavati o postignućima i o direktnom učinku koje će Omnibus regulativa imati na Republiku Hrvatsku.

Tomašić uputila otvoreno pismo svim zastupnicima

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a uputila je otvoreno pismo svim zastupnicima i klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru u povodu skorog glasovanja o Istanbulskoj konvenciji. Pismo pročitajte u nastavku:

Poštovani/a,

pred Vama bi se uskoro trebala naći Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulska konvencija. Ovaj dokument nije onakav kakvim ga se predstavlja, a njegov je cilj puno više od borbe protiv nasilja nad ženama i članovima obitelji koju, vjerujem, svi iskreno podržavamo.

Istanbulska konvencija izrazito je ideologizirani dokument kojim se želi nametnuti krajnje liberalni svjetonazor svim građanima, uključujući i one koji ga ne dijele, te mijenjati našu dominantno kršćansku tradiciju i kulturu. Ratifikacija Konvencije u Hrvatskom saboru značila bi odricanje od naših korijena te prihvaćanje pravnih i društvenih normi koje s našim načinom života nemaju puno zajedničkog.

Smatram da je obveza svih nas koje su hrvatski građani birali u predstavnička tijela na svim razinama zaustaviti nasilno mijenjanje hrvatske kulture i iznjedriti kvalitetna domaća rješenja kojima će se građanima osigurati prosperitet, sigurnost i jednakopravnost. Zato sam u Europskom parlamentu glasovala protiv Istanbulske konvencije i voljela bih kad biste i Vi učinili isto.

Ovim putem apeliram na Vas da odbacite kontroverznu rodnu ideologiju i Istanbulsku konvenciju koja ju otvoreno promiče, ali i da u maniri dobrog zakonodavca unaprijedite domaće zakone kako bi borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji bila što učinkovitija, a žrtve nasilja što lakše dobile pomoć te pravnu i svaku drugu zadovoljštinu.

Ruža Tomašić

Tomašić: Smije li Vučić prijetiti?

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu zastupnica Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje Europskoj komisiji u kojemu se osvrnula na prijetnje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom izglasavanja Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u Hrvatskom saboru.

Tomašić je Europsku komisiju informirala o teškim riječima koje su hrvatskoj javnosti od strane Vučića izgovorene u intervjuu za Radioteleviziju Srbije, kojom prilikom je donošenje navedenog zakona Vučić okarakterizirao otvaranjem Pandorine kutije koje će rezultirati time da će Srbija recipročno donijeti 500 zakona o tome što je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

U istom intervjuu pohvalio se i kako ugled Srbije u međunarodnim krugovima raste, te kako je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice Europske unije, aludirajući pri tome na Hrvatsku.

Ono što je srbijanskom predsjedniku sporno, formulacija je da su agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH.

Tomašić je slijedom njegovih tvrdnji Europsku komisiju upitala smatra li ona primjerenima ove izjave čelnika države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji te hoće li Srbija biti u mogućnosti zatvoriti poglavlje 23. o pravosuđu nastavljajući relativizirati povijest i zločinačke ideologije bez jasno donesenog vrijednosnog suda vezano uz agresiju Srbije na Hrvatsku 90-tih godina.

Ruža Tomašić koordinatorica ECR-a u REGI-ju

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić postala je koordinatorica ECR grupe u Odboru za regionalni razvoj (REGI).
Tomašić će tako biti glavna predstavnica treće po veličini grupacije u Europskom parlamentu u odboru koji se bavi za Hrvatsku važnim pitanjima – boljim korištenjem sredstava iz EU fondova, kvalitetnom decentralizacijom, kohezijskom politikom i očuvanjem lokalnih zajednica te njihovim ekonomskim napretkom.
“I sama živim u malom mjestu na otoku Korčuli i znam kakva je sudbina takvih sredina, posebice ako su još i prometno izolirane. Na moru nas turizam spašava, a u kontinentalnoj je Hrvatskoj stanje i gore. Ovo je velika prilika da kao glavna koordinatorica ECR-a ugradim hrvatski interes u prioritete cijele grupacije. Podršku grupe imam i čeka me veliki posao do kraja ovog mandata”, izjavila je Ruža Tomašić.

