Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Spasoje Petković Štuka mora odgovarati za svoja zvjerstva u Vukovaru

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji u vezi pravnog statusa Spasoje Petkovića Štuke, krvnika Vukovara i Ovčare.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

Svojim odgovorom na pisano pitanje koje je zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila Europskoj komisiji o imunitetu koji u Srbiji uživa Spasoje Petković Štuka, jedan od najokrutnijih vukovarskih krvnika, Bruxelles je jasno dao do znanja da se Srbija ne može vječno skrivati iza vlastitih pravnih konstrukcija kako bi zaštitila počinitelje ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Hrvatskoj.

Podsjećamo da je Tomašić ovo ljeto također Komisiji skrenula pažnju na manipulacije Srbije u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina počinjenih u istočnoj Slavoniji, posebice na Ovčari. Europskog povjerenika za pravosuđe tom prilikom informirala je o tome da je Spasoje Petković pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Svojim jasnim i nedvosmislenim odgovorom na pisano pitanje Ruže Tomašić Komisija decidirano poručuje Hrvatskoj i Francuskoj, državama članicama nadležnima za istragu i procesuiranje zlodjela koja je Spasoje Petković počinio na Ovčari, između ostaloga ubojstva Jean-Michela Nicoliera, da od Srbije mogu i trebaju zahtijevati punu suradnju u tom predmetu, što uključuje i izručenje krvnika s Ovčare.

Pitanje i dogovor prenosimo u cijelosti:

Pitanje za pisani odgovor E-003687/2018 upućeno Komisiji
Članak 130.
Ruža Tomašić (ECR)
Predmet: Istrage ratnih zločina

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku 12. travnja 2018. donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv Spasoja Petkovića. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je osumnjičeni tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Također se sumnja da je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je tom prilikom usmrtio više osoba. Potrebno je napomenuti da je i Francuska pokrenula istragu protiv te iste osobe s obzirom na to da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean-Michela Nicoliera.

Spasoje Petković uspio je izbjeći kazneni progon u Srbiji. Naime, pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao je jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika. Srbija mu je nakon toga dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

Je li Komisija upoznata s time da Srbija štiti ratnog zločinca kojeg Hrvatska i Francuska istražuju zbog zlostavljanja i ubijanja ratnih zarobljenika?

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, može li Komisija detaljno objasniti koje su točne obveze Srbije prema Hrvatskoj odnosno Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje?

 

HR
E-003687/2018
Odgovor g. Hahna u ime Europske komisije (29.10.2018)

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Srbija mora ispuniti privremena referentna mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima. Konkretno, kad je riječ o postupanju u rješavanju slučajeva ratnih zločina u toj zemlji, od Srbije se očekuje da djelima dokaže da primjereno istražuje navode o zločinima i da jednako postupa s osumnjičenicima kako bi se osiguralo da nitko nije iznad zakona, neovisno o državljanstvu ili etničkoj pripadnosti njih ili njihovih žrtava.

Nadalje, od Srbije se očekuje da bude uključena u konstruktivnu regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose u rješavanju slučajeva ratnih zločina i da u skladu s time izbjegava sukobe nadležnosti i osigura progon ratnih zločina bez ikakve diskriminacije. Svi preostali problemi u tom pogledu moraju biti potpuno riješeni.

U okviru pregovora o pristupanju EU-u Komisija pažljivo prati provedbu suđenja za ratne zločine, uključujući i institucionalne aspekte. Komisija ne komentira pojedinačne predmete.

Ruža Tomašić izvješćem spasila 10-ak tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj

Ruža Tomašić

U utorak 9. listopada Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta (PECH) usvojio je izvješće Ruže Tomašić o višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranskom moru. 

Velika je to pobjeda za hrvatske ribare jer je Europska komisija željela uvesti sustav kvota, čemu se Tomašić zajedno s domaćim ribarskim sektorom odlučno usprotivila. Usvojeni prijedlog zastupnice Tomašić sastoji se od upravljanja ribolovnim naporom te uvođenja mjera koje će imati za cilj poboljšanje stanja stokova, s posebnim naglaskom na prostornu zaštitu područja na kojima se zadržava riba mlađih godišnjih klasa i zaštitu stokova u periodu mrijesta.

