Bashar Warda, erbilski katolički nadbiskup u Iraku, smatra se glasnogovornikom kršćana na Srednjem istoku. U velikom intervjuu za portal Crux govorio je o masovnim progonima i ubojstvima kršćana posljednjih godina i izvršnoj naredbi američkog predsjednika Donalda Trumpa o privremenoj zabrani ulaska izbjeglica u SAD iz sedam islamskih država kojom želi spriječiti potencijalni ulazak terorista u SAD. Posebno ističe kako nareba uključuje i davanje prednosti ulaska u SAD kršćanima i ostalim manjinama iz tih zemalja koje su najveće žrtve ISIL-ovog genocida. Ovaj važan detalj Trumpove uredbe nije poznat hrvatskoj javnosti jer su glavni hrvatski mediji zaokupljeni blaćenjem i pokušajem diskreditiranja američkog predsjednika i njegove unutarnje i vanjske politike. Vjerojatno upravo zbog razloga koje je nadbiskup Warda spomenuo u ovom intervjuu čije naglaske prenosimo.
Je li nova migracijska politika SAD-a opravdana mjera za ugroze koje navodno prijete toj zemlji?
– Grozno je živjeti s terorizmom s kojim se njegova zemlja svakodnevno suočava. Ako Sjedinjene američke države žele imati snažne mehanizme kontrole i zabrane ulaska u zemlju, to razumijem i podržavam. Isto tako ljudi zaboravljaju da je Europa doista pokušala usporiti priljev izbjeglica. Europska unija je napravila puno toga da izbjeglice zadrži u Turskoj pa je i platila Turskoj da ih zadrži na svom teritoriju. Jasno je da su u eri terorizma, s kojom se suočavamo, ljudi zabrinuti tko im ulazi u zemlju.
Važno je naglasiti da je Katolička crkva nedvojbeno na strani imigranata bez obzira na njihovu vjeru ili podrijetlo. To je bit našeg postojanja kao kršćana, pružiti pomoć onima koji su u potrebi. Prema tome, živimo u jako složenom vremenu u svijetu koji je nemilosrdan. No, pravo pitanje je: Što to svijet, a ne samo Sjedinjene Američke Države čine po pitanjima neviđenih brutalnosti koje se zbivaju? Kao članovi Crkve, kao kršćani, posebno ovde u Iraku, mi smo vođe i pastiri za sve one koji se nalaze u potrebi, i za migrante i za one one koji to nisu.
Bojim se da je cjelokupna medijska pozornost usmjerena samo na one koji su u procesu migracija, pri čemu se zaboravljaju oni Iračani koji su ostali i nastoje preživjeti u svojoj domovini.
S druge strane, kršćani i druge manjine bili su uvelike zaboravljeni od strane američke administracije. Sve do sad. Kršćani u Iraku iznimno cijene razumijevanja i nastojanja koja dolaze od strane sadašnje američke administracije te njihovu želju i volju da pomognu tim manjinama koje prolaze ogromne patnje.Smatrate li da će ova odredba otežati položaj kršćana u Iraku?
– Netko je u jednom članku pogrešnio prenio ono što sam rekao o ovom pitanju, stoga me pustite da objasnim. Očito će, u pojedinačnim slučajevima, u kratkoročnom smislu ovo utjecati na promjenu planova onih koji su već krenuli na putovanje odnosno onih koji se već nalaze u postupku migracija. No, za nekoliko naših obitelji koje su dobile imigrantske vize, omogućeno je putovanje ovaj tjedan.
Dok god je ova povlastica dostupna svim manjinskim skupinama u Iraku, a ne samo kršćanima, ne smatra da će to biti nepovoljno za kršćane. Očito je da će dugoročno ovakva politika olakšati svima iz naše zajednice da se presele na zapad. Iskreno, ja se nadam da će većina naših ljudi ostati u domovini, moram poštovati njihovu odluku, osobito nakon svega što su proživjeli ovdje.Što mislite o prosvjedima usmjerenima protiv uredbe predsjednika Trumpa?
– Ne razumijem prosvjede, odnosno masovnu hajku koja se vodi protiv predsjednika Trumpa. Nije mi jasno gdje su bili svi ti prosvjednici kad je ISIS zvjerski ubijao kršćane, Jazide i ostale manjinske vjerske skupine. Oni nisu prosvjedovali ni kada su deseci tisuća raseljenih kršćana nadbiskupije Erbil bili napušteni 2014. godine, kada nisu dobili financijsku pomoć od američke vlade i UN-a. Prosvjeda nije bilo ni kada je poubijano toliko kršćana da je njihov broj smanjen za 20 puta. To su stotine tisuća mrtvih ljudi. Ne razumijem zašto su neki Amerikanci sada uznemireni jer će mnoge manjinske zajednice koje se suočavaju sa strašnim genocidom konačno dobiti prvenstvo ulaska u SAD?