Tomašić protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uoči glasovanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije na svom facebook profilu i govoru u Europskom parlamentu objasnila je razloge zbog kojih će glasovati protiv ratifikacije.

“Da je jedini cilj Istanbulske konvencije zaštita žena od nasilja, prva bih ju podržala. No, njezin je cilj mijenjanje naše kulture kroz promociju pobačaja, rodne ideologije i političke korektnosti. To ne mogu podržati i nadam se da ju Hrvatska neće ratificirati!”, napisala je Ruža Tomašić na svojem facebook profilu. U okviru rasprave o ovoj temi u EP-u Ruža Tomašić rekla je sljedeće:

“Obitelj je temelj društva. Nažalost u nekim se slučajevima obiteljski dom iz utočišta pretvori u tamnicu. Žrtvama obiteljskog nasilja, neovisno o spolu ili dobi moramo jamčiti pomoć i sigurnost. Kao policijska službenica intervenirala sam kod nasilja u obitelji i zagovaram nultu stopu tolerancije. Isto vrijedi i za nasilje nad ženama. Žena mora imati pravo izabrati kad će i s kim stupiti u spolni odnos te kako će se zaštititi dokle god odlučuje samo o svojem tijelu, a ne i o životima drugih. Žena treba imati punu kontrolu nad svojim odlukama. Sve ostalo u izvješću od zagovaranja pobačaja, promoviranja rodne ideologije do nametanja političke korektnosti ne služi prevenciji i sankcioniranju nasilja nego širenju liberalne agende i ušutkivanju onih koji se ne slažu. Ideologija kojoj je glavni cilj rušenje tradicionalnog kršćanskog društva, ne može imati moju podršku, a nadam se ni podršku Vlade RH.”, rekla je Ruža Tomašić.

U Vukovaru održana konferencija Odbora za regije ECR-a

U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić i predsjednika Hrvatske konzervativne stranke i zamjenika vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u suradnji s europskim konzervativcima iz Odbora regija Europskog parlamenta u petak, 28. travnja 2017.,  u Vukovaru je održana međunarodna konferencija o urbanom i ruralnom razvoju “Kako Slavonija može uspješnije i efikasnije izvlačiti novac iz fondova Europske unije?”. Cilj konferencije je, kako su istaknuli konzervativci iz desetak zemalja EU-a, razmjena iskustava u povlačenju sredstava iz europskih fondova te jačanje lokalne i regionalne samouprave u zemljama članicama Europske unije.

Predsjednik Grupe Europskih konzervativaca u Odboru regija, Nizozemac Rob Jonkman, u uvodnoj riječi istaknuo je kako mu je posebno zadovoljstvo što se konferencija održava u Vukovaru, jednom od gradova koji je najviše stradao tijekom nedavne turbulentne povijesti. Istaknuo je kako je cilj Grupe jačanje prava građana i lokalne samouprave koja treba donositi što snažnije odluke. Govoreći o pojmu lokalizam istaknuo je kako je to jedno od glavnih načela politčkog kluba Europskih konzervativaca i reformista pri Europskom Odboru regija kojim se žele osnažiti građani. To načelo podrazumijeva da se odluke donose na razini na kojoj je to najizvodivije te da ih, kad god je to moguće, donose pojedinci, odnosno lokalne ili nacionalne vlasti, a ne nadnacionalna tijela. Naglasio je kako je EU postala previše birorkratizirana i ne radi uvijek u skladu s javnim mnijenjem te da se mora mijenjati. “Želimo da se ljudi zbližavaju i da ne ratuju, ali to ne znači da želimo centralizirani sustav vladanja u EU”, naglasio je Jonkman.