Ovime je značajno promijenjen prijedlog Europske komisije koji bi predstavljao poguban udarac hrvatskom ribarstvu. Naime, o ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna hrvatska industrija prerade ribe i uzgoja tuna te je prijedlog Komisije nosio opasnost gašenja 10 tisuća radnih mjesta, a posljedično bi doveo i do poskupljenja proizvodnje te povećanja uvoza ribe.

Nakon usvajanja na odboru, prijedlog Ruže Tomašić ide na usvajanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Ruža Tomašić: “Rumunjska nije izdvojen slučaj, i u Hrvatskoj jedan dio društva vodi borbu protiv neprocesuiranja ratnih zločina.”

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u srijedu 3. listopada govorila je na temu vladavine prava u Rumunjskoj.

Tom prilikom istaknula je kako je vladavina prava u državama koje su bile iza Željezne zavjese još uvijek iznimno krhka te kako zato naša nastojanja moraju ići u smjeru zaštite i jačanja demokratskih institucija.

“Ne smijemo pritom smetnuti s uma da početna pozicija bivših komunističkih država nije jednaka onoj zapadnih demokracija i da su određene intervencije u pravosuđe vjerojatno nužne kako bi se ono očistilo od recidiva starih struktura koje ga podrivaju. Budući da je to vrlo sklizak teren, uvijek postoji opasnost da se iskoristi kao izlika za stavljanje sudbene vlasti pod kontrolu izvršne i daljnju eroziju sustava, što se prema svemu sudeći događa u Rumunjskoj. Ali ne samo u Rumunjskoj, nego i u mnogim drugim postkomunističkim državama” – naglasila je Tomašić.

Na kraju govora izrazila je podršku procesu koji se odvija u Rumunjskoj jer drži nužnim prepoznavanje i ojačavanje uloge upravo onih pojedinaca i društvenih skupina koje mogu i žele dići glas protiv takvih nefunkcioniranja država, na isti način na koji podržava i borbu koju u ovim trenucima jedan dio hrvatskog društva vodi protiv neprocesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj.

Prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić na plenarnoj sjednici EU Parlamenta

Ruža Tomašić

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak 11. rujna 2018. godine , prihvaćeno je izvješće hrvatske zastupnice i dopredsjednice HKS-a Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP).

Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica programa.

– Povećanje financijske omotnice sa 142,8 na ukupni iznos od čak 300 milijuna eura jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore, rekla je ovo prilikom Tomašić .

Podsjećamo, projekte za 2019. potrebno je predati do listopada 2018. Ruža Tomašić aktivno informira hrvatske dionike o važnim aspektima i potencijalu Uredbe kako bi spremno dočekali izmjene, a u svibnju je organizirala i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu na otocima koja se primarno bavila boljim korištenjem Programa potpore strukturnim reformama u tom području.

Velikosrpska politika devedesetih godina ima sve karakteristike nacističkih i fašističkih režima

Marijan Pavliček

Hrvatska konzervativna stranka najoštrije osuđuje sramotne izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića izrečene na tzv. središnjem komemorativnom skupu u povodu Dana sjećanja na stradale i izbjegle Srbe održanog u Bačkoj Palanci. Vučić je među ostalim usporedio Hrvatsku i njenu Vojno- redarstvenu akciju Oluja s nacističkom Njemačkom riječima ”Hitler je htio svijet bez Židova, Hrvatska je željela Hrvatsku bez Srba”.

Gospodin Vučić, očigledno po tko zna koji put zaboravlja da su upravo predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj uz pomoć ondašnjeg državnog vrha u Srbiji, tijekom Domovinskog rata okupirali trećinu hrvatskog teritorija, razorili brojne hrvatske gradove i sela te poubijali na tisuće nedužnih hrvatskih branitelja i civila.

Upravo velikosrpska politika devedesetih godina ima sve karakteristike nacističkih i fašističkih režima. A i sam Vučić je bio jedan od huškača te velikosrpske politike, s obzirom na to da je u više navrata bio na okupiranim hrvatskim područjima podržavajući na političkim skupovima pobunjene hrvatske Srbe uz već danas svim poznate njegove riječi: ”Nikada srpska Krajina, nikada Glina neće biti Hrvatska.”

