Koliko nas je u puno slučajeva došlo do zaključka da je zdravstvo postalo samo sebi svrha i udaljilo se od čovjeka. A jedini cilj rada u zdravstvu je biti uz čovjeka.
Svjedoci smo izuzetnog napretka tehnologije i većeg obima znanja koje zdravstveni djelatnici imaju. Svakim danom im je i obaveza educirati se i tako svoje znanje povećavati kako bi što bolje mogli primijeniti u radu s pacijentima.
Ali ipak imamo jednu drugu situaciju.
Silnom utrkom za modernom opremom nema više razgovora, niti kontakta s pacijentom kakav je bio. Ujedno radi sve većeg broja pretraga pacijenti pohode ordinacije i bolnice radeći silne dijagnostičke pretrage a time se produžuje vrijeme prije samog početka liječenja.
I iako se već preko 20 godina govori o potrebi donošenja programa rada to još uvijek nije napravljeno. Tako svaki liječnik radi po svom nahođenju i preporukama koje nisu donijela stručna društva nego je preporučeno u Europskim ili Američkim smjernicama.
Samim donošenjem pravilnih smjernica u puno slučajeva izbjeglo bi se nepotrebno provođenje dijagnostičkih postupaka, kao i ponavljanje istih. Prije bi se pristupilo liječenju i ishod bi bio bolji .To je zahtjevan posao ali konačno donošenje točnih smjernica smanjio bi se trošak koji je već na teret osiguranja.
A ujedno bi i pacijenti znali što trebaju činiti. Jer ovako znaju da je jedan liječnik napravio jedno a drugi nešto drugo i nisu niti sami sigurno što će im od toga pomoći.
Jedna od ovakvih problematika je sigurno problem sve veći broj oboljelih od malignih bolesti tj neke vrste raka
Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 12.000 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.350 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu, potvrđeno je 24.385 slučajeva malignih bolesti (13.229 kod muškaraca i 11.156 kod žena) odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 591,2/100.000; 664,7/100.000 za muškarce i 522,7/100.000 za žene.
Očekuje se porast broja oboljelih od malignih bolesti . Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji očekuje se porast u idućih 10 godina čak za 100 posto. Što znači duplo veći broj oboljelih od malignih bolesti.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti), i odgovorne su za 27% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2018. godini. Vodeći su uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te su odgovorne za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca. Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku, u 2018. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.809 (stopa 330,7/100.000), od kojih 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100.000) i 5.760 žena (stopa 272,6/100.000).
Uzimajući u obzir ove podatke koji su navedeni u Nacionalnoj strategiji za borbu protiv malignih bolesti potrebno je pristupiti ovom problemu konačno konkretno. Ne obećavajući nemoguće a potom ostati na istom čak i gorem.
Potrebno je od Ministarstva, Liječničkih društava, udruga pacijenata ,kompletne javnozdravstvene ekipe promijeniti dosadašnji pasivni pristup . Samo isprazno popovanje po radio i Tv emisijama neće donijeti željene rezultate.
Uz suradnju svih potrebno je utjecati na promjene navika , promjene prehrane, smanjenje pušenja, smanjenje unosa alkohola. Propagirati kretanje i vježbu.
Na žalost i dalje u vrtićima i školama djeca dobivaju bureke, sendviče, i slične proizvode koje nisu nužno loši ali ne za svakodnevnu prehranu.
Od uvođenja drugačijih prehrambenih aktivnosti, uvođenje više voća, povrća, mlijeka, nezaslađenih pića možemo očekivati dugotrajne rezultate. Prehrambene navike se stječe u djetinjstvu. I zato naše aktivnosti trebaju biti takve da učinimo sve kako se neke bolesti ne bi niti razvile. A znamo da samo promjenom određenih navika oko 50 % malignih bolesti ne bi nastalo.Edukacija na pristupačan način, razumljiv za slušatelja. S ukazivanjem na sve pozitivne i negativne strane uzimanja prekomjerne količine hrane, pušenja, konzumiranje alkohola možemo značajno utjecati na rast i razvoj zdravog djeteta sa zdravim navikama.
Ovdje je potrebno djelovati na sve odgojno obrazovne ustanove, od vrtića, škola, igraonica. Ali ono što je sigurno najvažnije jeste promjena svijesti u obitelji. Tu moramo raditi zajedno . Cilj nam je promijeniti svijest i usaditi drugačije navike koje ću našoj djeci omogućiti zdravi život.
Drugi problem , koji vidimo svaki dan. Gužve u ordinacijama, i u bolnicama, veliki redovi čekanja. I umjesto da se liječenje pristupi u što kraćem roku često pretrage traju toliko dugo da je pitanje u kojemu stadiju bolesti se pristupi liječenju . A cilj nam je liječiti bolest u što manjem stadiju kako bi imali bolji uspjeh u liječenju.
Tu je potrebno konačno osposobiti e karton koji će sve nalaze pacijenta imati na jednom mjestu i tako će se izbjeći nepotrebno ponavljanje nalaza..
Potom točno definirati postupke potrebe za dijagnostiku kako se ne bi ponavljali nepotrebni postupci i tako gubilo još vremena.
I ujedno. Primarna zdravstvena zaštita ne može djelovati sama i potrebno je reorganizirati kompletni zdravstveni sustav. Omogućiti brži prijenos informacija. Omogućiti razvoj znanja u praksi. Privući mlade da svojim radom i znanjem doista budu ono što bi trebali biti . Oni koji će svojim radom pomoći čovjeku . A ujedno bez političkih i drugih utjecaja moći napredovati u svom radu bez straha od kočenja koje nastaje samo radi sebičnosti i samoživosti određenih koji se boje za svoju slavu.
Zadatak profesora jeste dobro naučiti učenika . Kada to obavi i kada je učenik bolji od profesora može biti zadovoljan svojim radom. Ujedno omogućiti svima da svojim radom imaju dostojnu zaradu . A ne da osnovna plaća liječnika i sestre bude takva da traže bilo kakav izlaz iz svoje struke kako bi više zaradili.
Sve ove godine slušamo prazna obećanja i razmatranja o tome što bi trebalo učiniti. Ali kada dođe do potrebe realizacije iskrsne nešto i vraćamo se starim navikama.
Međutim ovakve stare navike u novom svijetu su stvorile nered. A u tom neredu najviše stradaju pacijenti.
Izaberimo prave ljude. One koji su svojim radom do sada pokazali da im nije problem raditi i uvesti poboljšanja. Konačno odlučimo izabrati sposobne ljude jer jedino tako možemo ići naprijed .
Dr Mirjana Semenić Rutko