Marijan Pavliček: Želimo iz Vukovara poslati pozitivne primjere i pozitivne vijesti

Domaćin konferencije Marijan Pavliček zahvalio je kolegama iz ECR-a što su odlučili u Vukovaru održati međunarodnu konferenciju i prenijeti nam svoja iskustva o povlačenju sredstava iz europskih fondova.
Podsjetio je kako je Grad Vukovar  do Domovinskog rata imao 45.000 stanovnika. Godine  1991., tijekom srpske  tromjesečne agresije grad je sravnjen sa zemljom.
“Nakon pada grada 250 djelatnika i ranjenika vukovarske bolnice ubijeno na Ovčari, sedam kilometara od grada i danas se oko 390 osoba vodi kao nestalo. Prema nekim vojnim analitičarima količina eksploziva bačena na Vukovar imala je snagu dvije atomske bombe. Podsjetio je da je  grad prije rata bio snažno industrijsko središte sa snažnom obućarska industrijom i 17.000 zaposlenih u kombinatu Borovo gdje su se osim obuće proizvodile i automobilske gume. Nakon Domovinskog rata preko 2,5 milijardi kuna je uloženo u obnovu grada, od toga 90 posto iz proračuna RH, a desetak posto iz sredstava EU-a i donacija. Danas Vukovar ima 22.000 stanovnika i to je najstrašnija posljedica rata. Problem cijele istočne Hrvatske je što je velik dio mladih ljudi napustio ovo područje u potrazi za poslom. Trenutačno sudjelujemo u vlasti u Vukovaru i cilj nam je zaustaviti negativne trendove i stvoriti preduvjete za otvaranje novih radnih mjesta. Preko 250 radnih mjesta je otvoreno u protekle tri godine i nećemo na tome stati. Što se tiče suživota u gradu nema nikakvih međunacionalnih ekscesa, ali i dalje smo podijeljeni grad, imamo odvojene vrtiće i škole. Želimo iz Vukovara poslati pozitivne primjere i pozitivne vijesti kako bi što više mladih ostalo i živjelo na ovom području”, rekao je Pavliček.

U prvoj panel raspravi na temu“Kohezijska politika Eurospke unije i fondovi EU: primjeri najboljih lokalnih praksi”, pod predsjedanjem Alana Gordona Keymera CBE FCA, Županijsko vijeće Tandridge županije, govorili su konzervativci Josip Pavić, načelnik općine Sibinj i Martin Kordić, načelnik općine Vođinci, Inge Bruijns, Udruga nizozemskih općina (VNG), govornik iz predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Denis Tomaš, predstavnik županije Liberec u Češkoj.

Josip Pavić: Ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj

Načelnik općine Sibinj Josip Pavić podsjetio je kako je, nakon što je naslijedio  jednu od najvećih općina u Republici Hrvatskoj, u njoj zatekao katastrofalno stanje.
“Prethodno vodstvo završilo je u istražnom zatvoru zbog sumnje u udruživanje u koruptivne radnje. Osumnjičeni su da su oštetili općinski proračun za 58 milijuna kuna, a meni i mom novom vodstvu ostavili su blagajnu u minusu od osam milijuna kuna. Kada vam kažem da nam je općinski račun na duže vrijeme bio blokiran, da djelatnici nekoliko mjeseci nisu primali svoju plaću, da nam je bila isključena struja, telefon, grijanje pa čak i internet, smatram da dovoljno govori o ozbiljnosti  situacije u kojoj smo se našli”, rekao je Pavić.

Podsjetio je kako su zbog velikog zalaganja i predanosti te racionalizacije općinskih rashoda već nakon njegovog kraćeg perioda vođenja općine, mediji općinu Sibinj nazvali „ekonomskim čudom“ zbog činjenice da je uspjela vratiti većinu naslijeđenih dugova i uspjela revitalizirati  općinu okrenuvši se EU projektima.

