Ivo Milić: Konzervativci su treća politička opcija u Trogiru

Predsjednik HKS-a Trogir, član Predsjedništva HKS-a i podpredsjednik gradskog vijeća Ivo Milić u razgovoru za Trogirski portal govorio je o radu konzervativaca u Trogiru te pripremama za predstojeći Sabor HKS-a. Razgovor prenosimo u cijelosti:

Ruža Tomašić nedavno je za Gradski radio Trogir izjavila da se više neće kandidirati za čelnu dužnost u stranci, za koju je ustvrdila da je čeka pomlađivanje. Hoće li biti više kandidata za njezina nasljednika ili nasljednicu?

– Kao i sve druge političke stranke tako se i HKS sprema za unutarstranačke izbore koji će se održati u travnju, a uslijedit će nakon što stranački ogranci izaberu nova vodstva na lokalnoj razini. Što se tiče izbora u trogirskom ogranku HKS-a, oni će završiti do kraja veljače. Konzervativna stranka svoje političko djelovanje temelji na mladim ljudima. Tako je bilo od njena osnutka, tako je sada, tako će i ostati. A što se, pak, tiče političkog umirovljenja Ruže Tomašić, to bi moglo biti trik pitanje.  Tko zna, možda Ruža, ako se kandidira, naslijedi Ružu. U svakom slučaju, mislim da će biti više kandidata za predsjednika stranke.

U Trogiru ste dio vlasti, vrlo ste aktivni u Gradskom vijeću u kojem su prošli i neki Vaši amandmani, među kojima i oni građevinskim radovima u sezoni, kao i  onaj o smanjenju proračunskog novca za plaće djelatnicima Gradskog muzeju.

– Trogirski konzervativci više su korektiv, nego dio vlasti koju obnaša nama programski bliska politička opcija, a to je HDZ. Našim amandmanima, koje je na kraju prihvatilo i Gradsko vijeće, htjeli smo ukazati na neke nelogičnosti na koje su nas upozorili naši sugrađani. A samo njima polažemo račune jer nas njihov glas na izborima obvezuje.

Kako stoji gradska blagajna? Posluje li u minusu ili plusu?

– Gradska blagajna posluje pozitivno iako je još uvijek opterećena kosturima iz ormara, što je i moja najveća zamjerka gradonačelniku koji je propustio imenovati  odgovorne za naslijeđene financijske dubioze. Sada je, ionako, kasno za prozivke  jer su od smjene vlasti prošle tri godine. Sada se treba okrenuti stvarnosti i učiniti sve što možemo kako bi pomogli podizanju kvalitete života i standarda naših građana.

Ima li na političkom tržištu prostora za Hrvatsku konzervativnu stranku ili mislite da birači poistovjećuju konzervatizam samo s HDZ-om?

– O konzervativizmu bi se moglo nadugo i široko. To nije ideologija nego uvjerenje, stav o stvarnosti i načelima koja su trajna, poput vrijednosti obiteljske zajednice ili vjere. Mislim da je konzervativna ideja, kao takva, hrvatska budućnost, i odgovor na današnju bipolarnu političku scenu koja vodi računa samo o političkim elitama i njihovim podobnicima, dok je temeljne vrijednosti hrvatskoga društva ne zanimaju. No, nije lako prevladati nasljeđe komunizma, pogotovo u Trogiru koji je svojedobno nazivam „malom Moskvom“.

Za godinu i koji mjesec održat će se i lokalni izbori. Čime mislite pridobiti birače?

– Trogirski konzervativci već su pridobili birače, što potvrđuje i činjenica da naše članstvo svakodnevno raste. Stranački sastanci otvoreni su za članstvo i na njima se živo i otvoreno raspravlja o svim temama. Aktivni smo i na terenu, dakle, u neposrednom smo kontaktu s građanima, koji nas upozoravaju na propuste i sugeriraju rješenja, što i jest smisao politike koja uvijek mora biti u službi zajednici, a ne pojedincima.  Utemeljili smo i ogranke po mjesnim odborima, tako da smo sada u organizacijskom smislu uz bok HDZ-u i SDP-u, postavši treća politička opcija u Trogiru.