No još žalosnije od ovih Vučićevih izjava, je prisutnost predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca ovom ”Komemorativnom skupu”. Te se pitamo, kakvu to politiku može provoditi vladajuća garnitura, kada njihov koalicijski partner SDSS svojim prisustvom i šutnjom, očigledno podržava ove i slične Vučićeve izjave, koje su se mogle čuti na skupu u Bačkoj Palanci.

Očekujemo od Vlade RH, da nakon ovih Vučićevih izjava povuče hrvatskog veleposlanika iz Beograda, ali i uspori sve daljnje pregovore Srbije glede ulaska u Europsku uniju.

Predsjednik HKS-a
Marijan Pavliček, prof.

R. Tomašić pisala Europskoj komisiji o Spasoji Petkoviću Štuki

U srijedu, 04. srpnja 2018. godine europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se referirala na provođenje istrage za ratne zločine Spasoja Petkovića, za kojega je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je tijekom rata u Hrvatskoj sudjelovao u odvođenju i ubojstvu sedam civila. Za navedenog se također sumnja kako je u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991., u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara, sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice te je istom prilikom usmrtio više osoba.

Tomašić je napomenula je kako je i Francuska pokrenula istragu protiv Petkovića, obzirom da je na Ovčari usmrtio i francuskog državljanina Jean Michela Nicoliera.

Europsku komisiju upoznala je s činjenicom da je Spasoje Petković uspio izbjeći kazneni progon u Srbiji jer je pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu priznao jedan dio svojih zlodjela te na taj način dobio status svjedoka pokajnika, nakon čega mu je Srbija dala novi identitet te pružila svu moguću zaštitu.

U svjetlu srbijanske kandidature za članstvo u Europskoj uniji, Komisiju je upitala može li detaljno objasniti koje su točno obveze Srbije prema Hrvatskoj i Francuskoj kako bi hrvatsko/francusko državno odvjetništvo bilo u mogućnosti zatražiti njegovo uhićenje i izručenje.

Ruža Tomašić osigurala dodatnih 158 milijuna eura putem izvješća

Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta u ponedjeljak, 25. lipnja, je na izvanrednoj sjednici velikom većinom glasova prihvatio izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP). Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica programa.

80 milijuna eura za 2019. i 2020. bit će osigurano iz instrumenta fleksibilnosti te još toliko iz komponente tehničke pomoći u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sredstva mogu biti upotrijebljena za reforme u javnoj upravi, upravljanju javnim financijama, obrazovanju, zdravstvu i socijalnim uslugama, politikama zapošljavanja te financijskom sektoru. Novitet je i posebna potpora članicama koje se žele priključiti europodručju.

– Najvažnije je bilo osigurati da novac za ovo ne ide od kohezijske politike i da Hrvatskoj ostane mogućnost korištenja obaju izvora financiranja. Uspjeli smo to postići kroz instrument fleksibilnosti. Kohezijska je politika stalno na udaru jer najviše koristi slabije razvijenima pa bi razvijene članice rado na njoj uštipnule, a ja se svim silama borim da se to ne dogodi, rekla je ovim povodom zastupnica Tomašić.

Odbor za regionalni razvoj o ovome je izvješću glasovao na izvanrednoj sjednici zbog kratkoće rokova. Podsjećamo, projekte za 2019. potrebno je predati do listopada 2018. Ruža Tomašić aktivno informira hrvatske dionike o važnim aspektima i potencijalu Uredbe kako bi spremno dočekali izmjene, a u svibnju je organizirala i prvu međunarodnu konferenciju o zdravstvenom turizmu na otocima koja se primarno bavila boljim korištenjem Programa potpore strukturnim reformama u tom području.