Istaknuo je kako se općina Sibinj iz Europskog socijalnog fonda putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u protekle četiri godine uspješno  kandidirala  za tri programa:  Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama
Navedenim programom  pomoglo se osobama treće životne dobi u poslovima koje oni nisu u stanju sami odraditi gdje su na raspolaganju imali djelatnice koje su im pomagale u svakodnevnim kućanskim poslovima. Program Revitalizacija javnih površina podrazumijeva zapošljavanje muške populacije koja je  je duži period bila nezaposlena s ciljem aktiviranja i uključivanja u društveno koristan rad zajednice radeći i pomažući u raznim komunalnim poslovima. Treći program, Mladi za EU,  ima za cilj uključivanje mladih i visokoobrazovanih osoba u rad lokalne uprave, proučavanje funkcioniranja lokalne zajednice, proučavanje strateških dokumenata na lokalnoj razini te upoznavanje i praćenje natječaja kao i pripremu istih.

“Moram istaknuti da sam kroz navedene Programe u svojoj općini zaposlio  gotovo 150 dugotrajno nezaposlenih osoba koje smo i na ovaj način motivirali i uključili u društveno koristan rad lokalne zajednice. Tom prilikom za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba povukli smo sredstva u iznosu od 600.000 kuna”, naglasio je Pavić.

Od ostalih uspješnih projekata načelnik Pavić istaknuo je kako je njegova općina pristupila urbanom području grada Slavonskog Broda gdje će o zajedno sa svim dionicima imati 345 milijuna eura bespovratnih sredstava na raspolaganju kroz ITU mehanizam kroz tri fonda: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

Pavić je naglasio da mjere Programa ruralnog razvoja trebale bi biti pokretač ruralnih područja zajedno s Lokalnim akcijskim grupama (LAG-ovima) koje su važan oslonac stanovništvu u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na svojim područjima. “Zajednička poljoprivredna politika EU upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta. I ono što mi konzervativci zagovaramo je upravo to da ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitom području ‘pristupom odozdo prema gore’.”
Iz svega što je navedeno vidljivo je da se racionalnim raspolaganjem javnih sredstava unatoč velikim problemima sve  može prebroditi, ujedno približiti se mještanima te uspješno sudjelovati na provođenju projekata, no svima nama predstavlja veliki problem potpuna centralizacija državne vlasti i stavljanje sve više obveza na lokalnu upravu. Danas s ponosom mogu istaknuti da je općina Sibinj u samom vrhu općina u RH  u kojoj konzervativci obnašaju apsolutnu vlast”, rekao je na kraju izlaganja Josip Pavić.

 Martin Kordić: Netransparetnost dodjele sredstava velik problem u Hrvatskoj

Načelnik općine Vođinci Martin Kordić  istaknuo je kako svaka strategija razvoja započinje vizijom i jasno definiranim ciljevima, a njegova je da na čelu općine Vođinci bila pokretanje razvoja općine pomoću četiri ključna razvojna cilja: Izgradnja i razvoj komunalne i prometne infrastrukture, razvoj poljoprivrede s rastom vosokodohodovnih kultura te izgradnja i razvoj preređaivačkih i skladišnih kapacitetam, razvoj socijalne infrastrukture s ciljem poboljšanja položaja osjetljivih grupa društva i razvoj ruralnog turizma na način kojoi vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. Istaknuo je kako je u protkele četiri godine za njegova mandata u razvoj općine Vođinci uloženo 10.880.000 kuna od čega su 7.647 milijuna kuna sredstva EU-a i nacionalnih donatora, što znači da je oko 70 posto uloženih sredstava povučeno iz Unije. Naglasio je kako bi ovaj iznos bio i veći da ne postoji velik broj administrativnih zapreka koje otežavaju put do sredstava iz Fondova.  Kao velik problem istaknuo je činjenicu netransparentnosti dodjele sredstava rekavši kako se nakon pripremljenih i dokumentiranih projekata ne može dobiti uvid u ocjenjivanje projekta kada ne prođe na natječaju.

