Uz najavu poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja u nekim medijima pojavili su se komentari kako je riječ o novom načinu izvlačenja novca iz već ionako ispražnjenih džepova hrvatskih građana. No, smatramo kako, s obzirom na teško stanje zdravstvenog sustava, ovu Vladinu odluku treba pažljivo razmotriti i vidjeti kakve će imati posljedice.
Činjenica je da poskupljenje dopunskog osiguranja sa 70 na 89 kuna koje je najavio ministar zdravlja Dario Nakić nema direktan utjecaj na kvalitetu zdravstvenih usluga, već se dopunskim zdravstvenim osiguranjem zdravstvenim ustanovama omogućuje nadoknađivanje dugova proisteklih iz neracionalnog korištenja zdravstvenog sustava tijekom mandata prethodne vlasti. Danas nitko ne pita kako će se pokriti dug u zdravstvu koji je od 2011. godine porastao sa 2,5 milijarde na najmanje 7,5 milijardi, a gdje velikim dijelom odgovornost nosi prethodna vlast koja je populističkim metodama smanjenja doprinosa od 2012. do 2014. zdravstveni sustav dovela u situaciju gomilanja nepotrebnih dugova. Pravo je pitanje hoće li se uz postojeći doprinos i najavljeno povećanje cijene dopunskog uopće moći održati trenutačni standard zdravstvenih usluga odnosno, stabilizirati zdravstveni sustav?
Podsjetimo, ministar Nakić u srijedu je najavio da Ministarstvo zdravlja planira od 1. svibnja povećati cijenu dopunskog osiguranja HZZO-a sa 70 na 89 kuna. U objašnjenju ove odluke rekao je da pri donošenju ove odluke Vlada vodila razmišljanjem o tome kako stabilizirati financijski zdravstveni sustav jer postoji manjak u sustavu od 2,5 milijarde kuna dodajući kako će nastojati smanjiti rashode jedna od više mjera kojima se želi povećati prihode je i dopunsko zdravstveno osiguranje.
Naglasio je da su građani s najmanjim prihodom oslobođeni od tih davanja odnosno, da država neće tražiti da (za dopunsko osiguranje) daju oni koji nemaju tih sredstava. Od ostalih reformskih mjera Nakić je izdvojio reformu hitne službe. Dodatno osiguranje značilo bi nadstandard, i ugovaralo bi se na drugačiji način za što su zainteresirani privatni osiguravatelji, a HZZO se u tom dijelu ne bi natjecao. HZZO bi ostao za osnovno osiguranje, rekao je. Prava iz osnovnog osiguranja ne bi se smanjivala, ali bi se prohtjevi dirali, pojasnio je Nakić.