Veliki intervju Ruže Tomašić za tportal.hr

Ruža Tomašić

Nakon više od 20 godina rada na našoj političkoj sceni Ruža Tomašić se povlači u mirovinu. Kad joj iduće godine završi mandat u Europskom parlamentu, zauvijek će napustiti zastupničke klupe i posvetiti se obitelji s kojom živi na Korčuli. Zbog čega se odlučila na to, kako ocjenjuje svoj politički rad, što misli o trenutnim liderima hrvatske desnice i kako vidi svoje umirovljeničke dane, otkrila je u intervjuu za tportal
Kanadska policajka Ruža Tomašić vratila se 1991. u Hrvatsku na poziv našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana. U Kanadu je otišla s 15 godina jer joj je ondje živjela sestra, a obitelj joj je u bivšoj Jugoslaviji bila proganjana zbog političkih stavova.

U zemlji javorovog lista školovala se za policajku i u svojoj klasi bila je najbolja u borilačkim vještinama, a potom je postala prva kanadska policajka na motoru. Zahvaljujući tim vještinama bila je kaskaderka u dvadesetak epizoda TV serije ‘Dosjei X’.

Tuđmana je upoznala dok ga je čuvala za vrijeme njegova posjeta Vancouveru. Nakon povratka u Hrvatsku radila je u njegovu osiguranju da bi se 1992. zbog teške bolesti vratila u Kanadu. Nakon što ju je 1998. pobijedila preselila se na Korčulu, odakle joj je porijeklom suprug, te se bacila u političke vode.

Prvo se priključila Hrvatskoj stranci prava (HSP), a nakon što se razišla s Antom Đapićem, osnovala je HSP dr. Ante Starčević. Prije četiri godine istupila je iz stranke te se 2015. pridružila Hrvatskoj konzervativnoj stranci (HKS), čiji je i danas član.

S Tomašić, jednim od najprepoznatljivijih lica hrvatske desnice zadnjih dva desetljeća, razgovarali smo u prostorijama HKS-a u Zagrebu, prije njezina puta za Bruxelles. Prije početka intervjua zamolila nas je da je fotografiramo pored slike, poklona jednog branitelja, na kojoj je prikazana seljanka pored ognjišta.

‘Slikaj me ispred ognjišta, ionako nas zovu ognjištarcima’, dobacila je uz smijeh.

Vrijeđa li vas kad vas zovu ognjištarkom?

Ne. Znam što sam tko sam i otkud sam došla. Konzervatizam znači tradicija. Ja se držim tradicije. Da smo se mi Hrvati držali tradicije, ne bismo uvozili svakako smeće koje dolazi izvana.

Pojam konzervativac ima negativnu konotaciju kod nas. Zašto?

Zbog vas, medija.

Uvijek smo mi krivi…

Što god se dogodi, vi ste uvijek krivi. Što ćete… (smijeh)

Tko je lider konzervativaca na našoj političkoj sceni?

Konzervativac ili pravaš je onaj koji živi bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Lako se može vidjeti tko se toga drži kroz život. Naša pravaška scena se prvo treba očistiti od svih onih koji tako ne žive. Tada bi to bila fantastična grupa ljudi.

Zbog čega to ne napravite i ujedinite se u veliku stranku? Danas ima toliko stranaka koje se zovu HSP plus nešto da je to smiješno.

Ne mora to biti jedna stranka. Ali kad dođu izbori i razgovara se o koaliciji, onda svi misle kako mogu sami. Tad na izborima svaka stranka dobije 0,5 posto glasova. Sve vam je to zbog ega. Nažalost, ego je uvijek jak među desnim političarima.

Nedavno je vaša Hrvatska konzervativna stranka (HKS) ušla u partnerstva s HSP-om i Hrastom – je li cilj neka veća pravaško-konzervativna koalicija?

Na tome radi predsjednik HKS-a Marijan Pavliček. Neću se miješati u njegov posao. Mislim da odlično vodi stranku. Mlad je čovjek s jakim živcima, koje ja više nemam. Mi stariji trebali bismo se povući i prepustiti stvari mladima. Mladi imaju manji ego i njihova je budućnost. Mi smo pokazali ono što možemo. Govorim ‘mi’ iako nikad nisam bila na vlasti, ali ne mogu reći ‘oni’ jer sam dio politike… Mi smo mladima uništili budućnost.

Zar ipak niste previše samokritični?

Ponavljam, nisam bila na vlasti i nisam je mogla zloupotrijebiti, ali sam godinama dio političke grupacije. Mladima ne da nismo osigurali bolju budućnost, već smo je uništili… Možda se nisam dovoljno borila da to promijenim.

Ali ipak je Hrvatska, otkako ste vi u politici, od početka 90-ih do danas, napredovala. Nije sve tako crno.

Iz razgovora s mladima koji su otišli iz Hrvatske shvatila sam kako oni nisu otišli zbog posla i plaća i zato što se boje za svoju egzistenciju. Otišli su jer su ogorčeni nepotizmom i uhljebljivanjem. Što vam znači dobra plaća ako vam zapovijeda netko tko je slabije obrazovan? Njegova jedina prednost je to što ima dobro zaleđe, netko ga gura. Ne možete trpjeti da vam zapovijeda takva budala. Tako je na jako puno mjesta. U državnim tvrtkama svi su zaposleni preko veze. Te firme gube novac poreznih obveznika koji ih saniraju, umjesto da štetu namire ljudi koji ih vode.

Kako to promijeniti?

Jedino na izborima. Ali kod nas ljudi više razmišljaju o tome koji će par cipela kupiti nego koga će zaokružiti za sljedeće četiri godine.

Hrast i grupacija oko Željke Markić sad se čine kao vodeće stranke na desnici. Međutim oni nisu u najboljim odnosima. Kako to komentirate? Na čijoj ste strani?

Iskreno, nemam puno vremena detaljno pratiti dešavanja na našoj političkoj sceni. Trenutno radim na dva važna izvješća za Europski parlament. Jedno je o višegodišnjem upravljanju malom plavom ribom, a drugo je o fondovima za regionalni razvoj. Oba izvješća moram završiti do ljeta i imam jako puno posla.

Razumijem vas, ali sigurno imate neko mišljenje o Hrastu i njegovim čelnicima Ladislavu Ilčiću i Hrvoju Zekanoviću?

Oni su na dobrom putu. Ilčić je rekao da će se povući u sjenu i prepustiti Zekanoviću da vodi glavnu riječ. Ilčić naime smatra kako mu imidž među građanima nije dobar. Time je pokazao da mu je interes stranke važniji od ega. Bilo bi odlično kad bi se tako ponašali svi političari.

Što mislite o Željki Markić?

Ona ima pametnih ideja, ali previše solira. Bilo bi bolje da više surađuje s drugim konzervativcima. Ali ona je uvjerena da više može napraviti sama…

Vidite li među nabrojanima budućeg lidera hrvatskih konzervativaca, nekoga tko bi vas mogao ujediniti?

Doista mislim kako to može biti Marijan Pavliček. Mlad je čovjek, ima obitelj, profesor je i živi u Vukovaru.

Sve je to lijepo, ali ima li on karizmu? Koliko je jaka ličnost?

Ima karizmu. Spretan je i snalažljiv čovjek. Pravi je konzervativac, ali ne u smislu da tvrdoglavo provodi svoje, već će svakog saslušati i uvažiti njegovo mišljenje.

Podržavate li referendum oko promjene izbornih pravila i smanjenja prava zastupnicima nacionalnih manjina?

Izborni sustav se treba mijenjati. Podržavam inicijativu da građani biraju više zastupnika po imenu i prezimenu, ocjenjujući ih po njihovom dotadašnjem radu. Kad je riječ o pravima manjinskih zastupnika, ne znam kako će se to urediti. Što se mene tiče, ja bih voljela da su svi saborski zastupnici ravnopravni te da svi imaju isti broj glasova i istu težinu u Saboru. Sve manjine su građani Republike Hrvatske. Sve manjine su politički Hrvati. Svaka čast na kulturnoj autonomiji, ali ne i na političkoj.

Usvojili smo Istanbulsku konvenciju, ali konzervativci se s time ne mire i traže referendum. Podržavate li to?

Protiv sam Istanbulske konvencije. Da se htjelo zaštititi žene od nasilja, onda bi se sve bitno moglo reći u deset rečenica – kako će se to provesti, u koje vrijeme i koje će biti kazne za nasilnike. Ovako imate tekst u kojem se na nekoliko mjesta spominje rodna ideologija. Zašto, zbog čega!? Ako znate kakav je narod i što narod želi, onda je to nepotrebno.

