Ruža Tomašić osigurala dodatnih 158 milijuna eura putem izvješća

Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta u ponedjeljak, 25. lipnja, je na izvanrednoj sjednici velikom većinom glasova prihvatio izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP). Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica programa.

80 milijuna eura za 2019. i 2020. bit će osigurano iz instrumenta fleksibilnosti te još toliko iz komponente tehničke pomoći u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sredstva mogu biti upotrijebljena za reforme u javnoj upravi, upravljanju javnim financijama, obrazovanju, zdravstvu i socijalnim uslugama, politikama zapošljavanja te financijskom sektoru. Novitet je i posebna potpora članicama koje se žele priključiti europodručju.

– Najvažnije je bilo osigurati da novac za ovo ne ide od kohezijske politike i da Hrvatskoj ostane mogućnost korištenja obaju izvora financiranja. Uspjeli smo to postići kroz instrument fleksibilnosti. Kohezijska je politika stalno na udaru jer najviše koristi slabije razvijenima pa bi razvijene članice rado na njoj uštipnule, a ja se svim silama borim da se to ne dogodi, rekla je ovim povodom zastupnica Tomašić.

Odbor za regionalni razvoj o ovome je izvješću glasovao na izvanrednoj sjednici zbog kratkoće rokova. Podsjećamo, projekte za 2019. potrebno je predati do listopada 2018. Ruža Tomašić aktivno informira hrvatske dionike o važnim aspektima i potencijalu Uredbe kako bi spremno dočekali izmjene, a u svibnju je organizirala i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu na otocima koja se primarno bavila boljim korištenjem Programa potpore strukturnim reformama u tom području.

Veliki intervju Ruže Tomašić za tportal.hr

Ruža Tomašić

Nakon više od 20 godina rada na našoj političkoj sceni Ruža Tomašić se povlači u mirovinu. Kad joj iduće godine završi mandat u Europskom parlamentu, zauvijek će napustiti zastupničke klupe i posvetiti se obitelji s kojom živi na Korčuli. Zbog čega se odlučila na to, kako ocjenjuje svoj politički rad, što misli o trenutnim liderima hrvatske desnice i kako vidi svoje umirovljeničke dane, otkrila je u intervjuu za tportal
Kanadska policajka Ruža Tomašić vratila se 1991. u Hrvatsku na poziv našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana. U Kanadu je otišla s 15 godina jer joj je ondje živjela sestra, a obitelj joj je u bivšoj Jugoslaviji bila proganjana zbog političkih stavova.

U zemlji javorovog lista školovala se za policajku i u svojoj klasi bila je najbolja u borilačkim vještinama, a potom je postala prva kanadska policajka na motoru. Zahvaljujući tim vještinama bila je kaskaderka u dvadesetak epizoda TV serije ‘Dosjei X’.

Tuđmana je upoznala dok ga je čuvala za vrijeme njegova posjeta Vancouveru. Nakon povratka u Hrvatsku radila je u njegovu osiguranju da bi se 1992. zbog teške bolesti vratila u Kanadu. Nakon što ju je 1998. pobijedila preselila se na Korčulu, odakle joj je porijeklom suprug, te se bacila u političke vode.

Prvo se priključila Hrvatskoj stranci prava (HSP), a nakon što se razišla s Antom Đapićem, osnovala je HSP dr. Ante Starčević. Prije četiri godine istupila je iz stranke te se 2015. pridružila Hrvatskoj konzervativnoj stranci (HKS), čiji je i danas član.

S Tomašić, jednim od najprepoznatljivijih lica hrvatske desnice zadnjih dva desetljeća, razgovarali smo u prostorijama HKS-a u Zagrebu, prije njezina puta za Bruxelles. Prije početka intervjua zamolila nas je da je fotografiramo pored slike, poklona jednog branitelja, na kojoj je prikazana seljanka pored ognjišta.

‘Slikaj me ispred ognjišta, ionako nas zovu ognjištarcima’, dobacila je uz smijeh.

Vrijeđa li vas kad vas zovu ognjištarkom?

Ne. Znam što sam tko sam i otkud sam došla. Konzervatizam znači tradicija. Ja se držim tradicije. Da smo se mi Hrvati držali tradicije, ne bismo uvozili svakako smeće koje dolazi izvana.

Pojam konzervativac ima negativnu konotaciju kod nas. Zašto?

Zbog vas, medija.

Uvijek smo mi krivi…

Što god se dogodi, vi ste uvijek krivi. Što ćete… (smijeh)

Tko je lider konzervativaca na našoj političkoj sceni?

Konzervativac ili pravaš je onaj koji živi bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Lako se može vidjeti tko se toga drži kroz život. Naša pravaška scena se prvo treba očistiti od svih onih koji tako ne žive. Tada bi to bila fantastična grupa ljudi.

