Vijeće Europe kreće u napad na poljski suverenitet

Poljski konzervativci iz stranke Pravo i pravednost (PiS) i dalje su na meti europskih institucija zbog reformi koje su počeli provoditi nakon dolaska na vlast, točnije zbog donošenja zakonskih odredaba o promjenama rada Ustavnog suda. Suci Ustavnog suda te odredbe ne žele provesti, zbog čega se Poljska trenutačno nalazi u ustavnoj krizi.

Nakon Europske komisije i rezolucije Europskog parlamenta, najnoviji pritisak europskih institucija na suverenu odluku poljske vlade dolazi iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Predstavnici 46 država članica u estonskom glavnom gradu Tallinu, na sastanku održanom u subotu, 28. svibnja 2016., donijeli su odluku o sastavljanju Izvješća o stanju demokracije u Poljskoj a povod je “zabrinutost” koju su izrazile međunarodne institucije i inozemni političari zbog stanja temeljnih prava poljskih građana zbog zakonskih odredaba koje je donijela poljska konzervativna stranka Pravo i Pravednost nakon dolaska na vlast u jesen 2015. godine.  Izvješće bi trebalo biti sastavljeno od strane nadzornog odbora Parlamentarne skupštine.

Uzroci ustavne krize u Poljskoj

U siječnju 2016 godine Europska komisija pokrenula postupak protiv Poljske, odnosno istragu da li zakoni koji reguliraju rad Ustavnog suda krše standarde EU. Tijekom ožujka je Venecijanska komisija, odnosno savjetodavno tijelo Vijeća Europe upozorila da je vladavina prava, demokracije i ljudskih prava u opasnosti uključivanjem poljske izvršne vlasti u rad sudbene vlasti što je izazvalo ustavnu krizu jer suci Ustavnog suda nisu htjeli postupati po zakonskim odredbama koje je izglasao poljski Senat gdje konzervativna stranka PiS ima apsolutnu većinu. Opsežne promjene rada Ustavnog suda pokrenute su nakon pokušaja od strane prethodne vlade Eve Kopacz gdje je većinu imala stranka Građanska platforma (PO) protuzakonitim izborom sudaca Ustavnog suda kako bi osigurali apsolutnu većinu u Ustavnom sudu.

Tijekom vladanja stranke Građanska platforma (PO) imenovano je devet sudaca Ustavnog suda od ukupno 15 sudaca koliko ima Ustavni sud.  Poljski Senat je 25. lipnja 2015. godine donio zakon kojim se mogu unaprijed izabrati suci Ustavnog suda, obzirom da je na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat stranke Pravo i Pravednost Andrzej Duda bila su očekivanja da će konzervativna stranka Pravo i Pravednost preuzeti vlast u Poljskoj. U vrijeme tehničkog mandata, za vrijeme posljednje sjednice poljskog Senata (Sejm)  8. listopada 2015.g. imenovali su pet novih sudaca od kojih je sucima  Romanu Hauseru, Christopheru Ślebzaku i Andrewu Jakubeckom  mandat trebao početi  7. studenog 2015.godine, dok je sucima Bronislawu Sitki i Andrewu Sokalu mandat trebao početi 3. prosinca 2015. godine odnosno 9. prosinca 2015. godine. Ova dva posljednja suca su čak trebali preuzeti mandat poslije parlamentarnih izbora koji su se održali 25.listopada 2015.godine. Na ovaj apsurdni zakon i izbor institucije Europske unije nisu reagirale.  Takvim apsurdnim izborom ustavnih sudaca bi Ustavni sud imao čak 13 sudaca od ukupno 15 sudaca postavljenih za vrijeme vlade Eve Kopacz. Taj zakon poljski predsjednik Andrzej Duda nije htio potpisati. Izborom nove vlade premijerke Beate Szydło došlo  je do izglasavanja novih zakonskih promjena 19. studenog 2015.godine o radu Ustavnog suda pri čemu je za valjanost odluka moralo biti prisutno 13 sudaca, a da bi presuda bila pravovaljana, morala je biti donesena dvotrećinskom većinom.

Predstavnici opozicijske građanske platforme pokušale su osporiti taj zakon  pokretanjem postupka za usklađenost zakona s Ustavom. Dana 25. studenog 2015. godine zastupnici stranke Pravo i Pravednost i Kukiz 15 su izglasali u Senatu Zakon o određivanju nedostatka pravne snage u odluci o izboru 5 sudaca izabranih 8. listopada 2015.godine zbog niza proceduralnih pogrešaka. Također predstavnici senatske većine opravdanje za izmjene zakona imali su u dobijenim izborima gdje su glasači dali apsolutnu podršku vladajućoj stranci Pravo i Pravednosti (PiS).

