Apsurd: Imaš laptop ili mobitel? Plati 80 kuna za mjesečnu pristojbu!

Prema informacijama koje nam pristižu, poglavito iz Slavonije, Hrvatska radio televizija je počela dosljedno primjenjivati točku 34. Zakona o HRT-u te naplaćivati čak i studentima dodatnu RTV pristojbu.

Svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

HRT POČEO HVATATI STUDENTE! Imate li neki od ovih uređaja morat ćete plaćati 80 kuna!

Hrvatski konzervativci drže da je upravo spomenuta točka zakona sastavljena amaterski te protivno socijanoj politici gdje bi, prema tome, sam HRT morao godišnje sam sebi plaćati nekoliko desetaka milijuna kuna za pristojbu uzimajući u obzir uređaje koje ima u vlasništvu. Razvojem komunikacijskog tržišta sporna točka zakona mora se po hitnom postupku izmijeniti jer danas već i ručni satovi (smartwatch) imaju mogućnost praćenja radijskog ili audiovizualnog signala, što bi u lijepoj našoj značilo i mjesečnu pristojbu za nošenje sata?

Krešimir Petranović

HKS Zagreb: Zašto su povećani “rashodi za usluge”

Hrvatska konzervativna stranka Grada Zagreba uputila je u subotu, 19. ožujka 2016. priopćenje za medije u povodu  netransparentnih rashodovnih stavki gradskog proračuna za 2016. pod naslovom “Netransparentan gradski proračun za 2016. – Zašto su povećani “rashodi za usluge”:

U medijskim napisima da HDZ smjenjuje Darinka Kosora s mjesta predsjednika Gradske skupštine zato što nije glasovao za proračun grada Zagreba za 2016. godinu nije naveden odgovor zašto Kosor nije glasovao za ovakav proračun. Čuli smo tek njegovu izjavu da proračun nije podržao “jer se ne može iščitati” iz čega se može zaključiti da obični građani o proračunu znaju jednako kao i  Predsjednik skupštine Grada Zagreba, što je apsurdno.

Iako nam kao ni gospodinu Kosoru, detalji novog proračuna nisu poznati, želimo ponovno ukazati na potrebu transparentnog trošenja novca iz gradskog proračuna kako se ne bi ponovio slučaj iz proračuna za 2015.

U proračunu Grada Zagreba za 2015. godinu, od ukupnih 6,85 milijardi kuna, pod stavkom 323 “Rashodi za usluge” naveden iznos od 1.768.757.800,00 kuna, odnosno 26 posto gradskog proračuna. Građani bi trebali znati na koje se to usluge u jednoj godini potrošio iznos za koji bi se moglo sagraditi preko 200 školskih sportskih dvorana ili preko 50 kilometra potpuno nove moderne gradske cestovne prometnice. S druge strane svjedoci smo da Grad Zagreb već godinama nije u stanju dovršiti niti jedan prosječan zatvoreni bazen, a da stadion na kojem bi se ponovno mogla održavati velika atletska zbivanja niti ne spominjemo kao ni stanje gradskih bolnica, škola, fakulteta, prometnica itd.?

Nema jasnog odgovora niti na pitanje za čije se to  “usluge”, uz plaće zaposlenih u gradskoj upravi i materijalne troškove za čije je plaće iz proračuna za 2015. godine potrošena 1,95 milijarda kuna, treba potrošiti još 1,77 milijardi.

Kada se zbroje svi ti troškovi za zaposlene, njihove plaće i materijalne troškove, troškovi za usluge, pa za osobe izvan radnog odnosa itd., dolazimo do fascinantnog iznosa od 3,9 milijardi kuna ili 57 posto gradskog proračuna za 2015. Taj iznos je dovoljan za 100 km nove moderne četverotračne cestovne prometnice, a za usporedbu od Jankomira do Žitnjaka ima oko 20 km.

Imamo li pravo kao građani znati na što se točno troši naš prirez i porez?

Što se tiče proračuna  Grada Zagreba za 2016. godinu, poznato je da iznosi ukupno 8,7 milijardi kuna što je za 27 posto više u odnosu na proračun iz 2015. godine koji je iznosio 6,85 milijardi kuna. U tom proračunu pod stavkom  323   “Rashodi za usluge” predviđeno je čak 2.096.260.761,00 kuna. Troškovi za zaposlene, njihove plaće i materijalne troškove, za usluge, pa za osobe izvan radnog odnosa itd. iznose vrtoglavih 5,55 milijardi kuna, za što bi grad Zagreb u protuvrijednosti mogao sagraditi 10 novih bolnica.

Razlog tom povećanju je što je, sukladno Zakonu o proračunu, a na temelju Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.¬2018. godine, Ministarstvo financija sastavilo Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2016.¬2018. godine. Tim uputama u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave treba uključiti vlastite i namjenske prihode i primitke svih proračunskih korisnika.

A gdje je onda u protekloj godini bila uključena ta 1,85 milijarda kuna razlike između proračuna za 2015. i 2016., jer i u 2015. su proračunski korisnici imali prihode i rashode izvan proračuna.

Objašnjenje je da je ovaj novi način vođenja proračuna bolji, ali se iste stavke iz prošle i ove godine ne mogu izravno uspoređivati. Izvrsno!

Tko bi onda građanima trebao pojasniti detalje iz proračuna grada Zagreba? Smatramo ovakav odnos prema građanima Zagreba i poreznim obveznicima neodgovornim i nedopustivim. Konzervativci Grada Zagreba smatraju odgovornost u trošenju proračunskog novca prioritetom i potrudit će se da se takvi slučajevi više ne događaju već nakon idućih lokalnih izbora, ukoliko im građani daju povjerenje.

Hrvatska konzervativna stranka GO Grad Zagreb

Sveti Josipe, koga ćeš štititi u bližoj budućnosti?

U davnoj prošlosti 1687. godine Hrvatski sabor je izglasao i proglasio svetog Josipa zaštitnikom naše zemlje Hrvatske. Ujedno je na Josipovo i dan očeva. Naime, dolazimo do jednog problema koji svake godine biva sve veći. Statistika 2015. godine kaže da je u Hrvatskoj negativna bilanca kretanja ljudi, odnosno, prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 38 152 djece, a broj umrlih je 55 651 ljudi. U ovom slučaju matematika nije atomska fizika pa je računica jednostavna; u minusu smo 17 499 djece. U ovaj podatak nije uračunato koliko ljudi je napustilo našu zemlju „blagostanja“!

Sveti Josipe poslušaj ovu našu jadikovku pa učini čudo među našim vladajućim političarima. Omogući im da shvate Nacionalni program demografskog razvitka; Nacionalnu populacijsku politiku i ostale dokumente koje napišu. Pomozi im shvatiti kako je slovo na papiru samo mrtvo slovo na papiru. Pomozi im da shvate razliku između idejne politike i realno ostvarive politike.

Pa se vraćam na pitanje. Koga ćeš sveti Josipe vrli štititi za nekoliko godina ako se ovakav trend nastavi?