Zbog čega to ne napravite i ujedinite se u veliku stranku? Danas ima toliko stranaka koje se zovu HSP plus nešto da je to smiješno.

Ne mora to biti jedna stranka. Ali kad dođu izbori i razgovara se o koaliciji, onda svi misle kako mogu sami. Tad na izborima svaka stranka dobije 0,5 posto glasova. Sve vam je to zbog ega. Nažalost, ego je uvijek jak među desnim političarima.

Nedavno je vaša Hrvatska konzervativna stranka (HKS) ušla u partnerstva s HSP-om i Hrastom – je li cilj neka veća pravaško-konzervativna koalicija?

Na tome radi predsjednik HKS-a Marijan Pavliček. Neću se miješati u njegov posao. Mislim da odlično vodi stranku. Mlad je čovjek s jakim živcima, koje ja više nemam. Mi stariji trebali bismo se povući i prepustiti stvari mladima. Mladi imaju manji ego i njihova je budućnost. Mi smo pokazali ono što možemo. Govorim ‘mi’ iako nikad nisam bila na vlasti, ali ne mogu reći ‘oni’ jer sam dio politike… Mi smo mladima uništili budućnost.

Zar ipak niste previše samokritični?

Ponavljam, nisam bila na vlasti i nisam je mogla zloupotrijebiti, ali sam godinama dio političke grupacije. Mladima ne da nismo osigurali bolju budućnost, već smo je uništili… Možda se nisam dovoljno borila da to promijenim.

Ali ipak je Hrvatska, otkako ste vi u politici, od početka 90-ih do danas, napredovala. Nije sve tako crno.

Iz razgovora s mladima koji su otišli iz Hrvatske shvatila sam kako oni nisu otišli zbog posla i plaća i zato što se boje za svoju egzistenciju. Otišli su jer su ogorčeni nepotizmom i uhljebljivanjem. Što vam znači dobra plaća ako vam zapovijeda netko tko je slabije obrazovan? Njegova jedina prednost je to što ima dobro zaleđe, netko ga gura. Ne možete trpjeti da vam zapovijeda takva budala. Tako je na jako puno mjesta. U državnim tvrtkama svi su zaposleni preko veze. Te firme gube novac poreznih obveznika koji ih saniraju, umjesto da štetu namire ljudi koji ih vode.

Kako to promijeniti?

Jedino na izborima. Ali kod nas ljudi više razmišljaju o tome koji će par cipela kupiti nego koga će zaokružiti za sljedeće četiri godine.

Hrast i grupacija oko Željke Markić sad se čine kao vodeće stranke na desnici. Međutim oni nisu u najboljim odnosima. Kako to komentirate? Na čijoj ste strani?

Iskreno, nemam puno vremena detaljno pratiti dešavanja na našoj političkoj sceni. Trenutno radim na dva važna izvješća za Europski parlament. Jedno je o višegodišnjem upravljanju malom plavom ribom, a drugo je o fondovima za regionalni razvoj. Oba izvješća moram završiti do ljeta i imam jako puno posla.

Razumijem vas, ali sigurno imate neko mišljenje o Hrastu i njegovim čelnicima Ladislavu Ilčiću i Hrvoju Zekanoviću?

Oni su na dobrom putu. Ilčić je rekao da će se povući u sjenu i prepustiti Zekanoviću da vodi glavnu riječ. Ilčić naime smatra kako mu imidž među građanima nije dobar. Time je pokazao da mu je interes stranke važniji od ega. Bilo bi odlično kad bi se tako ponašali svi političari.

Što mislite o Željki Markić?

Ona ima pametnih ideja, ali previše solira. Bilo bi bolje da više surađuje s drugim konzervativcima. Ali ona je uvjerena da više može napraviti sama…

Vidite li među nabrojanima budućeg lidera hrvatskih konzervativaca, nekoga tko bi vas mogao ujediniti?

Doista mislim kako to može biti Marijan Pavliček. Mlad je čovjek, ima obitelj, profesor je i živi u Vukovaru.

Sve je to lijepo, ali ima li on karizmu? Koliko je jaka ličnost?

Ima karizmu. Spretan je i snalažljiv čovjek. Pravi je konzervativac, ali ne u smislu da tvrdoglavo provodi svoje, već će svakog saslušati i uvažiti njegovo mišljenje.

Podržavate li referendum oko promjene izbornih pravila i smanjenja prava zastupnicima nacionalnih manjina?

Izborni sustav se treba mijenjati. Podržavam inicijativu da građani biraju više zastupnika po imenu i prezimenu, ocjenjujući ih po njihovom dotadašnjem radu. Kad je riječ o pravima manjinskih zastupnika, ne znam kako će se to urediti. Što se mene tiče, ja bih voljela da su svi saborski zastupnici ravnopravni te da svi imaju isti broj glasova i istu težinu u Saboru. Sve manjine su građani Republike Hrvatske. Sve manjine su politički Hrvati. Svaka čast na kulturnoj autonomiji, ali ne i na političkoj.

Usvojili smo Istanbulsku konvenciju, ali konzervativci se s time ne mire i traže referendum. Podržavate li to?

Protiv sam Istanbulske konvencije. Da se htjelo zaštititi žene od nasilja, onda bi se sve bitno moglo reći u deset rečenica – kako će se to provesti, u koje vrijeme i koje će biti kazne za nasilnike. Ovako imate tekst u kojem se na nekoliko mjesta spominje rodna ideologija. Zašto, zbog čega!? Ako znate kakav je narod i što narod želi, onda je to nepotrebno.

Ali Istanbulska konvencija uopće u prvi plan ne stavlja rodnu ideologiju.

Zašto se onda ona spominje na pet, šest mjesta ako znate da će to izazvati podjele? Zbog čega nas treba nadgledati udruga GREVIO? Oni će nam govoriti što i kako treba. Smatram da je to nepotrebno.

Mislim da ste u krivu. Istanbulska konvencija nema veze s rodnom ideologijom, ali i da ima – čega se toliko bojite?

Bojim se onoga što je u svijetu već počelo…

Što je to počelo?

Nema više mama i tata, već roditelj 1 i roditelj 2. Nema ona i on, već ono. Ne znam što sve ne… Ponavljam, ako hoćete odraditi posao kako treba i zaštititi žene od nasilja, onda ćete napisati kratak i jasan zakon. Ovako se samo nešto muti i naravno da će ljudi sumnjati u tu konvenciju.

Vidim da još uvijek imate žara kad govorite o politici. Zbog čega ste se odlučili povući u mirovinu?

Vrijeme je za mlade i za to da mladi sami kroje svoju sudbinu. Mi nismo uspjeli napraviti ono što smo trebali… Svi politički fosili bi trebali otići. Svečano objavljujem da se neću više kandidirati za Europski parlament. Možda budem na listi za europske izbore da pomognem svojoj stranci, ali više neću u zastupničke klupe. Idem u mirovinu i vraćam se životu na Korčuli.

Idete baš u mirovinu ili ćete ipak nešto raditi?

Nisam još odlučila… Možda otvorim cvjećarnicu. Imam maslinik, a i dvije prekrasne unučice.

Koliko je naporno raditi u Bruxellesu? Možete li se to usporediti s radom u Saboru?

Jako je naporno, osobito ako putujete iz Korčule. Izgubim dva dana samo na put. U Europskom parlamentu, za razliku od Sabora, puno se radi na konkretnim stvarima preko odbora. Detaljno i iscrpno radi se na svakom zakonu. Sve je puno ozbiljnije i zahtjevnije. U Saboru je dovoljno da imate pet-šest replika na dan i super ste. Voljela bih kad bi se kod nas uveo takav rad kroz odbore. Nadala sam se da će to uvesti Plenković. On zna kako se radi u Bruxellesu. Tad bi u Sabor stizali odlični zakoni, a ne da ih morate mijenjati za šest mjeseci.

Plenkovićeva vlada se dosad nije baš iskazala. Nema reformi. Hoće li odraditi svoj mandat do kraja?

Očekivala sam više promjena. Ali opet, to nije Vlada jedne stranke. Što god pokušate, morate se usuglasiti sa svojim partnerima. To je više trgovina. Istina je da ima tanku većinu u Saboru i teško je raditi zbog toga, ali odradit će on mandat do kraja.

U svađi je s predsjednicom Grabar Kitarović. Kakvu to poruku šalje građanima?

Trebali bi riješiti sve razmirice iza zatvorenih vrata. Dogovoriti se oko toga što tko radi. Ovakav način javne komunikacije nije primjeren, posebno što dolaze iz iste stranke.

Kako ocjenjujete rad predsjednice?

Samo ću reći da bih ja, kad bih bila na njezinu mjestu, smijenila neke savjetnike…

Koga točno?

Neću reći… Neka samo pogleda kako su prošle neke njezine inicijative i sve će joj biti jasno. Njoj ne zamjeram ništa.

Da se ne povlačite iz politike, mogli biste se kandidirati za predsjednicu?

Mogu samo zamisliti svoga supruga kao first lady (smijeh). Nije to za mene. Nisam diplomat. Ne znam govoriti diplomatski. Otvoreno kažem što mislim, a to nije dobro za politiku.

Hoće li vam nedostajati politika?

Neće.

Jeste li požalili što ste ušli u politiku?

Jesam, puno puta. Mislim da je to bila pogrešna odluka… Valjda sam jedna od rijetkih političara koja je s više novca ušla u politiku nego što će iz nje izaći.

