Nakon što je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke i europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe, a koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, uslijedila je dobra vijest za hrvatske ribare. Ovim se amandmanom izbrisao članak koji bi ribare stavio u izrazito težak položaj te onemogućio čak 89 posto ulova koji se ostvaruje ovim mrežama.

Zahvaljujući naporima zastupnice Tomašić te lobiranju za ovu važnu izmjenu, hrvatski ribari će nesmetano nastaviti loviti svojim mrežama plivaricama.

Uz lijepe vijesti i uspjeh naše dopredsjednice u nevjerici smo pročitali još jednu vijest. Naime, hrvatski zastupnici IDS- ov Ivan Jakovčić, HNS-ov Jozo Radoš te nezavisni Davor Škrlec glasovali su protiv ove Uredbe koja direktno pogoduje hrvatskim interesima. Ostaje nejasno zašto su se potonji odlučili na takav potez koji je u suprotnostima s hrvatskim gospodarskim interesima. Suludo je čak i dodati, jer se podrazumijeva, da bi upravo kao zastupnici Republike Hrvatske tu istu državu trebali braniti, služiti i štiti njezine interese, a ne nanositi štetu njezinom društvu.

U vrevi napora zastupnice Tomašić te sazrijevanja plodova dosadašnjeg uspješnog četverogodišnjeg rada u Europskom parlamentu mogu se naći čak i oni koji te iste zasluge pokušavaju pripisati sebi. Tako je europarlamentarna zastupnica Marijana Petir poslala priopćenje medijima u kojem navodi kako je usvojeni amandman ni manje ni više nego njezin. Uskoro je objavljena i snimka na kojoj se može vidjeti i čuti kako je amandman zastupnice Marijane Petir dobio tek tri glasa podrške te posljedično odbijen.

“Usvojen je moj amandman zato što sam ja predložila da se briše članak 3, stavka 3 i to su se svi složili, zapravo izlobirala sam za taj amandman, a ona je predložila da se briše stavak i 2 i 3 i zato je dobila samo tri glasa na odboru”, kazala je zastupnica Tomašić.

Uz sve kukavičke pokušaje diskreditacije zastupnice Tomašić i njezinog rada, ali i nejunačka djelovanja na štetu države koju zastupaju, ostaje nam nadati se da će, u što skorijem roku, svima koji rade protivno hrvatskim interesima proraditi savijest. Brzina kojom se događa iseljavanje iz Hrvatske je sve veća. Jedino zajednički napori i sloga oko strateških i nacionalno važnih pitanja mogu to isto iseljavanje usporiti pa i zaustaviti.

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić gostovala je u Novom danu na N1 televiziji i komentirala na koji je način u europskim institucijama doživljen spor Hrvatske i Slovenije oko primjene arbitražne presude, ali i najavu donošenja zakona o sprječavanju govora mržnje. Ispod prenosimo intervju objavljen na portalu N1.

Kako je uspjelo da bude usvojen amandman, koji je za hrvatske ribare bio važan, a kojim se dozvoljava da love okružnim mrežama. Kako ste uspjeli progurati amandman?

Znate da lobiranje znači jako puno. Mi smo tražili od početka 2014. način kako promijeniti mediteransku uredbu iz 2006. koja definira mreže plivarice. Ja sam išla od kolege do kolege i objasnila svima koliko je ovo nama važno, njima nije bilo toliko važno i pristali su podržati ovaj amandman.

Što ce to značiti za ribare i koja je najveća dobit toga?

To još nije gotovo. Pola smo odradili, idemo u trijalog izmedu Vijeća, Komisije i Parlamenta. Ja predstavljam Parlament, kolege iz Hrvatske predstavljaju Vijeće i nadam se da cemo se udružiti protiv Komisije i da ćemo to odraditi do kraja.

Koje su posljednje informacije od strane Europske komisije vezane uz spor Hrvatske i Slovenije oko arbitraže? Hoće li se Komisija uključivati u rješavanje spora?

Ne vjerujem da ce se ukljućiti. Možda hoće da na neki način nagovore dvije strane da sjednu za stol. Znaju dobro da je Hrvatska spremna za razgovore, ali i da su u Sloveniji izbori.

U kojem roku će se to dogoditi?

Mislim da neće uzeti dugo vremena, ali tek nakon izbora u Sloveniji. Hrvatska neće popustiti i ne smije popustiti. Morat će sjesti i dogovoriti se, a to će i Europsku komisiju i Europski parlament i Europsko vijeće natjerati da sjednu za stol i da se to riješi.

Slovenija je proizvela diplomatsku ofanzivu u institucijama EU. Je li to produktivno ili kontraproduktivno?

Je, pritisak je veliki, ali puno zastupnika i ljudi u Komisiji i Vijeću nije baš da ih je briga za to. To je kao kad nama netko kaže da izmedu Francuske i Belgije postoje problemi. Nas to ne zanima previše i takvog su stava i ljudi u Komisiji.

Je li realno očekivati pritiske prema Hrvatskoj i prijetnje nekim sankcijama?

Ne može EU ili EK to napraviti, nemaju načina da to naprave, u Lisabonskom ugovoru to uopće nije alat. To je problem izmedu dvije države, trebaju sjesti i dogovoriti se, a oni mogu blago vršiti pritisak i tražiti da se to riješi. Ali to nam može biti pomom kad budemo rješavali granične sporove sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Koji je stav EU oko Pelješkog mosta? Je li Europska komisija zaustavila financiranje Pelješkog mosta zbog graničnog pitanja?

Nije zaustavila financiranje, nego je problem naša troma birokracija. Nema to veze s BiH, jer zna se gdje se gradi Pelješki most i koliko je udaljen od Neuma. Hrvatska je dogovorila sve s BiH, tako da tu nema problema, osim naše trome birokracije.

Očekujete li promjenu izbornog zakona u BiH?

Inicijativa je dobra, samo je kasno, ne može se mijenjati izborni zakon pred izbore. Trebalo se lobirati odmah nakon prošlih izbora. Ovaj zakon nije fer, trebali smo to komunicirati prema svima, ne može se nešto napraviti u zadnji tren i očekivati da ce to netko za nas napraviti.

Kako komentirate prijedlog za zakonskim ograničavanjem lažnih vijesti i govora mržnje?

Što se tiče medija, to je jako lako, uvedu se stroge kazne za laži i mediji ce paziti, što se tiče privatnih osoba, to se isto treba sankcionirati. Trebale bi se uvesti puno strože sakncije, ali isto tako paziti da se ne ograniči slobodno izražavanje.

Jeste li vi protiv uvođenja takvog zakona?

Može se točno definirati što je govor mržnje, jer nije lijepo čitati o sebi stvari koje nisu utemeljene i nisu istinite te koje nemaju nikakvih uporišta za te tvrdnje. Ne vidim zašto se to ne bi sankcioniralo.

Kako se u Strasbourgu komentira njemački zakon? Tamo se izdavači kažnjavaju ogromnim kaznama i do 50 milijuna eura.

Pola ljudi je za, pola protiv, misle da se na taj način zaustavlja slobodno izražavanje.

Znači li to da se u Republici Hrvatskoj ne provode zakoni koji već postoje?

U Hrvatskoj se puno zakona uopće ne provodi i donosimo nove zakone, jer mislimo da ce se provoditi sami od sebe. U Hrvatskoj ima dosta dobrih zakona, i bit cemo zadovoljni, samo neka se provode.