Ruža Tomašić: Potrebno je intenzivirati opću promociju svih LAG-ova

Eurozastupnica i članica Odbora za regije EP-a Ruža Tomašić, govoreći u drugom panelu  na temu   “Budućnost gradova i regija u Europi”, istaknula je kako je za razdoblje 2014-2020., Republici Hrvatskoj namijenjeno dvije milijarde eura, koje se trebaju uložitiu modernizaciju i razvijanje komeptitivnih ruralnih i uranih područja, kao i u ekološki razoj i općenito podizanje kvalitete života građana. “Tijekom razdoblja od 2014. do 2020., kohezijska politika je temeljito izmijenjena, što sada zahtijeva promjenu mentaliteta i metoda rada na svim razinama upravljanja, uključujući horizontalnu koordinaciju i uključenost dionika te, u što većoj mjeri, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD-a.)

Potrebna nam je učinkovita investicijska politika, koja je usmjerena na gospodarski rast i zapošljavanje, bliska građanima i primjerenija specifičnim teritorijalnim osobitostima. Od ključnih preduvjeta za buduću uspješnu apsorpciju EU fondova treba omogućiti kvalitetniju i efikasniju suradnju između centralne i lokalne vlasti. Od iznimne je važnosti da se fokusiramo na problem manjka povjerenja centralne vlasti spram lokalne i regionalne. Nažalost, taj nas trend prati već desetljećima, i rezultat je povijesnih okolnosti.  Međutim, dokle god se svi zajedno ne uključimo u rješavanje ovog problema, i ne učvrstimo javno-privatna partnerstva i suradnju na svim razinama upravljanja, dotle će protok informacija, znanja, te u konačnici i EU novca biti otezan, u nekim slučajevima i nemoguć…

U Odboru za regionalni razvoj u Europskom parlamentu,   zalažem se za regionalnu i lokalnu zajednicu, želim da se njihov glas više čuje. Smatram da je u vremenima velike krize u našoj Domovini i u Europskoj uniji od iznimne važnosti upravo jačati lokalne i regionalne sudionike, jačati njihove kapacitete, educirati ih, kako bi bili manje ovisni o centralnoj vlasti i kako bi uistinu mogli pridonijeti razvoju svoje zajednice, što će u konačnici rezultirati i boljitku država članica. Sukladno tome, u Europskom paralmentu sam predložila dvije teme za izvješće.

Prošle godine sam bila izvjestiteljica za izvješće vezano za nove instrumente u kohezijskoj politici: Lokalni razvoj vodjen zajednicom i Integrirana Teritorijalna Ulaganja – upravo sam se tu osvrnula na  problem „manjka povjerenja centralne vlasti spram lokalne i regionalne”- s kojim se na žalost susreće Hrvatska kao i veliki broj ostalih članica Europske unije.

Nažalost, LAG-ovi u Republici Hrvatskoj nisu prepoznati kao platforma za ruralni razvoj područja: potrebno je intenzivirati opću promociju svih LAG-ova, kao perspektive za razvoj ruralnih krajeva, treba jačati osviještenost ključnih dionika. Potrebno je poboljšati protok informacija od Ministarstva preko lokalnih samouprava do lokalnog stanovništva.

Stoga, ako želimo da se smanji manipulacija informacijama i isfrustriranost velikog dijela stanovništva, moramo pronaći načine kako da im se približimo, a najbolji način je kroz edukaciju i osposobljavanje i uključivanje u projekte.

Prošle godine sam predložila novu temu za izvješće u Europskom parlamentu: O budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike, koje je u utorak 25. travnja 2017. godine, dobilo jednoglasnu potporu u Odboru za regionalni razvoj. U izvješću sam predložila nove i efikasnije načine kako da se novac, u sklopu tehničke pomoći,  koji  na razini država članica EU-a iznosi 13,4 milijarde eura usmjeri efektivnije prema lokalnoj i regionalnoj zajednici. Riječ je o iznimno velikoj svoti novca – međutim, nažalost, dosadašnja praksa korištenja tog novca je bila izrazito netransparentna, i nije bila dovoljno ciljana lokalnim specifičnostima. Novac je naravno, uvijek bio iskorišten, međutim nama bi trebalo biti u cilju da on bude iskorišten efektivno, efikasno, transparentno i da uistinu bude usmjeren k jačanju kapaciteta, edukaciji lokalnih i regionalnih zaposlenika –  kako bi lokalna zajednica  u budućnosti bila manje ovisna o centralnoj vlasti i kako bi vise pridonijeli svojoj zajednici –  jer je lokalno stanovništvo najbolje upoznato sa svojim potrebama i potencijalima.