Što vam je najgore u politici?

Dvoličnosti ljudi. To mi se najviše gadi. Znam ljude koji su lopovi i prevaranti, ali govore o domoljublju i bogoljublju, a znaš da tako ne žive.

Nedavno ste izjavili kako su vas neki ljudi ucjenjivali i to s pravaške strane. Čak su vam prijetili objavom fotografija seksa s nekim poduzetnikom na jahti. Postoje li takve fotografije?

Ne postoje. Sve je to izmišljotina. Da bilo što takvo postoji, već bi odavno isplivalo. Ispričat ću vam jednu anegdotu. Kad sam čula za priče o tim fotografijama, razgovarala o tome sa svojom obitelji. Suprug mi je rekao kako oni mogu montirati moju glavu na nečije tijelo. Tad sam mu rekla da ćemo pričekati objavu slika. Ako se radi o nekom prekrasnom, seksi tijelu, tad ćemo jedno i drugo potvrditi da sam to ja. (smijeh)

Čime se ponosite iz svoga političkog rada?

Kao zastupnica u hrvatskom Saboru mnogo toga sam napravila u borbi protiv narkotika. U Europskom parlamentu dosta sam pomogla našim ribarima te za regionalni razvoj. Zahvaljujući mojim amandmanima, novac iz fondova dijeli se prvo od najmanjih općina, a onda prema većim jedinicama.

Na Korčuli ste bili poveli rat protiv dilera narkotika. Zbog toga su vam prijetili, čak su vam bili pretukli sina. Je li danas manji problem droge na Korčuli?

Situacija je mnogo bolja. Morate imati na umu to kako je tada u kratkom vremenu od predoziranja umrlo sedam mladih osoba. Od tada se takvo nešto nije desilo. Prijetnji je bilo, ali sve je prošlo… ne želim se prisjećati ružnih stvari.

Na Korčuli živite od 1998. godine. Kako su vas prihvatili otočani?

U početku je bilo teško. Osnovala sam HSP i za njih sam tad bila ustaša. Ali kad su vidjeli da sam normalna osoba, spremna pomoći, prihvatili su me. Jedino što ću za njih uvijek biti vlajina. (smijeh)

Godinama ste živjeli u Kanadi i bili ste dio hrvatske dijaspore. U Saboru naše iseljenike predstavlja Željko Glasnović. Njegove najčešće teme su komunisti, bivša Jugoslavija, partizani… Zar ništa drugo ne zanima Hrvate koji žive u inozemstvu?

Poštujem gospodina Glasnovića i sve ono što je radio, ali bih isto voljela da proširi svoje vidike i okrene se gospodarstvu. Sad, kad imamo Hrvatsku, od saborskih zastupnika voljela bih čuti odgovore na pitanja kako ćemo živjeti u toj Hrvatskoj.

Drugi svjetski rat, partizani, ustaše… to su još uvijek česte teme naših političara. Kad će to prestati? Kad ćemo konačno zatvoriti tu stranicu naše povijesti?

Kad nemate bolje ideje, onda se vraćate na ustaše i partizane. A opet, kad razmišljate o Drugom svjetskom ratu, tad vidite kako tu nije sve istraženo. Mi taj rat nismo završili jer ga… nismo završili. Istina o Drugom svjetskom ratu bila je nametana od jedne strane. Sad, kad imate priliku čuti i drugu stranu, vidite da nije sve baš jasno. Sve naše Vlade su krive zato što to nije okončano. Trebali su reći povjesničarima – nema subvencija, nema novca dok ne razriješite godinu po godinu, mjesec po mjesec, ako treba dan po dan, od 1941. do 1945. godine. Sve se mora potkrijepiti dokazima.

Što se to treba dokazivati? Uzmimo konkretno logor u Jasenovcu. Imate točan popis više od 80.000 ubijenih. Ali opet to nekima nije dovoljno.

Ništa nije dokazano. Imate čovjeka iz Orebića, čijeg su oca ubili partizani na Korčuli, a on je na popisu u Jasenovcu. Slaven Letica je rekao kako je njegova sestra, koja je umrla u partizanskom izbjegličkom logoru El Shattu, isto u Jasenovcu. Kad su saveznici bombardirali Kaštel Sućurac, u crkvi su poginuli deseci ljudi. I oni su završili na popisu u Jasenovcu. Idemo naći dokaz za svako ime. Tad niti jedna strana neće manipulirati podacima.

Dobro, što je onda Jasenovac za vas? Koncentracijski logor ili samo radni logor?

Čitam jedno, čitam drugu stranu… ja više ne znam što je bilo.

Ne znate što je bilo u Jasenovcu?

Znam što je bilo. Ljudi su ubijani. Ali sad neki pišu kako je to bio radni logor. Ne vidim da je netko tužen, zatvoren zbog toga… Zašto ih nitko ne tuži i ospori tu priču? Zato sam za to da se ustanovi što je točno tamo bilo. Idemo godinu po godinu, osobu po osobu… Kad to napravimo, onda će se i lijevi i desni pokloniti svim nevinim žrtvama. Moja policijska struka voljela bi da se tako napravi. Za sve postoje arhive. Ako ne kod nas, onda u Njemačkoj ili SAD-u.

Ponašate li se kao policajac i u svom svakodnevnom životu, s obitelji?

Samo želim da se kaže istina. Laži ne volim.

Što vam rade djeca?

Sin Tomislav ima 30 godina. Bio je u vojsci. Odmalena je htio biti profesionalni vojnik i zbog toga je napustio fakultet. Ali mu se vojska zgadila jer se nije napredovalo prema zaslugama, već zahvaljujući vezama i poznanstvima. Zatim je završio fakultet za krizni menadžment. Trenutno traži posao. Živi s nama na Korčuli. Kći Zrinka živi u Šibeniku. Suprug i ona imaju svoj biznis.

Oni dijele s vama iste konzervativne političke stavove?

Manje su konzervativni, ali temelji su isti. U nekim stvarima su moderniji.

U čemu se ne slažete?

Oni su za istospolne brakove, a ja sam protiv toga. Osobe istog spola mogu živjeti u registriranoj zajednici, ali se to ne može zvati brak. Nije još vrijeme za to. Neka sve ide svojim tijekom. Jedna me gej političarka napala u Europskom parlamentu. Rekla mi je kako ona samo želi biti ravnopravna sa mnom. Ali po prirodi muško i žensko kreiraju dijete, a ona ne želi tako, već na drugi način. Znači, mi nismo ravnopravni.

Kako to mislite da nije vrijeme za gej brakove? Kad će biti vrijeme za njih?

Danas vam pretuku dijete jer ima drugačiju frizuru ili jaknu. Zamislite što sve mora proći dijete čiji su roditelji istog spola. Vidite, ima jedna prekrasna djevojka koja je gej. Ja sam je školovala. Dolazi iz siromašne obitelji i nitko joj nije mogao pomoći. Zbog toga sam joj ja plaćala školovanje. Ona živi sa svojom partnericom. S tom djevojkom imam super odnos. I ona mi je sama rekla kako ne želi dijete jer mu ne želi priuštiti neugodnosti. Možda jednog dana, ali ne sad. Okolina još nije spremna.

Pomažete li još nekome osim te djevojke?

Pomažem… Imam listu svih kojima šaljem novac za školovanje, liječenje ili nešto drugo. Zato sam vam rekla da sam s više novca ušla u politiku nego što ću iz nje izaći. Moja je obitelj bila jako siromašna. Znam kako je gladan otići na spavanje. Opet, ima ljudi koji su jako nezahvalni. Pomognete im koliko možete, a oni žele još. Nekoliko puta sam se opekla… ali ne mogu okrenuti glavu jer se bojim onoga gore.

Kako provjeravate te ljude da nisu prevaranti?

Imam prijatelje koje zamolim da provjere. Imala sam tako jednu ženu iz Splita. Poslala sam joj novac nekoliko puta. Tad sam zamolila poznanika da je posjeti. Otvorila mu je vrata sva sređena. Ispostavilo se kako ima problem s kockom. Otad sve provjeravam…

Hoćete li nastaviti financijski pomagati tim ljudima kad se povučete iz politike?

Ne. Oni već znaju da ću se, kad završim političku karijeru, u potpunosti posvetiti obitelji.

Izvorni članak možete pronaći ovdje.

Ruža Tomašić ugošćuje strane i domaće stručnjake zdravstvenog turizma

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić, organizira “Konferenciju o zdravstvenom turizmu na otocima” koja će se održati 17. i 18. svibnja u Veloj Luci na otoku Korčuli. Konferenciji će nazočiti hrvatski i strani stručnjaci iz područja turizma, gospodarstva, medicine i lokalne samouprave.

Konferencija je podijeljena u dva tematska panela. Tema prvoga panela je zdravstveni/lječilišni turizam koji se smatra vrstom aktivnosti u kojoj bitno mjesto zauzima stručno i kontrolirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, postupaka fizikalne medicine i programiranih fizičkih aktivnosti u svrhu održanja i unapređenja fizičkog, psihičkog i/ili duhovnog zdravlja turista, a u cilju poboljšanja kvalitete njihova života.

Uvjeti koje treba osigurati su: prirodni ljekoviti činitelji, odgovarajući ugostiteljski, medicinski, paramedicinski i drugi sadržaji, liječnički nadzor te zdravstveno-turistički objekti.

Lječilišni turizam je vrsta složene zdravstvene i turističke aktivnosti koja se provodi u prirodnim lječilištima, u kojima ključno mjesto zauzima liječenje i rehabilitacija različitih bolesti i bolesnih stanja, oporavka i sprečavanja bolesti uz stručnu primjenu prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije.

Drugi panel fokusirat će se na wellness turizam koji se prvi put spominje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su 1989. austrijske terme Bad Hofgastein u svom prospektu upotrijebile izraz „magic wellness“. Wellness turistička ponuda osim smještaja u turističkom objektu obuhvaća ponudu raznovrsnih masaža, kozmetičke njege, programe na bazi ljekovitih činitelja, alternativne medicine, saune, bazene, rekreaciju, zdravu prehranu, kao i programe za duhovno zdravlje ili osobni rast i razvoj.

Wellbeing turizam razlikuje se od zdravstvenog/lječilišnog turizma obzirom na motivaciju turista. U zdravstvenom/lječilišnom turizmu glavni motiv je liječenje bolesti, dok je u wellbeing turizmu glavni motiv sprječavanje bolesti i održavanje zdravlja. Pored održavanja vitalnosti i zdravlja cilj je iskustvo užitka i luksuza.

HKS kao EU parlamentarna stranka prva istupila protiv istanbulske konvencije

U četvrtak, 10. svibnja, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara i predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček i član predsjedništva Goran Ilić u prostorijama vukovarskog gradskog ogranka održana je tiskovna konferencija na temu Referendumske građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje“.

Dvije su to referendumske inicijative koje kreću u subotu 12. svibnja. Marijan Pavliček naglasio je kako HKS podržava inicijativu protiv Istambulske konvencije jer smatraju da ona Hrvatskoj neće donijeti ništa dobroga te kako su kao EU parlamentarna stranka prvi istupili protiv ove konvencije.

– Bojimo se da će doći do dalekosežnih posljedica po cijelo hrvatsko društvo. Već smo i prije bili protiv Istanbulske konvencije i kao EU parlamentarna stranka prva koja je istupila protiv iste. Ova će konvencija po našem mišljenju najmanje zaštiti žene od obiteljskog nasilja, ali ono što je loše to je da se po prvi puta provlači u međunarodnom dokumentu pojam roda koji je odvojen od pojma spola. Također, ono što je jako loše je to da iznad svih institucija postoji međunarodno tijelo GREVIO koje će nadzirati rad hrvatskih institucija što je neprihvatljivo i time se gubi jedna vrta neovisnosti države. S druge strane ona može koštati državni proračun do milijardu kuna – rekao je Pavliček te pozvao sve članove stranke i ljude konzervativnog demokršćanskog svjetonazora koji gaje obiteljske tradicionalne vrijednosti da daju potporu građanskoj inicijativi protiv Istambulske konvencije.

Što se tiče referendumske inicijative „Narod odlučuje“, koja je usmjerena ka promjeni izbornog zakona, stav predsjedništva HKS-a je da ju članovi po svojoj savjesti podrže ili ne, pojasnio je Pavliček.

– Postojeći izborni zakon nije dobar i on se treba mijenjati, međutim nismo za kozmetičke promjene. Mišljenja smo da hrvatska javnost nije dobro informirana glede ove inicijative. Ona ima određene pozitivne stvari i slažem se s tim da predstavnici manjina ne mogu sudjelovati u kreiranju buduće većine i ne mogu donositi odluke vezane za državni proračun. Međutim, stava smo kako nacionalne manjine ne mogu imati povlašteni status tj. sigurne mandate u saboru nego njihovi predstavnici trebaju biti zastupljeni sukladno broju glasova kao i kod ostalih hrvatskih državljana – istaknuo je Pavliček.

Organizatori ove inicijative predlažu dopisno glasovanje za birače iz dijaspore, što Pavliček smatra kozmetičkom promjenom.

– Po njihovom prijedlogu broj zastupnika iz dijaspore je ograničen na 3, tako da bez obzira ako izađe 3 ili 3 milijuna glasača, 3 saborska zastupnika su njima zagarantirana, tako da tu nema neke promjene glede dopisnog glasovanja – rekao je Pavliček.

Kao najveću nepoznanicu ove referendumske inicijative istaknuo je budući izgled izbornih jedinica.

– Rekli su da idu na promjenu izbornih jedinica, da se granice županija i grada Zagreba više neće dirati, međutim nitko ne zna kako će one izgledati. Postoji bojazan da bi se Hrvatska na taj način umjetno podijelila na regije. Ono što je još bitnije je njihov prijedlog da će broj zastupnika iz pojedine izborne jedinice varirati, minimalno 15 na više ovisno o broju glasača. Tako bi došli do velikog problema jer bi grad Zagreb bio zastupljen s jednom četvrtinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru i došlo bi do potpune centralizacije. To je nama neprihvatljivo jer je Hrvatska i ovako previše centralizirana – ističe Pavliček.