Ali Istanbulska konvencija uopće u prvi plan ne stavlja rodnu ideologiju.

Zašto se onda ona spominje na pet, šest mjesta ako znate da će to izazvati podjele? Zbog čega nas treba nadgledati udruga GREVIO? Oni će nam govoriti što i kako treba. Smatram da je to nepotrebno.

Mislim da ste u krivu. Istanbulska konvencija nema veze s rodnom ideologijom, ali i da ima – čega se toliko bojite?

Bojim se onoga što je u svijetu već počelo…

Što je to počelo?

Nema više mama i tata, već roditelj 1 i roditelj 2. Nema ona i on, već ono. Ne znam što sve ne… Ponavljam, ako hoćete odraditi posao kako treba i zaštititi žene od nasilja, onda ćete napisati kratak i jasan zakon. Ovako se samo nešto muti i naravno da će ljudi sumnjati u tu konvenciju.

Vidim da još uvijek imate žara kad govorite o politici. Zbog čega ste se odlučili povući u mirovinu?

Vrijeme je za mlade i za to da mladi sami kroje svoju sudbinu. Mi nismo uspjeli napraviti ono što smo trebali… Svi politički fosili bi trebali otići. Svečano objavljujem da se neću više kandidirati za Europski parlament. Možda budem na listi za europske izbore da pomognem svojoj stranci, ali više neću u zastupničke klupe. Idem u mirovinu i vraćam se životu na Korčuli.

Idete baš u mirovinu ili ćete ipak nešto raditi?

Nisam još odlučila… Možda otvorim cvjećarnicu. Imam maslinik, a i dvije prekrasne unučice.

Koliko je naporno raditi u Bruxellesu? Možete li se to usporediti s radom u Saboru?

Jako je naporno, osobito ako putujete iz Korčule. Izgubim dva dana samo na put. U Europskom parlamentu, za razliku od Sabora, puno se radi na konkretnim stvarima preko odbora. Detaljno i iscrpno radi se na svakom zakonu. Sve je puno ozbiljnije i zahtjevnije. U Saboru je dovoljno da imate pet-šest replika na dan i super ste. Voljela bih kad bi se kod nas uveo takav rad kroz odbore. Nadala sam se da će to uvesti Plenković. On zna kako se radi u Bruxellesu. Tad bi u Sabor stizali odlični zakoni, a ne da ih morate mijenjati za šest mjeseci.

Plenkovićeva vlada se dosad nije baš iskazala. Nema reformi. Hoće li odraditi svoj mandat do kraja?

Očekivala sam više promjena. Ali opet, to nije Vlada jedne stranke. Što god pokušate, morate se usuglasiti sa svojim partnerima. To je više trgovina. Istina je da ima tanku većinu u Saboru i teško je raditi zbog toga, ali odradit će on mandat do kraja.

U svađi je s predsjednicom Grabar Kitarović. Kakvu to poruku šalje građanima?

Trebali bi riješiti sve razmirice iza zatvorenih vrata. Dogovoriti se oko toga što tko radi. Ovakav način javne komunikacije nije primjeren, posebno što dolaze iz iste stranke.

Kako ocjenjujete rad predsjednice?

Samo ću reći da bih ja, kad bih bila na njezinu mjestu, smijenila neke savjetnike…

Koga točno?

Neću reći… Neka samo pogleda kako su prošle neke njezine inicijative i sve će joj biti jasno. Njoj ne zamjeram ništa.

Da se ne povlačite iz politike, mogli biste se kandidirati za predsjednicu?

Mogu samo zamisliti svoga supruga kao first lady (smijeh). Nije to za mene. Nisam diplomat. Ne znam govoriti diplomatski. Otvoreno kažem što mislim, a to nije dobro za politiku.

Hoće li vam nedostajati politika?

Neće.

Jeste li požalili što ste ušli u politiku?

Jesam, puno puta. Mislim da je to bila pogrešna odluka… Valjda sam jedna od rijetkih političara koja je s više novca ušla u politiku nego što će iz nje izaći.

Što vam je najgore u politici?