Nažalost, u mnogim državama članicama tehnička pomoć se koristila na nacionalnoj razini za osposobljavanje regionalnih ili lokalnih tijela tijekom kojeg lokalni ili regionalni predstavnici nisu imali priliku izraziti svoje potrebe, tako da osposobljavanja nisu bila usmjerena na lokalne potrebe ili prilagođena ciljanoj skupini sudionika.

I za kraj, važno je napomenuti kako će se dosadašnja kohezijska politika, i korištenje EU fondova, nakon 2020. značajno promijeniti. Posebice, nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, raspoloživa sredstva za sve države članice će se smanjiti. Zbog toga, od iznimne je važnosti da se  pravovremeno  pripremimo i informiramo za nadolazeće promjene.

Nakon iskustva s aktualnim programskim razdobljem važno je u ranoj fazi krenuti s pripremama i rano započeti s kohezijskom politikom za razdoblje nakon 2020. kako bi se u regijama pravovremeno mogle pokrenuti konkretne inicijative na terenu. U pogledu strukture buduće kohezijske politike,  smatram da je najvažnije pojednostavniti politiku. Trebalo bi smanjiti birokraciju koja predstavljat teret regijama i građanima. Prostora za poboljšanje moglo bi biti u višestrukim razinama revizije i broju kontrola, kao i u upotrebi paušalnih iznosa ili standardnih troškova.
Osim toga, kohezijska politika mora biti fleksibilna kako bi bila u mogućnosti nositi se s nepredviđenim događajima”, rekla je Ruža Tomašić u svojem izlaganju.

Odana počast poginulima u Domovinskom ratu

U zaključnoj riječi Ruža Tomašić istaknula je kako se iz izlaganja svih sudionka na konfereniji može zaključiti kako, “bili mali ili veliki, moramo surađivati i zajedno ići prema onim vladama koje ne žele surađivati, kao u Hrvatskoj gdje se događa da ljudi pripreme projekte i dokumentaciju za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a vlada onda izmijeni pravila. Ako se naše regije budu pomagale, ako znamo što se događa i upozorimo jedni druge, bit ćemo jači, jer i u broju može biti nekakav spas. Isto tako tražimo da se taj novac namijenjen regionalnom razvoju treba koristiti efektivno i transparentno i da bude usmjeren ka zapošljavanju regionalnih zaposlenika.  Mislim da smo imali uspješnu konferenciju”, zaključila je  Ruža Tomašić.

Uoči konferencije članovi Odbora za regije ECR-a u Europskom parlamentu na čelu s predsjednikom odbora Robom Jonkmanom i izaslanstvo Hrvatske konzervativne stranke na čelu s predsjednikom Marijanom Pavličekom na memorijalnom groblju položilo je vijence i zapalilo svijeće na spomeniku palim žrtvama Domovinskoga rata u
Vukovaru.

Lakše do 13.4 milijarde eura iz EU fondova

Ruža Tomašić

Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta u utorak, 25. travnja 2017. godine, usvojeno je izvješće europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike.

Izvješće za koje je Tomašić bila glavna izvjestiteljica usvojeno je gotovo jednoglasno, sa samo jednim glasom protiv.

„Tehnička pomoć, bilo na inicijativu Komisije ili država članica, ima važnu ulogu u svim fazama provedbe kohezijske politike. Može se smatrati faktorom promjene, a njezin cjelokupni doprinos može doći do izražaja tek u budućnosti, kada se aktivnosti i reforme u potpunosti provedu. Tehnička pomoć na inicijativu država članica iznosi 13,4 milijardi eura u sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Riječ je o pozamašnoj svoti novca, stoga je od iznimne važnosti da se novac iskoristi što efikasnije i transparentnije. Važan faktor uspjeha svakog prijedloga ili programa je i razina osviještenosti. Potencijalni kandidati trebaju dobiti jasna objašnjenja i ispravne informacije o mogućnostima tehničke pomoći“ – naglasila je Tomašić u svome govoru u REGI odboru Europskog parlamenta.

