Međunarodna konferencija o ribarstvu u Šibeniku

U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić, u šibenskom Hrvatskom narodnom kazalištu u subotu, 11. ožujka 2017. održana je velika međunarodna konferencija o ribarstvu. Prvi puta su se, na jednom mjestu susreli mali ribari, njihovi predstavnici, domaći i međunarodni stručnjaci te donositelji odluka iz Republike Hrvatske i Europske unije.

U ime grada Šibenika dogradonačelnik Nikica Penđer je pozdravio sve nazočne, a posebno ribare zbog kojih je ova konferencija i organizirana. Pozdravio je saborskog zastupnika Hrvoja Zekanovića te zahvalio europarlamentarnoj zastupnici Tomašić što je izabrala upravo grad Šibenik, koji je prošle godine obilježio 950. obljetnicu postojanja, za održavanje ovako važne koferencije.

Ujedinjenje hrvatskih ribara u nastupu prema Ministarstvu poljoprivrede i traženje od Europske komisije da donese posebnu uredbu po kojoj će ribari s ove strane Jadrana moći živjeti od svog rada te potreba da naši ribari nastupaju zajedno kako bi se bolje izborili za svoje interese, samo su neki od zaključaka konferencije.

Ruža Tomašić je na otvorenju konferencije poručila da trebamo živjeti od Jadranskog mora, ali tom moru moramo nešto i vraćati. Nažalost naši ribari su posvađani, a kad ste posvađani između sebe, onda bilo koja Vlada koja dođe može nametnuti svoje mišljenje. Ako ste ujedinjeni, točno znate što hoćete, onda će te Vlade morati slušati vas. Što se tiče Europskog parlamenta, naš glas se tamo puno ne čuje. Nadam se da će današnja konferencija biti početak gdje možemo razgovarati, dogovarati. Znamo da su u predpristupnim pregovorima potpisane neke stvari koje nama ne odgovaraju, jer što paše Portugalu, Njemačkoj, Nizozemskoj – ne paše nama u Jadranskom moru. Zato se moramo izboriti za sebe, moramo natjerati Europsku komisiju da dođe ovdje i vidi o čemu se radi. Ne može se u Bruxellesu donositi zakon o Jadranskom moru, a da se nema pojma kako ono izgleda, koje su ribe u njemu i kako naši ribari žive.

Ribari se susreću s mnogim problemima – od kvota za izlov pojedine ribe do zabrane nekih ribolovnih alata, a svi se mogu svesti pod zajedničko ime – europska ribarska politika. Jer kako je istaknuto na konferenciji, kao da se u Hrvatskoj nije shvatilo da se cjelokupna ribarska politika vodi u Bruxellessu.

Izgubit će se brojna radna mjesta u našem ribarstvu ako se bude slijepo provodila Mediteranska uredba pa bi svi u Hrvatskoj od ribara i Vlade do eurozastupnika trebali djelovati i nastupati zajedno, biti proaktivniji.

Moramo znati šta se dešava, odmah automatski reagirati i kad se donose novi zakoni, nove uredbe i da sve to naše šta mi želimo bude već ugrađeno u to. Ovako, većina tih stvari šta dođe kod nas i dođe na neku raspravu, već je na neki način uobličeno i mi tu više ne možemo djelovati baš u onom pravom smjeru kojem želimo i to je onda gašenje požara, izjavio je Alen Soldo sa Sveučilišta u Splitu.

Ribari su dezorganizirani, mi radimo preko državnih institucija, preko HOK i HGK i to u Europi ne postoji. Mi, ako se želimo prilagoditi, ako želimo profunkcionirati, mi moramo osnovati naše nezavisne udruge, 4-5-6 bi bilo idealno da imamo na jadranu i djelovati kao što djeluju tako svi ribari Europe, smatra Daniele Kolec iz Udruge ribara Mare Croaticum.