Dvoličnosti ljudi. To mi se najviše gadi. Znam ljude koji su lopovi i prevaranti, ali govore o domoljublju i bogoljublju, a znaš da tako ne žive.

Nedavno ste izjavili kako su vas neki ljudi ucjenjivali i to s pravaške strane. Čak su vam prijetili objavom fotografija seksa s nekim poduzetnikom na jahti. Postoje li takve fotografije?

Ne postoje. Sve je to izmišljotina. Da bilo što takvo postoji, već bi odavno isplivalo. Ispričat ću vam jednu anegdotu. Kad sam čula za priče o tim fotografijama, razgovarala o tome sa svojom obitelji. Suprug mi je rekao kako oni mogu montirati moju glavu na nečije tijelo. Tad sam mu rekla da ćemo pričekati objavu slika. Ako se radi o nekom prekrasnom, seksi tijelu, tad ćemo jedno i drugo potvrditi da sam to ja. (smijeh)

Čime se ponosite iz svoga političkog rada?

Kao zastupnica u hrvatskom Saboru mnogo toga sam napravila u borbi protiv narkotika. U Europskom parlamentu dosta sam pomogla našim ribarima te za regionalni razvoj. Zahvaljujući mojim amandmanima, novac iz fondova dijeli se prvo od najmanjih općina, a onda prema većim jedinicama.

Na Korčuli ste bili poveli rat protiv dilera narkotika. Zbog toga su vam prijetili, čak su vam bili pretukli sina. Je li danas manji problem droge na Korčuli?

Situacija je mnogo bolja. Morate imati na umu to kako je tada u kratkom vremenu od predoziranja umrlo sedam mladih osoba. Od tada se takvo nešto nije desilo. Prijetnji je bilo, ali sve je prošlo… ne želim se prisjećati ružnih stvari.

Na Korčuli živite od 1998. godine. Kako su vas prihvatili otočani?

U početku je bilo teško. Osnovala sam HSP i za njih sam tad bila ustaša. Ali kad su vidjeli da sam normalna osoba, spremna pomoći, prihvatili su me. Jedino što ću za njih uvijek biti vlajina. (smijeh)

Godinama ste živjeli u Kanadi i bili ste dio hrvatske dijaspore. U Saboru naše iseljenike predstavlja Željko Glasnović. Njegove najčešće teme su komunisti, bivša Jugoslavija, partizani… Zar ništa drugo ne zanima Hrvate koji žive u inozemstvu?

Poštujem gospodina Glasnovića i sve ono što je radio, ali bih isto voljela da proširi svoje vidike i okrene se gospodarstvu. Sad, kad imamo Hrvatsku, od saborskih zastupnika voljela bih čuti odgovore na pitanja kako ćemo živjeti u toj Hrvatskoj.

Drugi svjetski rat, partizani, ustaše… to su još uvijek česte teme naših političara. Kad će to prestati? Kad ćemo konačno zatvoriti tu stranicu naše povijesti?

Kad nemate bolje ideje, onda se vraćate na ustaše i partizane. A opet, kad razmišljate o Drugom svjetskom ratu, tad vidite kako tu nije sve istraženo. Mi taj rat nismo završili jer ga… nismo završili. Istina o Drugom svjetskom ratu bila je nametana od jedne strane. Sad, kad imate priliku čuti i drugu stranu, vidite da nije sve baš jasno. Sve naše Vlade su krive zato što to nije okončano. Trebali su reći povjesničarima – nema subvencija, nema novca dok ne razriješite godinu po godinu, mjesec po mjesec, ako treba dan po dan, od 1941. do 1945. godine. Sve se mora potkrijepiti dokazima.

Što se to treba dokazivati? Uzmimo konkretno logor u Jasenovcu. Imate točan popis više od 80.000 ubijenih. Ali opet to nekima nije dovoljno.

Ništa nije dokazano. Imate čovjeka iz Orebića, čijeg su oca ubili partizani na Korčuli, a on je na popisu u Jasenovcu. Slaven Letica je rekao kako je njegova sestra, koja je umrla u partizanskom izbjegličkom logoru El Shattu, isto u Jasenovcu. Kad su saveznici bombardirali Kaštel Sućurac, u crkvi su poginuli deseci ljudi. I oni su završili na popisu u Jasenovcu. Idemo naći dokaz za svako ime. Tad niti jedna strana neće manipulirati podacima.

