Održana konferencija HKS-a i HRAST-a “Budućnost hrvatskog i europskih društava”

U subotu, 02. veljače 2019. godine HRAST i Hrvatska konzervativna stranka u Zagrebu su organizirali konferenciju pod nazivom “Budućnost hrvatskog i europskih društava”.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je da je konferencija ‘Budućnost hrvatskog i europskih društava’ okupila hrvatske i inozemne stručnjake koji svjedoče o nužnosti i aktualnosti općeljudskih vrijednosti u politici, odnosno, o zalaganju za kršćanske vrijednosti koje povijesno određuju hrvatski narod.

Dodao je kako je zajedništvo neophodno s obzirom na sve što ‘smo do sada učinili i vidjeli da se velik dio Hrvatske pobunio protiv Plenkovićevog skretanja u lijevo i protiv marginalizacije, kada su nas pokušali izmanipulirati sa svim potpisima o referendumskim inicijativama koje smo radili’.

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, govoreći o kršćanskom načinu života i njegovim odnosima s politikom, ocijenila je da politika trenutno pobjeđuje nad kršćanskim načinom života.

‘Glas manjine pobjeđuje, stoga moramo postati glasna većina. Mi smo se uplašili i bojimo se, ali nemamo se čega bojati. Imamo svoja prava koja ćemo konzumirati i pokazat ćemo da nismo nazadni’, poručila je. Europska politika će se promijeniti Ilčić je ocijenio kako će izbori za Europski parlament pokazati kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i da će se europska politika promijeniti jer je koalicija pučana i socijalista na europskoj razini ‘praktički propala’.

Dodao je kako u Saboru, kada netko govori o vrijednostima, ‘uvijek ga se pakira u ideologiziranje, koje nam je navodno nepotrebno’. ‘Ta je floskula pala. Danas je jasno da upravo vrijednosti stoje u temelju svakog ekonomskog razvoja i održivosti društva’, kazao je.

Najavio je da će vodeći ljudi stranke sigurno biti na izbornoj listi kako bi se vidjelo njihovo zajedništvo, dodavši da su svi spremni staviti se na raspolaganje za ono o čemu govore. Tomašić je rekla da se neće kandidirati na novim europskim izborima ako dovrši trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta o ribarstvu.

‘U tom slučaju napravila bih nešto što nitko od zastupnika nije napravio i otišla bih ponosno u mirovinu. Ali ako trijalog nije gotov, moram ići, ako me narod izabere. Željela bih ga završiti kako ne bi došao u ruke Talijana, jer bi u tom slučaju naši ribari nastradali’, rekla je. Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Marek Jurek poručio je kako se samo isticanjem društvenih pitanja i problema može potaknuti građane da izađu na izbore, dok se mladima moraju predložiti vrijednosti poput vjere, ljubavi prema domovini, važnosti obitelji i žrtvovanja.

Ruža Tomašić nastavlja nizati pobjede za Hrvatsku u EU parlamentu!

U utorak 22. siječnja Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta usvojio je Uredbu o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument navedenog odbora u aktualnom mandatnom razdoblju! Zastupnica Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj je projekt odobren, tako da bismo sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. mogli koristiti do 2023. N+2 pravilo koje je ovim amadmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova. Zastupnica Tomašić izrazila je nadu da će se navedene stavke realizirati i u praksi.

Podsjetimo, najprije je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu 2018., prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) kojim je Hrvatska dobila 158 milijuna eura, pa se ovaj njezin današnji uspjeh smatra samo još jednim u nizu.

Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Spasoje Petković Štuka mora odgovarati za svoja zvjerstva u Vukovaru

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji u vezi pravnog statusa Spasoje Petkovića Štuke, krvnika Vukovara i Ovčare.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

Svojim odgovorom na pisano pitanje koje je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila Europskoj komisiji o imunitetu koji u Srbiji uživa Spasoje Petković Štuka, jedan od najokrutnijih vukovarskih krvnika, Bruxelles je jasno dao do znanja da se Srbija ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija kako bi zaštitila počinitelje ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

Podsjećamo da je Tomašić ovo ljeto također Komisiji skrenula pažnju na manipulacije Srbije u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Slavoniji, posebice na Ovčari. Europskog povjerenika za pravosuđe tom prilikom informirala je o tome da je Spasoje Petković pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Svojim jasnim i nedvosmislenim odgovorom na pisano pitanje Ruže Tomašić Komisija decidirano poručuje Hrvatskoj i Francuskoj, državama članicama nadležnima za istragu i procesuiranje zlodjela koja je Spasoje Petković počinio na Ovčari, između ostaloga ubojstva Jean-Michela Nicoliera, da od Srbije mogu i trebaju zahtijevati punu suradnju u tom predmetu, što uključuje i izručenje krvnika s Ovčare.

Pitanje i dogovor prenosimo u cijelosti:

Pitanje za pisani odgovor E-003687/2018 upućeno Komisiji
Članak 130.
Ruža Tomašić (ECR)
Predmet: Istrage ratnih zločina

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 12. travnja 2018. donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv Spasoja Petkovića. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Također se sumnja da je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je tom prilikom usmrtio više osoba. Potrebno je napomenuti da je i Francuska pokrenula istragu protiv te iste osobe s obzirom na to da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean-Michela Nicoliera.

Spasoje Petković uspio je izbjeći kazneni progon u Srbiji. Naime, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao je jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika. Srbija mu je nakon toga dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Je li Komisija upoznata s time da Srbija štiti ratnog zločinca kojeg Hrvatska i Francuska istražuju zbog zlostavljanja i ubijanja ratnih zarobljenika?

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, može li Komisija detaljno objasniti koje su točne obveze Srbije prema Hrvatskoj odnosno Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje?

 

HR
E-003687/2018
Odgovor g. Hahna u ime Europske komisije (29.10.2018)

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Komisija pažljivo prati provedbu suđenja za ratne zločine, uključujući i institucionalne aspekte. Komisija ne komentira pojedinačne predmete.

Ruža Tomašić izvješćem spasila 10-ak tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj

Ruža Tomašić

U utorak 9. listopada Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta (PECH) usvojio je izvješće Ruže Tomašić o višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranskom moru. 

Velika je to pobjeda za hrvatske ribare jer je Europska komisija željela uvesti sustav kvota, čemu se Tomašić zajedno s domaćim ribarskim sektorom odlučno usprotivila. Usvojeni prijedlog zastupnice Tomašić sastoji se od upravljanja ribolovnim naporom te uvođenja mjera koje će imati za cilj poboljšanje stanja stokova, s posebnim naglaskom na prostornu zaštitu područja na kojima se zadržava riba mlađih godišnjih klasa i zaštitu stokova u periodu mrijesta.

Ovime je značajno promijenjen prijedlog Europske komisije koji bi predstavljao poguban udarac hrvatskom ribarstvu. Naime, o ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna hrvatska industrija prerade ribe i uzgoja tuna te je prijedlog Komisije nosio opasnost gašenja 10 tisuća radnih mjesta, a posljedično bi doveo i do poskupljenja proizvodnje te povećanja uvoza ribe.

Nakon usvajanja na odboru, prijedlog Ruže Tomašić ide na usvajanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Ruža Tomašić: “Rumunjska nije izdvojen slučaj, i u Hrvatskoj jedan dio društva vodi borbu protiv neprocesuiranja ratnih zločina.”

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu 3. listopada govorila je na temu vladavine prava u Rumunjskoj.

Tom prilikom istaknula je kako je vladavina prava u državama koje su bile iza Željezne zavjese još uvijek iznimno krhka te kako zato naša nastojanja moraju ići u smjeru zaštite i jačanja demokratskih institucija.

“Ne smijemo pritom smetnuti s uma da početna pozicija bivših komunističkih država nije jednaka onoj zapadnih demokracija i da su određene intervencije u pravosuđe vjerojatno nužne kako bi se ono očistilo od recidiva starih struktura koje ga podrivaju. Budući da je to vrlo sklizak teren, uvijek postoji opasnost da se iskoristi kao izlika za stavljanje sudbene vlasti pod kontrolu izvršne i daljnju eroziju sustava, što se prema svemu sudeći događa u Rumunjskoj. Ali ne samo u Rumunjskoj, nego i u mnogim drugim postkomunističkim državama” – naglasila je Tomašić.

