Dan branitelja Vukovara

U povodu obilježavanja 3. Dana branitelja Vukovara, koji se obiježava na dan kada su 10. ožujka 1991. godine u Bogdanovcima ustrojeni prvi nenaoružani odredi i započela organizacija obrane Republike Hrvatske od srpske agresije, brojna izaslanstva u Bogdanovcima su položila vijence i zapalila svijeće za sve poginule, ubijene i nestale branitelje.

Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara Franjo Šoljić rekao je da je ustrojavanje nenaoružanih odreda, 10. ožujka 1991. pod vodstvom bivšeg sekretara za narodnu obranu Tomislava Merčepa, povijesni čin kojim su se dragovoljci uključili i stavili na raspolaganje Republici Hrvatskoj za njezinu obranu.

“Sve naznake koje su išle iz Srbije, odnosno bivše Jugoslavije, upućivale su na to da se osamostaljenje Hrvatske neće završiti mirnim putem. Hrvatski narod je tad bio razoružan, a morali smo postaviti temelje obrane Hrvatske. Od otprilike 2500 ljudi koji su se tada okupili u Bogdanovcima mnogo je onih koji su dali svoje živote u temelje stvaranja Republike Hrvatske”, rekao je Šoljić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara i predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček naglasio je kako mu je drago da se nakon 26 godina nalazi na mjestu, odnosno u Općini, u kojoj su ustrojeni prvi nenaoružani odredi. “Na ovaj način, obilježavanjem ovoga dana želimo zahvaliti svima koji su dali svoje živote u obrani lijepe naše”, poručio je  Pavliček.

Vijence su položila i svijeće zapalila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Općine Bogdanovci, Grada Korčule, Općine Lumbarda, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara, Udruga vukovarske majke i Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.

Vukovar je u povodu obilježavanja Dana branitelja Vukovara i obljetnice  datuma postrojavanja nenaoružanih odreda kod Bogdanovaca u četvrtak posjetila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je odala počast palim braniteljima i sudjelovala u radu svečane akademije.

“Grad je obnovljen ali mnoga bolna sjećanja su ostala i još će dugo ostati. Nažalost, niti država nije učinila dovoljno da privede pravdi sve odgovorne za uništavanje i ubijanje i to ne samo u Vukovaru nego diljem Hrvatske. Očekujem da se mjerodavna državna tijela  pojačano angažiraju i privedu pravdi odgovorne za ratne zločine”, rekla je predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović.

Prema njezinim riječima, za gospodarsku obnovu Vukovara i obrazovni sustav do sada nije učinjeno dovoljno. Naglasila je kako je neobično da niti do danas nije snimljen niti jedan igrani film koji bi istinito i umjetnički mjerodavno prikazao vukovarsku bitku.

“Međutim, u isto vrijeme i dalje imamo onih koji govore da je Domovinski rat bio građanski, dogovoreni rat i slično”, istaknula je Grabar – Kitarović dodajući kako je Hrvatskoj vojsci mjesto u Vukovaru.

Kako prenosi Večernji list, ministar branitelja u Vladi RH Tomo Medved najavio je kako će ministarstvo ustrajati u potrazi za nestalima, ali i da se u isto vrijeme intenzivno radi na poboljšanju uvjeta života hrvatskih branitelja. Najavio je skoro donošenje jedinstvenoga zakona o hrvatskih braniteljima u kojem će biti obuhvaćeni i pripadnici HVO-a.

“Donijeli smo odluku da ćemo ovih 200 milijuna više koje smo iskoristiti na preventivne zdravstvene preglede branitelja i to prije svega onih koji imaju najviše dana u borbenom sektoru. Potpisali smo ugovore sa svim županijskim bolnicama i već je oko 33.000 branitelja obavilo te preglede, rekao je Medved napominjući da se sve rješava kroz dijalog i razumijevanje kao i da se ministarstvo u tome postavilo kao prijatelj i partner braniteljima i njihovim udrugama.

Prema riječima gradonačelnika Vukovara Ivana Penave 10. ožujak je izabran jer se radi o danu koji je neopterećen stradanjima kojih je i inače u gradu previše.

“Toga dana su postrojeni nenaoružani odredi i to je bilo sjeme stvaranja obrane Vukovara, Slavonije i Hrvatske, rekao je Penava koji je u svom govoru ukazao na zajedništvo za koje je rekao da je neophodno za dalji boljitak.

 

Otvaranje arhiva

Sinoć je u prostorijama Hrvatskog slova u Zagrebu održana tribina “Otvaranje arhiva”. U duboko punoj dvorani, o toj vrlo aktualnoj temi, govorili su dr.sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku; dr.sc. Josip Mihaljević, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest i povjesničar te zastupnik u Hrvatskom saboru dr.sc. Zlatko Hasanbegović. Dr. sc. Kušen pojasnio je kako je 95 posto arhiva već dostupno za proučavanje. No, potužio se na brojne druge poteškoće s kojima je Državni arhiv suočen u njegovom radu.

Dr.sc. Josip Mihaljević rekao je kako nije najveći problem u dostupnosti arhiva, nego u činjenici da hrvatski povjesničari jednostavno nisu zainteresirani za istraživanje tih arhiva. To nam pojašnjava i zašto u Hrvatskoj još nije izišla niti jedna knjiga s imenima doušnika Udbe u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine. Dr. Mihaljević je također rekao kako je Hrvatska jedna od rijetkih država u kojoj je vladao komunizam, a koja nije ništa službeno poduzela da se provede barem nekakav oblik lustracije. Dr. Mihaljević nazvao je apsurdom činjenicu da hrvatski povjesničari moraju ići u Beograd i tamo tražiti dokumente koji se također nalaze u Državnom arhivu u Hrvatskoj te da u Beogradu imaju slobodniji pristup tim dokumentima nego u Hrvatskoj.

Hasanbegović: Pozdravljam Mostovu inicijativu

Danas jedan od najpopularnijih domoljubnih političara u Hrvatskoj dr.sc. Zlatko Hasanbegović rekao je vrlo eksplicitno kako pitanje dostupnosti onom najvažnijem dijelu arhiva, koji se odnose na djelovanje tajnih službi, nije pitanje ni ljudi koji rade u Državnom arhivu ni povjesničara nego pitanje odlučnosti politike da donese odluke jer se radi i zakonu koji jedino može donijeti Hrvatski sabor. Bivši ministar kulture, a sada saborski zastupnik dr. Hasanbegović pozitivnim je ocijenio prijedlog MOSTA o izmjeni zakona o dostupnosti tajnih arhiva. Dr.sc. Hasanbegović iznio je mišljenje da na čelu Povjerenstva u Ministarstvu kulture koje se bavi tom problematikom treba biti ministar, a ne osoba koja nema politički legitimitet tj. iza koje ne stoji državna politika. Dr.sc. Hasanbegović zauzeo se za stopostotnu deklasifikaciju svih tajnih dokumenata. Nazvao je smiješnim i protuzakonitim činom da se još uvijek mora tražiti dozvola SDP-a ako netko želi proučiti tajne arhice CK SKH.

Koje sile stoje iza zabrane potpunog otvaranja i dostupnosti tajnih arhiva?

Nakon predavanja čestitao sam dr. sc. Hasanbegoviću na vrlo jasnim političkim porukama i njegovom osobnom stajalištu kad je riječ o dostupnosti arhiva. No, također, sam ga upitao: “Tko su ljudi koji već više od dva desetljeća stoje iza zabrane da ti arhivi budu dostupni?”. Odgovorio je: “To ćemo uskoro vidjeti u Hrvatskom saboru kad se bude glasovalo o prijedlogu MOSTA da se izmijeni dosadašnji restriktivni zakon o tajnim arhivima”.

Antun Babić