Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić u utorak, 29. studenoga 2016., poslala je pisano pitanje Europskoj komisiji te povjereniku za proširenje Johannesu Hahnu na temu relativiziranja hrvatske povijesti i Domovinskog rata, koje donosimo u cijelosti:
Zar je relativizacija zločina i zločinačkih ideologija put ka pomirenju?
EU počiva na pomirenju i dobrosusjedskim odnosima te u tom smislu razumijem nastojanje institucija EU-a da europske politike ne uvode nove podjele i međusobno nerazumijevanje.
No, ovakav pristup mora imati određen granice i ne smije voditi relativizaciji povijest. Povjerenik za proširenje Hahn sudjelovao je na predstavljanju dviju knjiga iz projekta “Zajednička povijest jugoistočne Europe” koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi. Njegova je glavna poruka bila da se povijest ne može podučavati “egocentričnim i etnocentričnim pristupom” te da bi EK cijenila kad bi države s jugoistoka Europe ovakve knjige koristile kao materijal za nastavu u školama.
Jedna od tih knjiga – “Ratovi, podjele, integracija” – bavi se i suvremenom poviješću Hrvatske. U njoj se o zločinima iz vremena Domovinskog rata (prvenstveno okupacije Vukovara) govori bez ikakvog vrijednosnog suda, bez konkretnih podataka i uz navođenje kako su obje strane činile zločine.
Unatoč ogradi kako su stajališta iznesena u knjizi isključivo autorska, povjerenik je jasno stao iza ovog projekta, a EU ga i financira.
Smatra li Komisija doista da bi djeca u školama trebala učiti pojednostavljenu verziju povijesti, lišenu znanstvenog pristupa, konkretnih činjenica i vrijednosnog suda?
Misli li Komisija da je put ka pomirenju relativizacija zločina i zločinačkih ideologija?