Cilj ovih ustavnih izmjena je bio da se osigura garancija stranci Građanska platforma za sprječavanje najavljenih reformi od strane nove konzervativne vlade što bi dobili apsolutnom kontrolom Ustavnog suda.

Dana 2. prosinca 2015. godine poljski Senat je donio Zakon kojim su izabrani novih 5 sudaca: Henry Cioch, Lech Morawski, Marusz Muszynski, Peter Pszczółkowski i Julia Przyłębska. Pravni stručnjaci vladajuće većine  tvrdili su da je zbog kršenja zakona prethodni izbor sudaca nevažeći. Predsjednik Duda je uzeo prisege prva četiri suca u noći 2/3 prosinca 2015.godine, dok je od posljednjeg suca uzeo prisegu 9.prosinca 2015.godine.

Ustavni sud je donio presudu 3. prosinca 2015. godine u predmetu K34/15 na osporavanje Zakona od 25. lipnja 2015.godine kojom je potvrdio da je izbor 3 suca od 8. listopada 2015. godine ustavan te da je predsjednik Andrzej Duda trebao uzeti prisegu za ta tri suca, dok za dva suca čiji je mandat trebao početi nakon izbora neustavan u tom dijelu. Predsjednik Duda je odbio prihvatiti presudu Ustavnog suda jer su u trenutku donošenja presude Ustavnog suda sva mjesta već popunjena drugim sucima, a onemogućeno je i  objavljivanje presude u poljskom službenom glasniku (Dziennik Ustaw).

Samo Ruža Tomašić protiv osude Poljske

Presuda Ustavnog suda u predmetu broj K 35/15 u vezi procjene ustavnosti zakona od 19.studenog 2015.godine, Ustavni sud je utvrdio da su neustavne odredbe o reizboru sudaca kao i ukidanje funkcija trenutnog predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda.

Nakon tih ustavne krize, većinu u Ustavnom sudu je imala opozicijska Građanska platforma (PO), odnosno 9 od 15 sudaca pri čemu su zakonite odluke mogli donijeti tih 9 sudaca koje je postavila opozicijska PO čime je i dalje imalo potpunu kontrolu Ustavnog suda, Predsjednik Andrzej Duda je najavio reformu Ustavnog suda te su 22. prosinca 2015. godine donesene izmjene Zakona o Ustavnom sudu kojima je došlo do povećanja broja sudaca za donošenje presuda jer je moralo biti prisutno 13 od 15 sudaca pri čemu se odluka morala donijeti dvotrećinskom većinom. Osim u iznimnim slučajevima kada je odluku moglo donijeti 3 ili 7 sudaca. Napravljene su i izmjene u dijelu u kojem se presude moraju donositi po redoslijedu zaprimanja predmeta.

Nakon toga su se uključile institucije Europske unije u pitanja oko ustavne krize u Poljskoj. Uzrok cijelog problema sa Ustavnim sudom je skandalozan zakon kojim bi se u potpunosti kontrolirala situacija u Ustavnom sudu od strane jedne politčke opcije. Kako se radi o stranci iz koje je potekao Donald Tusk te koja promovira federalizaciju i liberalizaciju Europske unije ta politička opcija je očigledno prihvatljivija Bruxellesu od konzervativne stranke Pravo i Pravednost koja u svojoj političkoj platformi preferira nacionalni suvereniziam država članica Europske unije.

Ovdje treba naglasiti da je na glasovanju u Europskom parlamentu sredinom travnja ove godine, od svih hrvatskih eurozastupnika samo Ruža Tomašić glasovala protiv osude Poljske. U Europskom parlamentu su za osudu Poljske glasali i zastupnici Građanske platforme (PO), također članice Europske pučke stranke kojoj pripadaju i zastupnici HDZ-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier i Ivana Maletić, kao i Marijana Petir iz HSS-a, podsjeća portal Novi pogledi.

Neobvezujuća rezolucija  usvojena je s 513 glasova za, 142 protiv i 30 suzdržanih. Europski konzervativci i reformisti (ECR), kojima pripada poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), a između ostalih i Hrvatska konzervativna stranka, tražili su da se to pitanje skine s dnevnog reda, no to je odbijeno većinom glasova. Poljska premijerka Beata Szydlo ocijenila je da je rezolucija EP-a “rezolucija protiv poljske države”.

Milan Glavinić, Novi Pogledi

Share on facebook
Facebook 0
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on email
Email
Share on print
Print