Slijedom toga, Tomašić je u izvješću pozvala države članice da u razdoblju nakon 2020. bolje izvješćuju o vrstama aktivnosti koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, kao i o postignutim rezultatima. Tomašić smatra da je potrebno postići veću razinu transparentnosti kako bi se povećala vidljivost tehničke pomoći i lakše pratila njezina potrošnja. Isto tako, smatra kako bi trebalo razmotriti mogućnost redovitog ažuriranja i javnu dostupnost baze podataka o aktivnostima koje države članice namjeravaju poduzeti ili su ih već poduzele.

Tomašić se na kraju osvrnula na važnost jačanja institucionalnih i tehničkih kapaciteta lokalnih i regionalnih aktera. Nažalost, u mnogim državama članicama tehnička pomoć se koristila na nacionalnoj razini za osposobljavanje regionalnih ili lokalnih tijela tijekom kojeg lokalni ili regionalni predstavnici nisu imali priliku izraziti svoje potrebe, tako da osposobljavanja nisu bila usmjerena na lokalne potrebe, niti prilagođena ciljanoj skupini sudionika, što je također potrebno mijenjati.

U Zagrebu održan sastanak Predsjedništva ECR-a

U Zagrebu je na poziv eurozastupnice Ruže Tomašić, od 29. do 31. ožujka 2017., održan sastanak članova Predsjedništva Europskih konzervativaca i reformista (ECR), treće najveće grupacije u Europskom parlamentu. Panelima i raspravama nazočilo je 25 europarlamentaraca iz raznih država članica koji su raspravljali o važnim pitanjima za budućnost EU-a i Hrvatske nakon Brexita, odnosima Europske unije i Hrvatske, mogućnostima slobodne trgovine, lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te mogućnostima tehničke pomoći pri provođenu kohezijske politike, pitanju zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj te poticanju poduzetništva i malog obrta, obrazovanja i proizvodnog sektora iz različitih perspektiva.

Posebni gosti trodnevnog radnog sastanka bili su veleposlanik Kanade Nj.E. Daniel Maksymiuk, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, savjetnik bivšeg predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Stjepo Bartulica.

ECR Bureau Meeting

Domaćin sastanka, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, članica ECR-a Ruža Tomašić, naglasila je kako je ovo prvi put da se sastanak članova Predsjedništva zastupničkog kluba ECR-a održava u Hrvatskoj, podsjetivši kako je to ujedno i treći put da zastupnici ECR-a dolaze u Hrvatsku. Prije tri godine u Dubrovniku je, na njezin poziv, boravila cijela skupina parlamentarca ECR-a zajedno sa svojim suradnicima. Dodala je i da je ECR nakon poplava u Slavoniji 2014. organizirao projekt donacija pogođenim područjima kada su zastupnici ECR-a aktivno sudjelovali u obnovi dječjih igrališta u poplavljenim slavonskim selima. Najavila je da će se krajem travnja u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a i razmotriti kako preko tog tijela pomoći Slavoniji.

Govoreći o Brexitu, europarlamentarka iz Ujedinjenog Kraljevstva Emma McClarkin istaknula je, uoči same konferencije, da London nakon pokretanja članka 50. u pregovorima s Bruxellesom ne treba ustrajavati na “mekom” ili “tvrdom” već na “pametnom Brexitu” kroz koji će se pitanje izlaska riješiti u korist obje strane.

„Brexit očito preuzima fokus konferencije“, rekla je na početku sastanka  Ruža Tomašić i dodala da će Brexit proći „kako će proći”, a „Hrvatskoj će u tom procesu biti onako kako se za sebe izbori“. „Dok god sam zastupnica u Europskom parlamentu borit ću se da Hrvatska ima koristi od svega toga”, dodala je zastupnica Tomašić.