Na kraju govora izrazila je podršku procesu koji se odvija u Rumunjskoj jer drži nužnim prepoznavanje i ojačavanje uloge upravo onih pojedinaca i društvenih skupina koje mogu i žele dići glas protiv takvih nefunkcioniranja država, na isti način na koji podržava i borbu koju u ovim trenucima jedan dio hrvatskog društva vodi protiv neprocesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj.

Prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić na plenarnoj sjednici EU Parlamenta

Ruža Tomašić

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak 11. rujna 2018. godine , prihvaćeno je izvješće hrvatske zastupnice i dopredsjednice HKS-a Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP).

Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica programa.

– Povećanje financijske omotnice sa 142,8 na ukupni iznos od čak 300 milijuna eura jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore, rekla je ovo prilikom Tomašić .

Podsjećamo, projekte za 2019. potrebno je predati do listopada 2018. Ruža Tomašić aktivno informira hrvatske dionike o važnim aspektima i potencijalu Uredbe kako bi spremno dočekali izmjene, a u svibnju je organizirala i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu na otocima koja se primarno bavila boljim korištenjem Programa potpore strukturnim reformama u tom području.

Velikosrpska politika devedesetih godina ima sve karakteristike nacističkih i fašističkih režima

Marijan Pavliček

Hrvatska konzervativna stranka najoštrije osuđuje sramotne izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića izrečene na tzv. središnjem komemorativnom skupu u povodu Dana sjećanja na stradale i izbjegle Srbe održanog u Bačkoj Palanci. Vučić je među ostalim usporedio Hrvatsku i njenu Vojno- redarstvenu akciju Oluja s nacističkom Njemačkom riječima ”Hitler je htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Gospodin Vučić, očigledno po tko zna koji put zaboravlja da su upravo predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj uz pomoć ondašnjeg državnog vrha u Srbiji, tijekom Domovinskog rata okupirali trećinu hrvatskog teritorija, razorili brojne hrvatske gradove i sela te poubijali na tisuće nedužnih hrvatskih branitelja i civila.

Upravo velikosrpska politika devedesetih godina ima sve karakteristike nacističkih i fašističkih režima. A i sam Vučić je bio jedan od huškača te velikosrpske politike, s obzirom na to da je u više navrata bio na okupiranim hrvatskim područjima podržavajući na političkim skupovima pobunjene hrvatske Srbe uz već danas svim poznate njegove riječi: ”Nikada srpska Krajina, nikada Glina neće biti Hrvatska.”

No još žalosnije od ovih Vučićevih izjava, je prisutnost predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca ovom ”Komemorativnom skupu”. Te se pitamo, kakvu to politiku može provoditi vladajuća garnitura, kada njihov koalicijski partner SDSS svojim prisustvom i šutnjom, očigledno podržava ove i slične Vučićeve izjave, koje su se mogle čuti na skupu u Bačkoj Palanci.

Očekujemo od Vlade RH, da nakon ovih Vučićevih izjava povuče hrvatskog veleposlanika iz Beograda, ali i uspori sve daljnje pregovore Srbije glede ulaska u Europsku uniju.

Predsjednik HKS-a
Marijan Pavliček, prof.

R. Tomašić pisala Europskoj komisiji o Spasoji Petkoviću Štuki

U srijedu, 04. srpnja 2018. godine europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se referirala na provođenje istrage za ratne zločine Spasoja Petkovića, za kojega je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Za navedenog se također sumnja kako je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991., u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara, sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je istom prilikom usmrtio više osoba.

Tomašić je napomenula je kako je i Francuska pokrenula istragu protiv Petkovića, obzirom da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean Michela Nicoliera.

Europsku komisiju upoznala je s činjenicom da je Spasoje Petković uspio izbjeći kazneni progon u Srbiji jer je pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, Komisiju je upitala može li detaljno objasniti koje su točno obveze Srbije prema Hrvatskoj i Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje.