Zastupnica u Europskom Parlamentu Ruža Tomašić danas je uputila pitanje povjereniku za proširenje Europske komisije gospodinu Hahnu.
Obzirom da je u odgovoru kojeg je dao gospodin Hahn vidljivo da se Komisija ne ograđuje od knjiga kao što su „Ratovi, integracije i podjele“ (koja relativizira zločine iz vremena Domovinskog rata) i inicijative kao što je REKOM (koja, između ostaloga, na službenim stranicama propagira ideju o zajedništvu kroz umjetnu tvorevinu hrvatsko- srpskog jezika, oduzimajući Hrvatima pravo na vlastiti nacionalni jezik), nego takve inicijative i dalje svesrdno podupire moralno i financijski, zastupnica je povjerenika upitala sljedeće:
– U svjetlu vrlo osjetljivih pretpristupnih pregovora sa Srbijom, smatra li Komisija da je ispravan put iste učinkovitije privesti kraju, ukoliko se putem navedenih inicijativa hrvatskim žrtvama oduzme pravo na istinu, pravdu i dostojan počinak te ukoliko se relativizira zadnji pokušaj stvaranja velike Srbije?
– Budući da se u europskoj povijesti ispravno i pravedno validiraju činjenice iz ratova koji su se u dvadesetom stoljeću dogodili na europskome tlu, misli li Komisija da se relativiziranje hrvatskih žrtava može i treba moralno i pravno odvojiti od relativiziranja žrtava u Drugom svjetskom ratu i ostalim ratovima u Europi?
Podsjetimo, zastupnica Tomašić je u studenom prošle godine uputila povjereniku pisano pitanje na temu relativiziranja Domovinskog rata i hrvatske povijesti budući da je gospodin Hahn sudjelovao na predstavljanju dviju knjiga iz projekta „Zajednička povijest jugoistočne Europe“ koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. Njegova je glavna poruka bila da se povijest ne može podučavati „egocentričnim i etnocentričnim pristupom“ te da bi Komisija cijenila kad bi države s jugoistoka Europe ovakve knjige koristile kao materijal za nastavu u školama. Knjiga „Ratovi, podjele, integracija“ – bavi se i suvremenom poviješću Hrvatske. U njoj se o zločinima iz vremena Domovinskog rata (prvenstveno okupacije Vukovara) govori bez ikakvog vrijednosnog suda, bez konkretnih podataka i uz navođenje kako su obje strane činile zločine. Unatoč ogradi kako su stajališta iznesena u knjizi isključivo autorska, povjerenik je jasno stao iza ovog projekta, a EU ga i financira.
Zastupnica Tomašić je tako, prošle godine, uputila Europskoj Komisiji sljedeće pitanje:
– Smatra li Komisija doista da bi djeca u školama trebala učiti pojednostavljenu verziju povijesti lišenu znanstvenog pristupa, konkretnih činjenica i vrijednosnog suda?
– Misli li Komisija da je put k pomirenju relativizacija zločina i zločinačkih ideologija?
Budući da su se povjerenik Hahn odnosno Europska Komisija, u svom odgovoru, jasno svrstali na stranu koja očito nije svjesna da ovakav put vodi jedino potkopavanju društvenih preduvjeta za prenošenje istine sljedećim naraštajima, zastupnica Tomašić je, kako je navedeno na početku teksta, danas uputila novo pitanje. Nadamo se da će ovaj put Komisija promisliti prije davanja odgovora i shvatiti da se relativiziranjem povijesnih činjenica i ovako važnih pitanja, odobravanjem ovakvih knjiga i inicijativa ne samo koči proces pomirbe, nego se i rade koraci unatrag.