Ruža Tomašić: Lustraciju bih provela po poljskom modelu

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić bila je gošća emisije Novi dan N1 televizije u kojoj je komentirala najnovija zbivanja na hrvatskoj i europskoj političkoj sceni. Razgovor s voditeljem Tihomirom Ladišićem prenosimo u cijelosti:

Odbor za ribarstvo u Europskom parlamentu usvojio je vaše izvješće koje bi trebalo biti upućeno na raspravu u EP. O čemu se točno radi?

Mijenjat će se Mediteranska uredba kojom je našim ribarima nanesena velika nepravda. Promjena Mediteranske uredbe uvelike će pomoći našim ribarima.

Koliko je bilo teško napraviti tako nešto?

Živim na otoku Korčuli pa sam zato odlučila ići u Odbor za ribarstvo. Ostvarili smo dobar dojam. Mi smo mala država, a ja sam jedina članica Hrvatske u tom odboru. Na kraju je od 23 članova Odbora za moje izvješće glasovalo njih 20. Ponosna sam.

Koliku ste potporu imali od ostalih hrvatskih europarlamentaraca? Tonino Picula je rekao da su usvojeni i neki njegovi amandmani.

Imala sam ukupno više od sto amandmana, a od gospodina Picule ih je bilo devet i ja ću ih prihvatiti. Političari na različite načine sebe promoviraju. Ja, nažalost, sebe ne znam promovirati. Ja radim ono što mislim, ono što govorim.

Drugi tjedan u četvrtom mjesecu izvješće ide pred Parlament gdje će vjerojatno biti prihvaćeno i onda je to stav Parlamenta. Onda idemo razgovarati s Komisijom, a onda u bitku da se to stvarno izmijeni. Ja se nadam da će sve biti gotovo u sljedećih šest mjeseci.

Tonino Picula je rekao da slučaj oko ‘brexita’ može biti primjer Hrvatskoj da promijeni neke od odredbi koje su tijekom pregovora bile namaknute pod pritiskom.

Europska komisija bi sada doista trebala sjesti za stol i pogledati kako se ponašaju prema pojedinim državama. Razgovarati da budemo svi ravnopravni. Mislim da je ovo dobro vrijeme da Komisija i Vijeće vide što se događa i isprave sve nepravde koje su nanesene, pogotovo malim državama. Europski konzervativci su jedina skupina koja želi ravnopravnu Europu.

Mi zapravo ne znamo što je točno potpisano između Velike Britanije i Europske unije. Činjenica je da bi izlaskom puno više izgubila Velika Britanija. Glavni problem je što se Njemačka i Francuska dogovaraju, a mi ostali samo dižemo ruke.

Kako na EU djeluje migrantska kriza?

Unija je totalno nespremna dočekala ovu krizu. Službe koje su trebale raditi na tome nisu dijelile informaciju. Sada kad su nas preplavili migranti, sada se zapravo vidi da ih ne možemo sve primiti. Nepripremljeni smo i ne znamo što dalje s njima.  Mislim da je gospođa Merkel mislila da će dobiti jeftinu radnu snagu, no ona valjda isto zna da su to ljudi s drugačijim navikama.  Dokle god ne napravimo nešto da se problem riješi na izvoru, dotle će migranti dolaziti.

Kako ocjenjujete prvih mjesec dana nove Vlade?

Vlada se još nije ustrojila pa nemam što ocjenjivati.

Kako objašnjavate kritiziranje odabira nekih ministara?

Ja sam prije dvije godine potpisala koaliciju s HDZ-om i tražila da imamo vladu u sjeni. Tada su mi rekli da je to podjela fotelja. Da je bilo tako sada bismo imali spremne, gotove ljude. Oni uzimaju ljude za koje misle da će im dobro služiti, a onda opozicija traži probleme u tim ljudima. Oni su pod povećalom.

Je li sporno to što je ministar Zlatko Hasanbegović pisao pred 20 godina? Da su ustaše mučenici i heroji. Treba li zbog toga danas propitivati njegovu sposobnost da bude ministar kulture?

