Urušavanje kolnika u Slavonskoj moglo se predvidjeti!

U povodu urušavanja kolnika na Slavonskoj aveniji u Zagreba, HKS Grada Zagreba uputio je u srijedu, 6. travnja 2016., medijima priopćenje u kojem ukazuje na propuste nadležnih službi u održavanju zagrebačkih prometnica. Priopćenje donosimo u cijelosti:

Urušavanje kolnika u Slavonskoj moglo se predvidjeti!

Ponekad se u javnosti mogu čuti mišljenja kako su se u Zagrebu izgradnjom više podzemnih etaža poremetili relativno gusti podzemni tokovi (potoci), te da su razna urušavanja tla, pa i ovo najnovije na Slavonskoj aveniji, posljedica promjene tih tokova prouzročene dubokom (predubokom) gradnjom.

S druge strane, mogu se naći mišljenja uglednih hidro-geologa o tome kako Zagreb leži na podzemnoj vodi čija je razina na širem području Zagreba otprilike jednaka srednjem vodostaju Save  te da tu nije riječ o vodenim tokovima ili jezerima, nego o šljunkovitom tlu natopljenom vodom. Kao podzemne vode, često se spominju i potoci koji se slijevaju s Medvednice, a koji danas teku ispod gradskih ulica, kao što je potok Medveščak koji teče Tkalčićevom, Črnomerec koji se spušta do Ilice, Kunišćak koji teče ispod Frankopanske ulice itd. Oni i dalje teku ispod gradskih prometnica, ali su početkom prošlog stoljeća usustavljeni u gradsku kanalizacijsku mrežu te zajedno s otpadnim vodama otječu u Savu.

Nadalje, kao mogući razlog ispiranja temeljnog tla, na dijelu Slavonske avenije na kojem se dogodilo urušavanje kolnika, u medijima se navodi i moguće curenje nekih od vodovodnih cijevi ili cijevi odvodnje.

Neovisno o ovim različitim stavovima oko stanja podzemne vode i vodotokova u Zagrebu, želimo naglasiti da se urušavanje kolnika na Slavonskoj moglo predvidjeti, posebno ako su urušavanju kao “najava” prethodile pukotine u asfaltu. Postoji, na primjer, uređaj GPR (Ground Penetrating Radar), koji stanje kolničke konstrukcije snima do dubine od oko jednoga metra, čime se mogu vidjeti nepravilnosti ne samo u kolničkoj konstrukciji, koja kod gradskih cesta iznosi otprilike 50 cm, nego i u gornjem dijelu nosivog sloja ceste. Taj uređaj snima stanje kolničke konstrukcije prolaskom vozila s uređajem voznom trakom, što znači da predmetno snimanje ne bi zahtijevalo niti zatvaranje prometa na voznom traku koji se snima. I ne treba ići daleko po taj uređaj. Jedan takav ima i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ono što zasigurno treba jest redovito nadzirati stanje ulica i cesta u gradu, te provoditi odgovarajuća ispitivanja, posebno na mjestima gdje su uočena određena uleknuća ili pukotine na kolniku.

Ovaj put se čudom na Slavonskoj aveniji, koja ima gust promet, nije dogodila nesreća s posljedicama po ljudsko zdravlje i život. Ali, poručujemo gradskoj vlasti da se odgovarajuće koriste strukom, znanjem i modernom tehnologijom, posebno ako ona stoji na raspolaganju već u samom središtu grada Zagreba, pa je jedino što treba napraviti da bi se do nje došlo – nazvati telefonom.

Mr.sc. Petar Cota

Monsanto je već u Hrvatskoj, a odgovorni šute

Ulazak američke korporacije Monsanto u Hrvatsku ostao je obavijen velom tajne i prošao je nezapaženo u svim većim hrvatskim medijima iako je riječ o važnom događaju koji bi mogao ostaviti nesagledive negativne posljedice, kako na razvoj hrvatske poljoprivrede tako i zdravlje ljudi.

Činjenica je da je MONSANTO d.o.o. registriran u Ozaljska 136, Zagreb, a planirani proizvodni centar namjeravaju otvoriti u Osijeku. Riječ je o multinacionalnoj kompaniji koja se u prošlosti bavila proizvodnjom kemijskog oružja, a danas je najveći proizvođač GMO sjemena na svijetu.

Ono što bi hrvatska javnost morala znati je da je Monsanto i proizvođač herbicida glifosata Raundup koji tretira usjeve soje tako da svi ostali usjevi na tom području, osim modificirane soje, uvenu. Kada se  jednom zasije GMO soja, ništa drugo ne može više rasti na tom zemljištu, čime se stvara monopol i ovisnost o njihovim proizvodima. Razna istraživanja  pokazala su opasnost za zdravlje ljudi od njihovih GMO proizvoda. Potpredsjednik Monsanta izjavio je 1998. godine kako njihov cilj nije sigurnost hrane, već povećavanje njezine proizvodnje. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je glifosat, koji je aktivan sastojak u herbicidu Raundup, kancerogen.

Zalažući se za pravo svake države članice EU, Hrvatski konzervativci inzistiraju na pravu Hrvatske o samostalnom odlučivanju o tome želi li uzgoj GMO hrane i hoće li sadit GMO sjeme na poljima Slavonije i drugih djelova Lijepe naše. Također tražimo da bi svi pogranični prostori u EU trebali biti slobodni od GMO-a kako bi se zaštitilo one države koje ne žele GMO sjeme koje se prenosi putem vjetra. Želimo da se obrađuju polja i ravnice, da se nasele već sad opustošena slavonska sela, ali ne na način koji će dugoročno Hrvatskoj donijeti štetu. Posljedice za Hrvatsku i hrvatski narod bile bi nesagledive ako bi taj investitor bio Monsanto. Probudimo se i stanimo u zaštitu svog naroda i nacionalnih interesa dok ne bude prekasno, a od Vlade Republike Hrvatske tražimo da se jasno očituje o Monsantovom ulasku u Hrvatsku i njihovim proizvodima.