U povodu urušavanja kolnika na Slavonskoj aveniji u Zagreba, HKS Grada Zagreba uputio je u srijedu, 6. travnja 2016., medijima priopćenje u kojem ukazuje na propuste nadležnih službi u održavanju zagrebačkih prometnica. Priopćenje donosimo u cijelosti:
Urušavanje kolnika u Slavonskoj moglo se predvidjeti!
Ponekad se u javnosti mogu čuti mišljenja kako su se u Zagrebu izgradnjom više podzemnih etaža poremetili relativno gusti podzemni tokovi (potoci), te da su razna urušavanja tla, pa i ovo najnovije na Slavonskoj aveniji, posljedica promjene tih tokova prouzročene dubokom (predubokom) gradnjom.
S druge strane, mogu se naći mišljenja uglednih hidro-geologa o tome kako Zagreb leži na podzemnoj vodi čija je razina na širem području Zagreba otprilike jednaka srednjem vodostaju Save te da tu nije riječ o vodenim tokovima ili jezerima, nego o šljunkovitom tlu natopljenom vodom. Kao podzemne vode, često se spominju i potoci koji se slijevaju s Medvednice, a koji danas teku ispod gradskih ulica, kao što je potok Medveščak koji teče Tkalčićevom, Črnomerec koji se spušta do Ilice, Kunišćak koji teče ispod Frankopanske ulice itd. Oni i dalje teku ispod gradskih prometnica, ali su početkom prošlog stoljeća usustavljeni u gradsku kanalizacijsku mrežu te zajedno s otpadnim vodama otječu u Savu.
Nadalje, kao mogući razlog ispiranja temeljnog tla, na dijelu Slavonske avenije na kojem se dogodilo urušavanje kolnika, u medijima se navodi i moguće curenje nekih od vodovodnih cijevi ili cijevi odvodnje.
Neovisno o ovim različitim stavovima oko stanja podzemne vode i vodotokova u Zagrebu, želimo naglasiti da se urušavanje kolnika na Slavonskoj moglo predvidjeti, posebno ako su urušavanju kao “najava” prethodile pukotine u asfaltu. Postoji, na primjer, uređaj GPR (Ground Penetrating Radar), koji stanje kolničke konstrukcije snima do dubine od oko jednoga metra, čime se mogu vidjeti nepravilnosti ne samo u kolničkoj konstrukciji, koja kod gradskih cesta iznosi otprilike 50 cm, nego i u gornjem dijelu nosivog sloja ceste. Taj uređaj snima stanje kolničke konstrukcije prolaskom vozila s uređajem voznom trakom, što znači da predmetno snimanje ne bi zahtijevalo niti zatvaranje prometa na voznom traku koji se snima. I ne treba ići daleko po taj uređaj. Jedan takav ima i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ono što zasigurno treba jest redovito nadzirati stanje ulica i cesta u gradu, te provoditi odgovarajuća ispitivanja, posebno na mjestima gdje su uočena određena uleknuća ili pukotine na kolniku.
Ovaj put se čudom na Slavonskoj aveniji, koja ima gust promet, nije dogodila nesreća s posljedicama po ljudsko zdravlje i život. Ali, poručujemo gradskoj vlasti da se odgovarajuće koriste strukom, znanjem i modernom tehnologijom, posebno ako ona stoji na raspolaganju već u samom središtu grada Zagreba, pa je jedino što treba napraviti da bi se do nje došlo – nazvati telefonom.
Mr.sc. Petar Cota