Kršćani, Jazidi i mnogi drugi pripadnici manjinski vjerskih zajednica poubijani su zbog svoje vjere. Sada prosvjednici u Americi ističu da vjerska pripadnost ne bi trebala biti važna. To je nevjerojatno. Na kršćane, Jazide i ostale manjinske zajednice do sada se gledalo kao da nisu važni, kao da ljudski životi kršćana i drugih nisu bitni. Sada kada netko pokušava pružiti pomoć, imamo prosvjednike koji govore da religija ne smije biti podloga u određivanju toga tko su to sve izbjeglice, iako UN konvencija kao i američki zakon, nalažu da je vjerski progon temeljni razlog za dodjelu statusa izbjeglica. Ciljna skupina ISIS-a su upravo kršćani.
Neugodnosti koje dolaze zbog tromjesečnog moratorija na vize nisu ništa u odnosu na patnju manjina u Iraku i Siriji tijekom posljednjih nekoliko godina. To jednostavno nije vrijedno prosvjeda.Hoće li Vaši ljudi iskoristiti prednosti ulaska u zemlju koje omogućava Trumpova uredba?
– Ne želim da kršćani napuštaju svoju domovinu Irak jer prisutnost kršćana je temelj za budući mir i pomirenje. No, to ne znači da ne cijenim napore koje američka vlada ulaže kako bi pomogla one najranjivije skupine. Na tisuće iračkih kršćana, žrtava ISIS-a, zarobljeno je u drugim zemljama Srednjeg istoka te traže izlaz iz teških situacija. Tužno je što oni za UN uopće ne postoje, jer se snage UN boje ući u kampove za izbjeglice. To je stvarni problem.
Što bi trebalo promijeniti u ovoj izvršnoj uredbi?
– Važno je znati i ispravno tumačiti uredbu o zabrani ulaska u Sjedinjene Države. Kao što su i drugi vođe kršćana uočili, nije dobro tumačiti da mogućnost ulaska u SAD imaju jedino kršćani. Mogućnost ulaska u zemlju pružena je svim pripadnicima manjinskih vjerskih zajednica u Iraku. U Siriji su šijitski muslimani manjina i njih ISIS također napada. Prema tome, ovdje se ne radi samo o kršćanima. (…) Kršćanima u Iraku itekako je potrebna američka humanitarna pomoć. Još od 2014. nisu primili nikakvu humanitarnu pomoć ni od UN-a ni od Sjedinjenih Američkih Država. Pomagali su i skrbili se o raseljenim osobama od sredstava koja su prikupile kršćanske donatorske zajednice.
Broj progonjenih kršćana u porastu
Prema izvješću protestantske udruge Otvorena vrata broj kršćana ubijenih zbog njihove vjere u svijetu opada, ali broj progonjenih kršćana i dalje je u porastu. Prema podacima te udruge, kako javlja Radio Vatikan, u svijetu je od studenoga 2015. do listopada 2016. ubijeno blizu 1200 kršćana, „iz razloga vezanih za njihovu vjeru”, dok je u prethodnoj godini taj broj iznosio oko 7100 ubijenih, navodi katolička agencija IKA.
Kršćani su najviše ugroženi u Nigeriji gdje ih je u navedenom razdoblju ubijeno gotovo 700. Poznato je da su kršćani u toj zemlji izloženi stalnim pljačkama islamističke skupine Boko Haram, ali ne treba zaboraviti ni sukobe između nomadskih stočara Fulana i kršćana, koji su većinom zemljoradnici, oko nadzora nad poljoprivrednim zemljištem. Što se tiče progona kršćana, u izvješću se navodi da je njih oko 215 milijuna u pedesetak zemalja bilo izloženo „snažnom, veoma snažnom ili žestokom” progonu.
Na popisu zemalja u kojima je biti kršćanin najopasnije i dalje se ističu Sjeverna Koreja, Somalija, Irak i Sirija, a povremeno se na njemu pojavljuju zemlje Jugoistočne Azije. Kao najčešći uzrok progona kršćana navode se islamski, hinduistički i budistički vjerski nacionalizam. Drugi uzrok, manje očigledan, je organizirani kriminal u Meksiku i Kolumbiji gdje trgovci drogom bez oklijevanja uklanjaju duhovnike koji im smetaju.