Mi previše vremena trošimo na ustaše i partizane. U Dalmaciju su došli Talijani koji su ubijali i klali i ljudi su išli u partizane, ne zato što su znali tko je Tito, tko je Staljin, nego su išli  braniti svoj dom. U Lici i Bosni – tamo su došli četnici i ubijali pa su ljudi išli u ustaše, jer druge vojske nije bilo. Nisu znali ni tko je Pavelić ni tko je Hitler, jer tada je bilo  jako malo pismenih ljudi. Išli su samo braniti svoj dom.  Konačno, ostavimo te obične ljude na miru, i ustaše i partizane. Svi oni koji su činili zločine imaju svoje ime i prezime. Povjesničari trebaju odraditi svoj posao koji nisu još odradili, pa da konačno idemo naprijed.

Zašto se onda politički prostor u nedostatku  drugih tema,  ekonomije, proračuna, puni takvim temama oko ideologije, ustašama i partizanima?

Ako imam dobar program i znam točno što hoću i kuda idem, onda ću vam reći pustimo te ustaše i partizane, imamo budućnost i o čemu raspravljati, a ako nemam, opet ću ih spomenuti, a ljudi objeručke prihvatiti.  Ponavljam, povjesničari bi to trebali konačno riješili, jer to se može riješiti. Dokumenata imate na sve strane.  Mi smo 45 godina slušali  jednu povijest. Nemojte zaboraviti da su naši roditelji bili u tome ratu, mi znamo druge priče i znamo što je bilo.  Pa ja ne mogu vjerovati svom učitelju, kada je moj otac o tome govorio drugo. Znači povjesničari trebaju to pošteno riješiti. I onda će onog političara koji se bude vraćao na te teme ljudi ismijati. Jer će biti sve crno na bijelo.

Odgovara li  HDZ-u i SDP-u  da se takve teme neprestano ponavljaju?

Da ne odgovara jednima i drugima oni bi to već riješili, jer su dosada na vlasti bili HDZ i SDP.

Vi ste također iz Canade. Jeste li upoznali premijera Oreškovića. Je li bio dio hrvatske iseljeničke zajednice?

Tihomira Oreškovića sam upoznala nekoliko puta. Ostavio je dobar dojam na mene, zna što govori i ja još uvijek vjerujem u njega. On je menadžer i mislim da predsjednik Vlade mora biti menadžer koji će nadzirati ministre kako rade svoj posao uz to što je nadležan za vanjske poslove. Kao pravi menadžer vidjet će tko kako radi i kada jednom krene, neće biti problema. Ima svoje ja i neće odstupiti. Samo treba pohvatati sve konce.

Hoće li samostalno donositi odluke ili će biti pod ucjenom HDZ-a i Mosta?

Mislim da on njih može ucjenjivati, jer on sutra može otići. Ako se želi vratiti na svoj posao morat će ovdje jako dobro odraditi posao. Dakle, on njih može više ucjenjivati nego oni njega. Kada pohvata sve konce, on će doista odlučno krenuti.

Vlada je u ovom trenu sastavljena od najviše stranaka dosad. Koliko takva činjenica predstavlja problem?

Svi ovi koji su u Vladi se boje novih izbora i mislim da će to biti nešto što je na strani premijera koji ih može plašiti novim izborima. Mislim da će on zahtijevati rad i to će ih povući jer će htjeti napraviti razliku u hrvatskoj politici.

Kako vidite ulogu Mosta i Bože Petrova?

“Malo se nisu snašli jer nisu vjerovali da će dobiti toliko zastupnika. Moraju puno raditi na sebi, puno se sastajati i međusobno razgovarati. Oni jedni druge nisu poznavali, ne možete biti u stranci i klubu a da  ne znate tko što misli i radi. Ali dobro je što ljudi vide da ima još političkih stranaka osim HDZ-a i SDP-a.

Samo tri zakona su dosad došla do Sabora.

Moglo se brzo donijeti i 20 zakona kao što se radilo dosad, pa se vidjelo da nisu bili dobri i onda se traže izmjene, amandmani… Bolje da se ide polako, ali sigurno.

Puno se govori o Kanadi i njihovom modelu zdravstva. Novi ministar zdravlja Dario Nakić rekao je da tko će željeti novi kuk ići će u Švicarsku.

Nažalost to vam je tako u svijetu. Mi se ne možemo mjeriti s Kanadom, mi smo jedan njihov grad. Mi moramo od drugih zemalja uzeti ono što je dobro.

Je li javnost spremna za rezanje i stezanje remena?

Ako Vlada i saborski zastupnici počnu od sebe, onda se nitko nema pravo buniti. Vlada mora biti s narodom.

