Usvojeno izvješće Ruže Tomašić o malom obalnom ribarstvu

Izvješće zastupnice Hrvatske konzervativne stranke u Europskom parlamentu Ruže Tomašić kojim traži od Europske komisije da malim obalnim ribarima vrati mogućnost lova njihovim tradicionalnim alatima usvojeno je u utorak, 12. travnja 2016., velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.  Time je ovo izvješće postalo službeni stav Parlamenta i Komisija ga mora uzeti u obzir pri budućim promjenama EU propisa u sektoru ribarstva.

Ruža Tomašić u izvješću traži da Komisija donese europsku definiciju obalnog, malog obalnog i tradicijskog ribolova koji su danas različito definirani u raznim državama EU-a što sprječava donošenje kvalitetne regulative na europskoj razini, no naglašava kako pritom valja voditi računa o posebnostima različitih ribarskih regija. Također, Tomašić traži da malim obalnim ribarima budu dostupnija sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a budućnost ribarskog sektora vidi u njegovoj diversifikaciji i ulaganjima u plovila, sigurnosnu opremu, edukaciju i inovacije.

Slogan EU-a je „Ujedinjeni u raznolikosti“. Dosad su pravila bila univerzalna i nisu priznavala tu raznolikost, a pojedine odredbe Zajedničke ribarstvene politike i Mediteranske uredbe koje se konkretno tiču malog obalnog ribolova najbolji su primjer toga, rekla je Ruža Tomašić predstavljajući svoje izvješće u ponedjeljak na raspravi.

Otvorena i iskrena suradnja s hrvatskim stručnjacima i ribarima na izradi ovog izvješća vraća vjeru u demokratske procese i budi nadu da zajedno s građanima možemo popraviti sve ono što danas ne valja u EU-a, zaključila je hrvatska eurozastupnica.

Podsjećamo, Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta velikom je većinom glasova 17. veljače usvojio izvješće zastupnice Tomašić što je predstavljalo prvi korak u donošenju službenog stajališta Europskog parlamenta o malom obalnom ribolovu.

Tomašić: Očekujem od resornog Ministarstva da stane iza ove inicijative

Gostujući u Dnevniku HRT-a, Ruža Tomašć, na pitanje   je li stav Parlamenta obvezujući, rekla je kako je “prezadovoljna” glasovanjem na kojem su eurozastupnici sa  669 glasova “za”, 31 protiv i jednim suzdržanim, prihvatili njezino Izvješće.
“Usvajanjem ovo Izvješće postaje službeni stav Parlamenta. Komisija ga mora uzeti u ozbir u budućim promjenama propisa o ribarstvu. Sada očekujem od resornog Ministarstva da odradi svoj dio posla i stane iza ove inicijative pa da pritisak na Komisiju dolazi i iz Vijeća,  a ne samo iz Parlamenta. Dakle, možemo puno toga napraviti, samo moramo složno raditi, moramo se dogovarati. Mi, zastupnici u Europskom parlamentu  moramo imati inpute iz našeg Minsitarstva”, rekla je Ruža Tomašić.

Tiha privatizacija autocesta

Zakon o javnim cestama od 8. prosinca 2004., Narodne novine 180/04, u poglavlju “Pravni status javnih cesta” utvrđuje:
“Članak 2
Javne ceste su opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.”

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama od 11. prosinca 2009., Narodne novine 153/09, utvrđuje:
“Članak 1.
U Zakonu o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09. i 124/09) članak 2. mijenja se i glasi:
(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.”

Sada važeći Zakon o cestama od 8. srpnja 2011. godine, Narodne novine 84/11, potvrđuje taj novi pravni status javnih cesta iz 2009. godine:
“II. JAVNE CESTE
Pravni status javnih cesta
Članak 3.
(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.”

Jesu li odredbe ovog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama od 11. prosinca 2009. godine bile tiha pretvorba javnih cesta?

Treba se sjetiti Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća od 18. travnja 1991. i na privatizaciju tih poduzeća nakon provedbe odredbi ovog Zakona. Kakva su hrvatska iskustva s pretvorbom i privatizacijom tih poduzeća?

Budući da je sada važeći Zakon o cestama potvrdio ovaj promijenjeni pravni status javnih cesta, čijim odredbama se Republika Hrvatska upisuje kao vlasnik, slijedi li i nama privatizacija javnih cesta?

Privatne ceste nisu ništa novo u mnogim zemljama, od Hong Konga, Indije, preko Italije, Francuske, Švedske, Engleske, do Meksika, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Je li hrvatsko društvo spremno na to? Otpor monetizaciji autocesta pokazuje da baš i nije.
Uz to, iskustva s dosadašnjim koncesijama na cestama u Hrvatskoj (autocesta Zagreb-Macelj, tunel Učka i Istarski ipsilon) ne mogu se nazvati pozitivnima.

Prema važećem Zakonu o cestama, javne ceste se razvrstavaju u četiri skupine: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Na primjer, gradske ulice u pravilu se razvrstavaju se kao lokalne ceste, a važnije gradske prometnice kao županijske ceste. Upisani vlasnik je Republika Hrvatska uz upis pravne osobe ovlaštene za upravljanje, što su za gradske prometnice županijske uprave za ceste, odnosno grad Zagreb na svom području.

Nadalje, važeći Zakon o cestama određuje:
“VIII. NERAZVRSTANE CESTE
Pravni status nerazvrstane ceste
Članak 101.
(1) Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.”

Doduše, važeći Zakon određuje:

“Članak 3.
(2) Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Članak 101.
(2) Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.”

Ali, kako se u prosincu 2009. godine promijenio pravni status javnih cesta, izglasavanjem Hrvatskog sabora izmjene i dopune tada važećeg Zakona o javnim cestama bez glasne javne rasprave, tako se možda opet nekom izmjenom i dopunom Zakona o cestama dogode i izmjene prethodnih odredbi važećeg Zakona.

Pa, jednog dana kad se odlučite nekome pokazati ulicu u kojoj ste nekad igrali nogomet ili graničara, možda će Vas dočekati natpis: “Zabranjen prolaz, privatno vlasništvo!” Ima naroda kojima su takvi natpisi na pojedinim gradskim ulicama uobičajeni. Jesmo li i mi Hrvati za to spremni?

Mr. sc. Petar Cota

Ako Hrvatska Vlada ne ispuni obećanje, naši olimpijci ne idu u Rio!

Hrvatska vlada je obećala Hrvatskom olimpijskom odboru da će donijeti Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu do 7. travnja 2016. godine. S tim dijelom novca HOO omogućuje pripreme i tekuće troškove za hrvatske olimpijce.

Savjet za razvoj civilnog društva pri Vladi RH usprotivio se novoj uredbi i tražio je da se uredba povuče iz procesa zbog netransparentnosti i smanjenja donacija civilnom društvu od strane države. U cijelom procesu nova uredba nije izglasana, ali ni stari način raspodjele novca nije odobren prema starom zakonu.
Ako Vlada RH ne izglasa i potvrdi stari način raspodjele novca, HOO ostaje bez sredstava, a samim time i mnogi hrvatski olimpijci bez priprema za OI. Vlada je na sastanku 7. travnja obećala HOO-u da će u roku 48 sati sve odraditi. Prema saznanjima, do danas 12. travnja to još nisu odradili.

Gospodu iz  Hrvatske vlade podsjećamo: „Za Hrvatsku nema bolje promocije od sportaša i hrvatskih olimpijaca!“.

Krunoslav Perković