Dobro, što je onda Jasenovac za vas? Koncentracijski logor ili samo radni logor?

Čitam jedno, čitam drugu stranu… ja više ne znam što je bilo.

Ne znate što je bilo u Jasenovcu?

Znam što je bilo. Ljudi su ubijani. Ali sad neki pišu kako je to bio radni logor. Ne vidim da je netko tužen, zatvoren zbog toga… Zašto ih nitko ne tuži i ospori tu priču? Zato sam za to da se ustanovi što je točno tamo bilo. Idemo godinu po godinu, osobu po osobu… Kad to napravimo, onda će se i lijevi i desni pokloniti svim nevinim žrtvama. Moja policijska struka voljela bi da se tako napravi. Za sve postoje arhive. Ako ne kod nas, onda u Njemačkoj ili SAD-u.

Ponašate li se kao policajac i u svom svakodnevnom životu, s obitelji?

Samo želim da se kaže istina. Laži ne volim.

Što vam rade djeca?

Sin Tomislav ima 30 godina. Bio je u vojsci. Odmalena je htio biti profesionalni vojnik i zbog toga je napustio fakultet. Ali mu se vojska zgadila jer se nije napredovalo prema zaslugama, već zahvaljujući vezama i poznanstvima. Zatim je završio fakultet za krizni menadžment. Trenutno traži posao. Živi s nama na Korčuli. Kći Zrinka živi u Šibeniku. Suprug i ona imaju svoj biznis.

Oni dijele s vama iste konzervativne političke stavove?

Manje su konzervativni, ali temelji su isti. U nekim stvarima su moderniji.

U čemu se ne slažete?

Oni su za istospolne brakove, a ja sam protiv toga. Osobe istog spola mogu živjeti u registriranoj zajednici, ali se to ne može zvati brak. Nije još vrijeme za to. Neka sve ide svojim tijekom. Jedna me gej političarka napala u Europskom parlamentu. Rekla mi je kako ona samo želi biti ravnopravna sa mnom. Ali po prirodi muško i žensko kreiraju dijete, a ona ne želi tako, već na drugi način. Znači, mi nismo ravnopravni.

Kako to mislite da nije vrijeme za gej brakove? Kad će biti vrijeme za njih?

Danas vam pretuku dijete jer ima drugačiju frizuru ili jaknu. Zamislite što sve mora proći dijete čiji su roditelji istog spola. Vidite, ima jedna prekrasna djevojka koja je gej. Ja sam je školovala. Dolazi iz siromašne obitelji i nitko joj nije mogao pomoći. Zbog toga sam joj ja plaćala školovanje. Ona živi sa svojom partnericom. S tom djevojkom imam super odnos. I ona mi je sama rekla kako ne želi dijete jer mu ne želi priuštiti neugodnosti. Možda jednog dana, ali ne sad. Okolina još nije spremna.

Pomažete li još nekome osim te djevojke?

Pomažem… Imam listu svih kojima šaljem novac za školovanje, liječenje ili nešto drugo. Zato sam vam rekla da sam s više novca ušla u politiku nego što ću iz nje izaći. Moja je obitelj bila jako siromašna. Znam kako je gladan otići na spavanje. Opet, ima ljudi koji su jako nezahvalni. Pomognete im koliko možete, a oni žele još. Nekoliko puta sam se opekla… ali ne mogu okrenuti glavu jer se bojim onoga gore.

Kako provjeravate te ljude da nisu prevaranti?

Imam prijatelje koje zamolim da provjere. Imala sam tako jednu ženu iz Splita. Poslala sam joj novac nekoliko puta. Tad sam zamolila poznanika da je posjeti. Otvorila mu je vrata sva sređena. Ispostavilo se kako ima problem s kockom. Otad sve provjeravam…

Hoćete li nastaviti financijski pomagati tim ljudima kad se povučete iz politike?

Ne. Oni već znaju da ću se, kad završim političku karijeru, u potpunosti posvetiti obitelji.

Izvorni članak možete pronaći ovdje.