Vidjeli smo imovinske kartice nove vlade. Premijer je najbogatiji dosad, a neki ministri su opterećeni teškim kreditima. Imaju kredite koji su istovjetni njihovim primanjima pa se javnost pita kako žive, ako otplaćuju kredite od 12-13 tisuća kuna.

Kada bih ja odlučivala, prvo bih doista istražila podrijetlo imovine svih svojih ministara, i rekla – gledajte, ovo je što oni imaju. Onda bi riješili i taj famozni upitnik o tome tko što ima i kako je stekao.

Treba li Hrvatskoj zakon o istraživanju podrijetla imovine koji je bio popularan u bivšem sistemu?

Ja bih voljela da postoji taj zakon. Jer ima jako puno onih koji su danas ‘veliki Hrvati’, a koji su bili mali i došli niotkud. Koji su danas veliki jer imaju veliko bogatstvo i trube da su veliki domoljubi. Tako bi se demistifiiralo te ‘velike domoljube’ i na jednoj i na drugoj strani.

Što bi donio zakon u lustraciji?

Mi definitivno trebamo otvoriti sve one knjige. One koji su ubijali, njima treba suditi. Lustracija u Poljskoj je provedena tako da su sve objavili i ljudi su vidjeli tko je što radio. I onda su ljudi znali o sve o njima pa su mogli odlučiti hoće li im na izborima dati glas ili ne. Ja bih lustrirala i one koji su osiromašili, uništili Hrvatsku. Za mene nije gori onaj tko je bio sitni špijun od onoga tko je uništio jednu tvornicu gdje je 500 ljudi ostalo na ulici bez ičega, a nije za to kažnjen.

Je li to moguće riješiti  političkim zakonom?

Po meni bi poljski model bio najbolji, a zakonom o podrijetlu imovine bi riješili  ove druge.

Planirate li se vratiti u hrvatsku politiku?

Ne vjerujem, ali već sam par puta govorila neću više. Imat ću uskoro 58 godina i jako sam malo uživala sa suprugom i djecom. Doista želim živjeti u Hrvatskoj u koju sam se vratila nakon toliko godina.

Izvor: N1 Info

Đošić: Vratite braniteljima njihov Centar

Predsjednik HKS-a Bjelovar i županijski vijećnik Zoran Đošić uputio je u utorak, 23. veljače 2016., priopćenje medijima u kojem je reagirao na  objede i neistine koje je na račun HKS-a Bjelovar i Centra za rehabilitaciju branitelja iznio sanacijski upravitelj Zoran Seleš u povodu učestalih zahtjeva gospodina Đošića da se  Centar, inače u okviru Opće bolnice Bjelovar, vrati bjelovarskim braniteljima.  Priopćenje  vijećnika Đošića prenosimo u cijelosti:

“Pošto smo prozvani da je naše priopćenje puno laži, neistine i zlobe, moramo odgovoriti gospodinu sanacijskom upravitelju Zoranu Selešu.
Nitko u HKS-u, pa ni ja osobno, nikada u javnosti ne bih iznosio netočne činjenice.
Prvo,  kažete da Centar za rehabilitaciju branitelja nikada nije otvoren, a na  web stranici Opće bolnice Bjelovar u  tekstu  pod naslovom “Otvoren Centar za rehabilitaciju branitelja”  navodi se kako je Centar otvoren 29.09.2013. godine u povodu Dana grada. Pa vas molimo, ako niste još pogledali, pogledajte.
Drugo, članovi HKS-a i ja osobno, obilježavamo obljetnice pogibije svih hrvatskih branitelja i drugih koji su pali braneći našu Domovinu, ali na obilježavanje idemo kao prijatelji, sugrađani, branitelji, a ne kao pripadnici političke stranke.
Treće, u HKS-u ima dragovoljaca, branitelja koji NIKADA nisu koristili niti jednu povlasticu, i ne hvale se time.
Četvrto, članovi HKS-a, kao i ja osobno, svaki dan se družimo s  braniteljima i s  našim sugrađanima, posjećujemo ih i svaki dan ih pitamo  možemo li im kako pomoći. Jer mi smo branitelji, građani grada Bjelovara,  pored kojih Vi svaki dan prođete, a da se i ne osvrnete.
Gospodine Seleš, mi, članovi  HKS-a  ne lažemo, uvijek govorimo istinu i nismo zlobni”, zaključuje vijećnik Đošić u odgovoru sanacijskom upravitelju Opće bolnice Bjelovar Zoranu Selešu na njegovo priopćenje koje je objavio portal zvono.eu u ponedjeljak 22. veljače 2016.

