Otvorene prostorije u Osijeku

U subotu, 17. listopada 2020. godine u Osijeku su otvorene prostorije Hrvatskih suverenista, te je održana konferencija za medije.

Na konferenciji su govorili saborski zastupnik i dopredsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček, te predsjednik Osječkih suverenista Matko Musulin.

Marijan Pavliček je istaknuo važnost otvaranja prostorija u gradu Osijeku za daljnji rad i organizaciju suverenista kako u Osijeku tako i u Osječko-baranjskoj županiji. Naglasio je da gradski ogranak suverenista čine brojni visokoobrazovani ljudi među kojima čak tri doktora znanosti, te drži da ovaj tim ljudi može građanima ponuditi dobru i kvalitetnu alternativu sadašnjoj vlasti. Pred osječkom organizacijom ekipiranje i priprema za lokalne izbore u svibnju iduće godine kada mogu izaći samostalno ili u koaliciji sa strankama sličnog svjetonazora ali i programa.

Predsjednik Hrvatskih suverenista grada Osijeka Matko Musulin navodi da gradska vlast koju čine HDZ, SDP i MOST zadnje tri i pol godine isključivo podiže cijene komunalnih usluga, te da nikakvog plana razvoja u gradu nema. Pozvao je građane da prestanu biti kmetovi nesposobnoj gradskoj vlasti i bankomat financijskih ambicija lokalnih političara. Svoju suverenost i promjenu građani mogu izabrati na lokalnim izborima 2021.g. Istakao je da imaju plan razvoja grada Osijeka u idućih 10 godina od 2021 do 2031.g. U razvojnom planu posebice ističe demografski i gospodarski dio bez koji niti jedan grad ne može postati sretan i uspješan što je Osijek odavno morao biti! Razvojni plan bit će uskoro predstavljen javnosti na konferenciji za medije.

Novootvorene prostorije Hrvatskih suverenista se nalaze na adresi Vukovarska 60.

Grad gospara uz Hrvatske suvereniste

U Dubrovniku je u petak 15. listopada 2020. godine održana Skupština ogranka Hrvatskih suverenista Grada Dubrovnika.

Skupština je za predsjednika ogranka jednoglasno izabrala Dživu Brčića za zamjenika predsjednika izabran je Josip Dedo, a za tajnicu ogranka izabrana je Ivana Marić.

Za članove Vijeća ogranka grada Dubrovnika izabrani su: Krešimir Marković, Mile Pavlović, Toni Đerek, Nikola Perković, Ivo Miljević, Tomo Marinović, Marija Perić, Šimun Brčić.

Skupštinu je pozdravio saborski zastupnik i predsjednik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović.

Ogranku Hrvatskih suverenista Grada Dubrovnika želimo uspješan rad!

Pravosudni sustav je pod utjecajem političkih struktura

U okviru rasprave prijedloga Zakona o dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista govorili su Hrvoje Zekanović i Marko Milanović Litre.

Hrvoje Zekanović je istaknuo: “Bit ću konkretan, a o ovoj temi sam govorio više puta. Što je sa tjeralicama za počinitelje gnusnog zločina u Čengićima u Erveniku kraj Knina? To je bilo ’92.g., sad je 2020.g., tjeralice nema. Samo kratko ću spomenuti, govorim o pravosudnoj suradnji. Zašto tu pravosudnu suradnju ne iskoristimo da konkretno Kovačevića, Slobodana Kovačevića, Damira Travicu, on je čak i nešto odslužio i još 6-oricu drugih ne privedemo znači odnosno ne sankcioniramo za jedan gnusni zločin koji su počinili prije 28.g.? Radi se, ja ću samo podsjetiti, o ubojstvu roditelja i dvoje malodobne djece koji su imali svega 11 i 5.g.
Ovo je treći put, ja postavljam ovo pitanje s ove govornice i nemam odgovora. Dakle, zašto nema tjeralice?

Zastupnik Marko Milanović Litre: “Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU preko alata pravosudne suradnje depolitizira bitne postupke među kojima je i postupak predaje koji se kada odvija na razini sudova preko, koji se sada, pardon, odvija na razini sudova preko Europskog uhidbenog naloga.
Time se pokušava zaobići sve političke prepreke koje postavljaju interesne skupine, stranke ili pojedinci. Nažalost, u Hrvatskoj alati depolitizacije naišli su na već politizirani pravosudni sustav odnosno na sustav na kojima sudovi podliježu pritisku političkih struktura. U ključnim predmetima koji se odnose na politički izložene osobe ili na politički osjetljive teme, utjecaj politike na pravosuđe je opipljiv. Alati pravosudne suradnje u kaznenim stvarima posebno su zanimljivi u pogledu procesuiranja ratnih zločina obzirom da osumnjičenih za takve zločine, utočiste je našlo i u državama članicama EU-a. Ili u državama s kojima EU ima suradnju. Tako možemo čitati u našim medijima da određeni počinitelji zločina koji se skrivaju u Engleskoj, u kojoj se još uvijek primjenjuje europski uhidbeni nalog prema Ugovoru o povlačenju, čl. 62. Ugovora o povlačenju V. Britanije glasi: okvirna odluka vijeća primjenjuje se na europski uhidbeni nalog ako je tražena osoba uhićena prije isteka prelaznog razdoblja do 31. prosinca 2020. g. u svrhu izvršenja europskog uhidbenog naloga bez obzira na odluku pravosudnog tijela izvršenja o zadržavanju tražene osobe ili njezinom privremenom puštanju na slobodu ili u Norveškoj s kojom je EU potpisala Sporazum o predaji.

Obzirom da su ljudi koji su u razdoblju od ’91. do ’95. počinili zločine u Hrvatskoj, na taj način dostupnih hrvatskom pravosuđu, postavlja se pitanje zašto naši sudovi ne koriste tu mogućnost? Kako državni tajnik očito nije upoznat sa slučajevima koji podliježu ovom zakonu, a odnosi se na ratne zločine, za zaključit je da se po pitanju ratnih zločina, hrvatska ministarstva uopće ne bave a trebali bi”.