Ruža Tomašić i A. Z. Golem otvorili ciklus tribina o konzervativizmu

Hrvatska konzervativna stranka započela je ciklus tribina i okruglih stolova na temu konzervativizma u hrvatskom društvu, političkom životu Hrvatske, kao i utjecaju konzervativizma na promjene.

Prva tribina održana je u stranačkim prostorijama HKS-a u Zagrebu, 22. siječnja, s temom ‘Konzervativizam u svijetu i Hrvatskoj’, s naglaskom na povijesno značenje konzervativizma u Hrvata.

Uvod u tribinu dala je predsjednica HKS-a i europarlamentarka Ruža Tomašić, koja u Europskom parlamentu zastupa stajališta zajedno s konzervativnim parlamentarcima drugih država EU. Zajedničko stajalište je da će se konzervativci sustavno zalagati da Europska unija i dalje bude politička asocijacija suverenih država, bliža konfederativnom uređenju, jasno se protiveći federalizaciji Europske unije. Upravo to stajalište, ali i brojna druga kao i brojne aktivnosti, razlogom su što je HKS više prepoznat na europskoj političkoj karti nego u Hrvatskoj. Potrebno je stoga ovim ciklusom tribina i okruglih stolova približiti građanima Hrvatske jasni prikaz ne samo što je HKS, već i koja su to načela koja bi trebala održati opstojnost Republike Hrvatske.

Tribinom „Konzervativizam“, predsjednik Glavnog odbora HKS-a, prim. Ante-Zvonimir Golem, simpatizerima i članovima HKS-a predstavio je osnovna načela konzervativizma. Predstavljajući osnovna načela, primjetno je kako je upravo u hrvatskom narodu konzervativizam duboko ukorijenjen, međutim, u dnevno-političkom rašomonu, podjelama u društvu i svakodnevnoj populističkoj politici, jednostavno nije prepoznat. Premda je Hrvatska u doba predsjednika dr. Franje Tuđmana imala odlike autoritativnog konzervativizma, razvoj Hrvatske nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika poprima više liberalno–neoliberalni smjer uz manji utjecaj neokonzervativnog smjera kojeg mnogi danas smatraju i liberalnim pristupom konzervativizmu. Povijesnim prikazom razvoja konzervativizma u svijetu, spomenuti su neki od istaknutijih konzervativaca hrvatske povijesti poput grofa Janka Draškovića, vlč. Mihovila Pavlinovića ili hrvatskog mučenika dr. Milana Šufflaya,

Zalaganja Hrvatske konzervativne stranke, u kojoj postoje pobornici sva tri oblika konzervativizma, od autoritativnog do umjerenog, idu u smjeru provođenja potrebnih promjena, ali uz očuvanje ne samo institucija, već i svega onog što je dobro. Uloga HKS-a je upozoravati na moguće posljedice velikih, dosta često i nepotrebnih, promjena i što bi one mogle donijeti u budućnosti. Upravo najavljenim javnim tribinama, HKS će građanima pokazati kako konzervativizam nije povratak u prošlost, već prosperitet u budućnosti temeljen na mudrosti i iskustvu koje je potrebno iščitati iz bogate hrvatske povijesti.

Gdje je pravo slobode medija za televiziju Z1?

Opasno je kada državna institucija provodi najrestriktivniju mjeru prema jednom mediju, kako je to učinjeno prema novinaru Marku Juriču i televiziji Z1, a da se istovremeno niti ne oglasi prema tolikoj mjeri govora mržnje u drugim medijima koji je usmjeren prema hrvatskom narodu, navodi se u priopćenju HKS-a za medije koje donosimo u cijelosti:

Gdje je pravo slobode medija za Z1?
 
Hrvatska konzervativna stranka protivi se svakom obliku izazivanja mržnje i netolerancije, svakom govoru mržnje i svakom obliku vrijeđanja dostojanstva čovjeka. Međutim, još se više protivimo svakom obliku diskriminacije i selektivnog pristupa, pogotovo kada to dolazi od institucija države ili od države ovlaštenih javnih tijela.
Neshvatljivo je, i samim time i vrlo opasno, kada jedno tijelo provodi najrestriktivniju mjeru prema jednom mediju, kako je to učinjeno prema novinaru Marku Juriču i televiziji Z1, a da se istovremeno niti ne oglasi prema tolikoj mjeri govora mržnje na javnoj televiziji i komercijalnim televizijama, a uvijek usmjerene prema hrvatskom narodu. Za druge medije primjenjuje se pravo slobode medija, a gdje je onda pravo slobode medija za Z1? Možda se ovdje primjenjuje poslovica “nije bitno što se kaže, već tko to kaže”?
Teško je danas i prisjetiti se svih izjava i govora političara, poput govora bivšeg predsjednika Ive Josipovića, kada su svi mediji prenijeli izjavu o „ustaškoj zmiji“, i kada se nitko nije obazirao što to vrijeđa hrvatski narod, pogotovo kada to dolazi od tada aktualnog predsjednika. Reakcije su izostale!
Novinarska sloboda nije bila upitna ni kada su aktivisti prosvjedovali vrijeđajući ispred katedrale i drugih institucija koje za Hrvate imaju posebna značenje. Možemo li se sjetiti načina prijenosa presude generalima, ili možda prijenosa inauguracije hrvatske predsjednice? Nije li tu bilo elemenata govora mržnje, usmjerene opet prema većinskom narodu koji je izabrao predsjednicu, u njegovoj državi? Zastupnici u Saboru imaju pravo govoriti, dapače što u svom govoru više vrijeđaju, više će biti zastupljeni u medijima? To je njihovo pravo? Gdje su tada „čuvari moralnih vrijednosti“?
Možda je Jurič ipak učinio pogrešku, pa nije u studio doveo sugovornika koji bi izrekao ono što je izrekao Jurič. Možda je to tada dopušteno? Pozivamo sve, željne istinske demokracije, da dignu glas u zaštiti slobode medija od svih upliva, ili da se onda primjenjuju ista mjerila za sve, što će onda dovesti do praznih ekrana i šutnje u eteru. Provodeći ovu mjeru Vijeća za elektroničke medije, liberalna demokracija, kakvom se žele dičiti u Hrvatskoj na pravom je putu totalitarizma. Danas Z1, sutra Bujica, i tako sve dok u eteru ne bude samo Šprajc, Stanković ili drugi koji svojom „objektivnošću“ vrijeđaju zdrav razum.

Hrvatska konzervativna stranka