Konferencija je održana kroz tri panela. Na prvom se govorilo o problemima s kojima se suočavaju kočari i plivaričari. Na drugom panelu se raspravljalo o malim gospodarskim ribolovnim alatima, a na trećem o ribolovu za osobne potrebe.

Na konferenciji su sudjelovali Alen Soldo – redoviti profesor na Sveučilištu u Splitu, odjel za studije mora, Franco Biagi – predstavnik DG Mare u Europskoj komisiji, Michael Park – izvršni direktor udruge škotskih proizvođača bijele ribe, Ivan Birkić – predsjednik Grupacije ribolova HGK (plivaričarski ribolov), Kristina Mišlov -predstavnica Grupacije ribolova HGK pri MEDAC-u (plivaričarski ribolov), Romeo Mikičić – član HOK-a i predstavnik HOK-a pri MEDAC-u i istaknuti predstavnik udruge Koordinacija kočara (kočarski ribolov), Kristijan Zanki – voditelj ribolova Sardina d.o.o. Postira, Josip Marković – načelnik sektora za upravljanje resursima u akvakulturi (Ministarstvo poljoprivrede), Mario Rogošić – načelnik sektora ribarske inspekcije ( Ministarstvo poljoprivrede), Brian O′Riordan – zamjenik direktora LIFE (Low Impact Fisheries of Europe) platforme, Marta Cavallé – koordinatorica LIFE (Low Impact Fisheries of Europe) platforme za Mediteran, Mato Oberan – predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a, Daniele Kolec – Udruga ribara Mare Croaticum, Karlo Magić – Udruga ribara Naše more, Damir Karuza Kalambera – profesionalni ribar s Visa, Denis Barić – predsjednik Otočnog Sabora – udruge za razvitak hrvatskih otoka, Seamus Bonner – tajnik Irish Islands Marine Resource Organisation (IIMRO), Enda Conneely – Inis Oírr, Irish Islands Marine Resource Organisation (IIMRO) i Anita Gulam Lalić – savjetnica Europskih konzervativaca i reformista u Odboru za ribarstvo.

Općina Sibinj o neistinama Petra Vlahova

Općinsko vijeće Općine Sibinj na izvanrednom je zasjedanju u petak, 10. ožujka 2017., donijelo zaključak u kojemu najoštrije osuđuje višemjesečna neargumentirana prozivanja Općine Sibinj i iznošenje neistina od strane novinara HRT-a Petra Vlahova u emisijama ‘Hrvatska uživo’, u kojima se tu Općinu proziva da koči razvoj poduzetništva i gospodarstva na tom području.

U tim emisijama, podsjetimo, Petar Vlahov ugostio je poduzetnika Ljubu Čepu koji je izgradio objekt u sibinjskoj poduzetničkoj zoni za svoj planirani poslovni projekt , a za njegovo nepokretanje optužuje Općinu Sibinj. Općinski vijećnici novinaru Vlahovu zamjeraju učestala gostovanja poduzetnika Čepe u emisijama “Hrvatska uživo”, ignoriranje demantija Općine Sibinj te prikazivanje Ljube Čepe kao žrtve političkih odluka. A sporna ‘politička odluka’ je povećanje cijene komunalne naknade u poduzetničkoj zoni Sibinj koju je Općinsko vijeće Općine Sibinj, kako je istaknuo predsjednik Vijeća Krunoslav Eraković, izglasalo u skladu sa zakonskim smjernicama.

Vlahovu zamjeraju i što je, kako kažu, “čelnike Općine nazvao lokalnim šerifima, i što je žitelje ove općine ponizio kazavši kako ni u nagradnoj igri nitko ne bi znao reći gdje je uopće općina Sibinj”. A, radi se o najvećoj općini na području Brodsko-posavske županije, koja će ove godine imati 150 milijuna kuna investicija.

“Gospodin Petar Vlahov iznosi netočne i neistinite informacije bez da je iste najprije provjerio, zbog čega dovodi u zabludu gledatelje i nanosi štetu Općini Sibinj. U prilog tome ide i neosporna činjenica da je i javna televizija za koju radi Vlahov usvojila demanti Općine Sibinj, a kojim ispravlja netočne informacije koje je Vlahov prenio u emisijama ‘Hrvatska uživo’. Vijećnici Općine Sibinj osuđuju prozivanje njih i općinske uprave na čelu s našim načelnikom Josipom Pavićem, da koče razvoj općine Sibinj. Naši postignuti rezultati rada i zajednički projekti nisu zaslužili ovakve objede i nećemo dopustiti da se ti rezultati umanjuju. Naši mještani nisu to  zaslužili. Ljubazno molimo gospodina Vlahova neka ubuduće prije prenošenja bilo kakvih informacija vezanih uz općinu Sibinj iste prvo provjeri, u skladu s novinarskim postulatom, jer nitko nema pravo na iznošenje neistina”, navodi se u zaključku koje je jednoglasno donijelo Općinsko vijeće Općine Sibinj.

Ono što je u cijeloj priči zapravo sporno, komunalni je doprinos koji poduzetnik Čepo želi da mu Općina Sibinj oprosti. „On želi da ga mi oslobodimo plaćanja 18 kuna komunalnog doprinosa. Komunalni doprinos se plaća kako bi se ta sredstva uložila u infrastrukturu. U ostalim zonama, koje su slične ili lošije kvalitete od sibinjske, cijena zone je od 33 do 90 kuna. Slavonskobrodska, primjerice je 35 kuna, a sibinjska je zona tik  uz slavonskobrodsku, uz autocestu koja je krvotok svake poslovne zone, a u blizini je i granica, što zonu čini privlačnom. Također, ista zona je zbog svog položaja godine 2008. bila proglašena najperspektivnijom Hrvatskoj. Čepo pak tvrdi kako sibinjska zona ima  najvišu cijenu komunalnog doprinosa, a Vlahov to nije provjerio i podupire njegovu priču“, kaže Eraković.

Vijećnik Josip Đaković (HKS) ističe kako je u ovoj priči doživio i uvredu na osobnoj razini. Podsjetio je kako je ova općinska vlast na čelu s načelnikom Pavićem u nemogućim uvjetima u samo dvije godine uspjela izvući Općinu Sibinj iz stanja pred bankrot i sanirala gotovo devet milijuna kuna duga koji je ostavila prethodna vlast. „Gdje je Petar Vlahov bio tada, kad su ljudi uhićivani u lisicama? Zašto onda nije radio emisije u općini Sibinj?“, upitao se Đaković, kazavši kako ne želi ulaziti u slobodu medijskog izvještavanja, ali i da ne dopušta da općinske vijećnike itko naziva lokalnim šerifima koji se bave izravnim pogodovanjima.

Vijećnik Željko Alilović (HDZ) smatra da zbog ovoga nije trebalo sazivati sjednicu Općinskog vijeća te da bi bilo dovoljno da je Općina sazvala medijsku konferenciju i demantirala neistinite navode u HRT-ovim emisijama ‘Hrvatska uživo’. Jedan od tih navoda je kako je iz Općine Sibinj, u protekle tri godine odselilo 1300 ljudi.
„To također nije točno. Prema posljednjem popisu u Općini Sibinj bilo je 6800 žitelja, a danas prema posljednjim podacima Policije imamo 7500 žitelja. Znači bilježimo i povećanje broja stanovnika. Imamo i niz poduzetnika u našoj općini od kojih neki zapošljavaju i po 40 ljudi. Svi normalno posluju, imaju odličan odnos s Općinom, ne traže nikakve posebne beneficije. Samo Čepo traži posebne privilegije, iako ni sam nije ispoštovao ugovore, a u emisijama HRT-a iznio je niz neistinitih informacija“ ističe predsjednik sibinjskog Općinskog vijeća Eraković. Dodao je i da je od Uredništva HTV-a dobio obavijest kako će drugi demanti Općine Sibinj biti emitiran u programu te televizije.