Dodao je kako ratom opustošena područja poput Slavonije, Like i Dalmatinske zagore zadnjih godina nažalost gube stanovnike, pa ukoliko ova inicijativa prođe grad Zagreb bi imao više saborskih zastupnika od čak 5 slavonskih županija.

– Smatramo da bi upravo ti dijelovi Hrvatske bili u potpunosti marginalizirani u budućem sazivu Hrvatskoga sabora i na taj bi se način iseljavanje samo ubrzalo i došlo bi do potpune centralizacije same države – poručio je Pavliček.

Na konferenciji za novinare nazočio je Goran Ilić, član predsjedništva HKS-a koji je naglasio kako je Hrvatskoj nužno potrebna demokratizacija društva te da je stoga pozitivan prijedlog inicijative “Narod odlučuje” da se preferencijalni glasovi podignu na 3. Također kao pozitivan prijedlog istaknuo je i smanjenje broja saborskih zastupnika.

Zašto Juncker ide na 200-tu godišnjicu rođenja Marxa?

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru.

U njemačkom gradu Trier, rodnom mjestu Karla Marxa, idejnog tvorca komunističke ideologije i autora Komunističkog manifesta, najavljeno je obilježavanje 200-te godišnjice njegovog rođenja 5. svibnja. Na proslavi će, između ostalog, biti otkrivena Marxova divovska statua visoka 5.5 metara.
Iz grada Trier najavili su i to kako će poseban gost ove proslave biti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junker, koji će na obljetnici održati i počasni govor.

Kao zastupnica iz Hrvatske, države članice Europske unije koja je nakon Drugog svjetskog rata svakodnevno stradavala pod komunističkom diktaturom motiviranom upravo doktrinom Karla Marxa o revolucionarnom teroru i klasnoj borbi, te u kojoj su bez suđenja masovno likvidirani vojnici i civili svih naroda bivših jugoslavenskih republika putem najokrutnijih metoda lišenih svake humanosti, a koje su se sastojale od kolektivnih i individualnih pogubljenja, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacija, mučenja, ropstva, prisilnog rada te drugih oblika psihičkog i fizičkog terora; te nastavno na Rezoluciju Vijeća Europe 1481 iz 2006. o potrebi osude zločina totalitarnih komunističkih režima te na Deklaraciju o Europskom danu sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima iz 2009. godine Tomašić je predsjednika Europske komisije pitala: – zašto na račun poreznih obveznika putujete u Trier kada Marx ništa dobro nije ostavio u nasljeđe?

R. Tomašić informirala o uredbi za provedbu nužnih strukturnih reformi

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić u utorak je na Odboru za regionalni razvoj predstavila nacrt svog izvješća o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP). Paralelno s radom na izvješću, Tomašić informira aktere u Hrvatskoj o mogućnostima koje nudi ova uredba u provedbu nužnih strukturnih reformi u našoj zemlji. Rok za predaju projekata je listopad 2018.

Budući da je pravovremeno informiranje nacionalnih, regionalnih i lokalnih aktera od ključne važnosti kako bi se u što kraćem roku predali kvalitetni projekti i iskoristila sredstva dostupna za reforme u 2019., Tomašić je putem Hrvatske gospodarske komore (HGK) informirala hrvatska lječilišta o Programu i povezala ih s Europskom komisijom. U suradnji s Općinom Vela Luka i LAG-om 5 zastupnica organizira i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu na hrvatskim otocima koja će 17. i 18. svibnja u Veloj Luci okupiti predstavnike domaćih institucija, Europske unije i međunarodne stručnjake.

Usvajanje Uredbe o Programu potpore strukturnim reformama očekuje se u rujnu 2018., a stupit će na snagu 1. siječnja 2019. Iskorištavanje sredstava dostupnih u 2019. uvjetovano je predajom projekata zaključno s listopadom 2018. Ruža Tomašić kao glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za ovu uredbu nastavit će informirati sve zainteresirane u Hrvatskoj kako bi naša država što bolje iskoristila Program za provedbu nužnih strukturnih reformi.

Vlada podriva suverenitet Republike Hrvatske svojom “kamilica” strategijom prema Srbiji

Posjet delegacije hrvatskog Sabora na čelu s Gordanom Jandrokovićem rezultirao je još jednim porazom hrvatske vanjske politike koji je otkrio koliko Hrvatskoj nedostaje koherentna strategija za odnose s istočnim susjedima.