Đošić je u prvom priopćenju od 19. veljače 2016. izrazio ogorčenost zbog toga što  je uprava bolnice odlučila zatvoriti  Centar za rehabilitaciju, iako je na županijskoj sjednici BBŽ, održanoj 17. ožujka 2016., nakon postavljenog pitanja Zorana Đošića, donijeta odluka da se Centar vrati braniteljima.

Podsjetio je da su branitelji sami taj prostor obnovili i stavili u funkciju, a sada im se oduzima.
“Tražimo da uprava bolnice i gospodin Seleš, koji bi trebali voditi adekvatnu skrb o braniteljima, što prije vrate prostor Centra  braniteljima”, istaknuo je Đošić dodajući kao će bjelovarski HKS pratiti što će Opća bolnica Bjelovar i gospodin Seleš učiniti uz poruku da će se  “i dalje  boriti za prava hrvatskih branitelja, za prava naših sugrađana i za prava svih žitelja naše županije”.

Sanacijski upravitelj Zoran Seleš u spomenutom priopćenju od 22. veljače naveo je kako je Đošićevo priopćenje    puno neistina, laži i zlobe, tvrdeći između ostaloga kako se u godišnjim  ugovorima koje je Opća bolnica Bjelovar sklopila s  HZZO-om Republike Hrvatske o medicinskim postupcima koje se provode u njoj “nikada nije spomenut Centar za rehabilitaciju branitelja, te ga Opća bolnica Bjelovar nikada nije ni imala, pa ga nije mogla ni zatvoriti”.
Priznaje ipak da je za  potrebe  branitelja oboljelih od PTSP,   u suradnji s Udrugom branitelja, oboljelih od PTSP-a,    uređen jedan od pomoćnih malih objekata, u kojima se je i inače održavala radna terapija      pacijenata odjela psihijatrije, u kojima je dr. Vinko Čatipović sa članovima te udruge organizirao liječenje te da je u uređenju “zaista veliku pomoć dala udruga branitelja”.

“Dr.  Čatipović od svibnja 2015. na vlastiti zahtjev, više nije zaposlenik Opće bolnice Bjelovar. Liječenje branitelja, oboljelih od PTSP-a, organizirano je u skladu s mogućnostima odjela psihijatrije, koja se znatno kadrovski stručno liječnički popunila i bolje organizirala”, navodi Seleš. Tvrdi kako branitelji imaju prednost pri liječenju, dijagnostičkim pretragama i ostalim postupcima nad ostalim pacijentima, osim male djece pitajući “predlaže li to HKS i njihov županijski vijećnik, neki drugi postupak?”
“Gotovo sve osoblje Opće bolnice Bjelovar je u toku rata krajnje požrtvovno obavljalo svoje dužnosti, pri tome su neki i poginuli. Nisam primijetio članove HKS-a na godišnjicama njihove pogibije, ili na polaganju vijenaca”, navodi Seleš i nastavlja u trećem licu: “I Zoran Seleš je dragovoljac Domovinskog rata od prvih dana i za sebe nikada nije koristio niti jednu povlasticu, ali nije je nikada uskratio niti jednom branitelju. I na samo on, već cjelokupno osoblje bolnice krajnje savjesno skrbi o oboljelim braniteljima i članovima njihovih obitelji”. Priopćenje zaključuje odgovorom na pitanje “Što će to pratiti članovi Hrvatske konzervativne stranke?” kako bi “dobronamjerni članovi stranke  došli i pitali za probleme, ponudili svoju pomoć i suradnju, raspitali se o planovima za budućnost Opće bolnice Bjelovar. U bolnicama uvijek nešto nedostaje, pa makar samo posjet  oboljelima”.
Nakon što je dokazano kako upravo sanacijski upravitelj širi neistine i nije informiran o radu Centra za rehabilitaciju, HKS Bjelovar očekuje novo objašnjenje gospodina Seleša.