Poljski zastupnik Tomasz Poreba ocijenio je da Brexit za poljske nacionalne interese nije najbolja vijest, no da Europska unija u pregovorima treba nastupati jedinstveno i nastojati ispregovarati najbolje rješenje i u poljskom interesu.

Savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića Stjepo Bartulica sudjelovao je na prvom panelu “Europska unija iz hrvatske perspektive”, prvog dana radnog sastanka Predsjedništva ECR grupe. Zajedno s Danielom Hinštom iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), hrvatskog think-tanka osnovanog 2010. godine, govorili su o mogućnostima koje su se otvorile za Republiku Hrvatsku ulaskom na područje jedinstvenog tržišta Europske unije.

Govoreći na panelu o slobodnoj međunarodnoj trgovini kanadski veleposlanik u RH Daniel Maksymiuk govorio je o prednostima Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), kojeg su zastupnici u Europskom parlamentu ratificirali u veljači ove godine. Milan Račić je govorio o svojim iskustvima te funkcioniranju gospodarskog sustava u RH kao i trgovinskim tokovima s presjekom tržišnih mogućnosti Sjedinjenih američkih država.

Najaktualnija tema trodnevnog sastanka za Hrvatsku bila je zasigurno regionalni razvoj, dostignuća i mogućnosti u povlačenju financijskih sredstava iz fondova EU. Tako su na panelu pod nazivom „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i tehnička pomoć u okviru kohezijske politike“ sudjelovale ministrica regionalnog razvoja i fondova EU fondova Gabrijela Žalac te pročelnica Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, Jelena Ricov. Radnim dijelom sastanka predsjedavala je europarlamentarna zastupnica Tomašić. Izlaganje gostiju kao i razmjena gledišta koja je uslijedila nakon održanih prezentacija uvelike su pomogli u identifikaciji ključnih problema i izazova s kojima se susreću kako regionalna tako i lokalna tijela vlasti u Republici Hrvatskoj kao i  identifikaciji stvarnih potreba lokalne zajednice čijim akterima je nužno pružiti pomoć kao i potporu s obje razine, državne te EU razine, da bi se postigli željeni učinci i ostvario napredak.

Zapažena izlaganja, koja su izazvala veliki interes zastupnika, imali su prim. dr. Ante-Zvonimir Golem, potpredsjednik Hrvatske liječničke komore i voditelj odijela onkologije Kliničkog bolničkog centra Zagreb te dopredsjednik Hrvatske konzervativne stranke, koji je govorio na panelu “Zdravstvo u Hrvatskoj”. Golem je upoznao članove Predsjedništva ECR-a s poviješću kao i trenutačnom situacijom u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Na posljednjem panelu “Poduzetništvo iz različitih perspektiva” sudjelovali su dr. sc. Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, Vitomir Tafra predsjednik Uprave Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski i doc. dr. sc. Vatroslav Škare, profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zastupnica Tomašić je istaknula kako joj je bila velika čast i posebno zadovoljstvo ugostiti članove Predsjedništva ECR grupe, treće grupacije po veličini u Europskom parlamentu kao i sve uvažene goste koji su prepoznali priliku za razmjenu gledišta sa zastupnicima u interesu snažnijeg etabliranja Hrvatske na europskoj političkoj sceni.

Na svečanoj večeri sve nazočne zastupnike ECR-a pozdravila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Na žalost, nacionalni hrvatski mediji nisu smatrali da je prvi posjet europskih konzervativnih zastupnika Zagrebu i ovaj važan sastanak Predsjedništva grupacije koja svoja djelovanje temelji na načelu subsidijarnosti i shvaćanju Unije kao konfederalne zajednice država, a ne nadnacionalne “superdržave”, dovoljno važan događaj da o njemu  detaljnije informiraju domaću javnost.  Nadamo se da će se u skoroj budućnosti ovakav pristup domaćih medija promijeniti, a novu priliku za iscrpnije izvještavanje dobit će već krajem travnja kada će se u Vukovaru okupiti parlamentarci ECR-a iz Odbora regija EU-a koji će razmotriti kako preko tog tijela pomoći našoj Slavoniji.