Sumnjamo da je najnoviji incident Vojislava Šešelja nekoga iznenadio, a sigurni smo najmanje njegovog bivšeg stranačkog kolegu i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Vojislav Šešelj je samo vrh sante leda kada su u pitanju neriješeni problemi između Hrvatske i Srbije. Problemi kao što su pitanje nestalih osoba, ratna odšteta, povratak otetog kulturnog blaga, priznavanje krivnje za agresiju na Republiku Hrvatsku, status hrvatske nacionalne manjine u Srbiji te niz drugih problema su još jednom ostali u drugom planu.

Moramo se zapitati je li hrvatska Vlada napravila sve što je mogla kako bi osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj stao pred lice pravde? Ako smo potjerali ruskog diplomata zbog sukoba koji nas se nije ticao, što Andrej Plenković planira napraviti s Mirom Nikolić, srbijanskom veleposlanicom koja je već drugi put odbila primiti prosvjednu notu?

Vrijeme je da Hrvatska Vlada jednom i zauvijek okonča svoju “kamilica” strategiju prema Srbiji. Ovakvom vanjskom politikom samo podriva suverenitet Republike Hrvatske.

Tamara Kalistović
Predsjednica Odbora za vanjske i EU Fondove

Ruža Tomašić informirala Europsku komisiju o napadu Srpskih radikala Vojislava Šešelja

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se osvrnula na paket o proširenju koji je Europska komisija objavila u utorak 17. travnja.

U paketu za proširenje Komisija je naglasila kako je napredak na europskom putu objektivan i na zaslugama utemeljen proces koji ovisi o konkretnim rezultatima koje postigne svaka pojedina zemlja kandidat. Kao glavni prioriteti u tom procesu naglašeni su vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava.

Zastupnica Tomašić Europsku komisiju informirala je kako je na isti dan objave paketa za proširenje u srbijanskom nacionalnom parlamentu zastupnica Aleksandra Jerkov primitivno i barbarski napadnuta od strane zastupnika članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Incident se dogodio nakon što je zastupnica Jerkov na početku sjednice srbijansku vladu pitala što će se učiniti kako bi se zaštitili zastupnici kojima je Šešelj otvoreno prijetio ponavljanjem ratnih zločina nakon što mu je sud u Haagu izrekao pravomoćnu presudu u trajanju od deset godina zbog ratnih zločina.

Jerkov je također pitala hoće li Šešelj biti smijenjen s mjesta zastupnika u srbijanskom nacionalnom parlamentu, sukladno zakonu koji propisuje da osobe osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju duljem od šest mjeseci moraju biti smijenjene.

U skladu s već istaknutim prioritetima na putu prema proširenju država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Tomašić je Europsku komisiju pitala planira li intervenirati kako bi zaštitila sigurnost zastupnice Jerkov te kako bi osobe koje su sudjelovale u incidentu dobile odgovarajuće kazne.

Tomašić o važnoj poveznici između strukturnih reformi i kohezijske politike

U utorak, 27. ožujka 2018. godine u Odboru za regionalni razvoj zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić održala je prvu razmjenu stajališta vezano uz novi prijedlog Programa potpore strukturnim reformama (SRSP).

Zbog velikog interesa država članica za ovaj program, Komisija je u svom novom prijedlogu Uredbe za 2019. predložila povećanje financijske omotnice za 80 milijuna eura.

Program je uspostavljen je s ciljem jačanja kapaciteta država članica da pripreme i provedu administrativne i strukturne reforme, koje su nužne za jačanje gospodarstva. Iznimno je važna poveznica između strukturnih reformi i kohezijske politike.

Kroz ovaj Program, Republika Hrvatska dobit će potporu za provedbu reformi u područjima proračunskih sustava, moderniziranja javne uprave, poboljšanja kvalitete i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava, pružanja pomoći u borbi protiv prijevara, korupcije i pranja novca, reformi zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, razvoju tržišta kapitala, reformi stečajnih okvira te za jačanje sposobnosti rješavanja problema loših kredita.

Tomašić je i tijekom današnje rasprave naglasila kako joj je kao izvjestiteljici temeljni cilj upravo pronalaženje ravnoteže između očuvanja proračuna za kohezijsku politiku i promoviranja strukturnih reformi koje će omogućiti bolji razvoj, bolju apsorpciju EU fondova i privlačenje investicija.

„Kao izvjestiteljica za ovu Uredbu, u cilju mi je da se nacionale, regionalne i lokalne aktere pravovremeno uključi u pripremu i izradu projekata, kako bi strukturne reforme obuhvatile nacionalnu i lokalnu razinu. Isto tako, aktivna sam u informiranju naših lječilišta o ovom Programu kako bi na vrijeme pripremili kvalitetne projekte i prijavili se za Program. Rok za predaju projekata za 2019. će biti u listopadu ove godine” – istaknula je tom prilikom Tomašić.