Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić u petak, 27. studenoga 2015. uputila je medijima priopćenje u kojem podsjeća javnost i sudionike pregovaračkog procesa za sastavljanje nove vlade na odgovor Europske komisije na njeno pitanje o pravu Hrvatske na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa iz 2013. godine. Priopćenje donosimo u cijelosti:
U povodu izjava o navodnoj nepotrebnosti proglašenja isključivog gospodarskog pojasa (IGP), koje su medijima dali predstavnici dosadašnje vladajuće koalicije u okviru pregovora oko sastavljanja nove Vlade, htjela bih podsjetiti na nekoliko važnih činjenica, koje će, nadam se, pregovarači uzeti u obzir pri donošenju konačne odluke o ovom važnom gospodarskom pitanju za Republiku Hrvatsku.
Prije svega, podržavam zahtjev MOST-a da proglašenje gospodarskog pojasa bude jedan od najvažnijih uvjeta za podršku novoj vladi, kao i stajalište kako je “nedopustivo da Hrvatska još uvijek nije zaštitila svoj obalni pojas i time propustila očuvati svoja nacionalna bogatstva i dodatno obogatiti svoj državni proračun”.
U rujnu 2013. godine, kao zastupnica u Europskom parlamentu, zatražila sam od Europske komisije pisani odgovor na pitanje “ima li Komisija formiran stav o proglašenju hrvatskog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru i je li ta opcija dostupna Republici Hrvatskoj sa stajališta prava ili pak postoje pravne prepreke od strane Europske unije da naša država na taj način zaštiti svoje morske resurse”.
U pisanom odgovoru tadašnje europske povjerenice za ribarstvo i pomorske poslove Marie Damanaki, koji je stigao 25. listopada 2013., jasno se navodi stajalište Europske komisije kako “proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa ostaje u nadležnosti obalnih država” članica EU-a te da one “suvereno mogu odlučiti hoće li proglasiti takav pojas u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) s ciljem osiguravanja gospodarskog potencijala svojih resursa na održiv način”.
U odgovoru se također ističe da “nakon što država članica proglasi IGP, te vode postaju ‘vode EU-a’, što znači da podliježu važećem zakonodavstvu EU-a, primjerice zajedničkoj ribarstvenoj politici i zakonodavstvu Unije u području zaštite okoliša”. No, dodaje se i da kada je riječ o isključivoj nadležnosti Unije, kao u slučaju očuvanja morskih bioloških resursa, “predmetne države članice za taj pojas ne mogu donositi propise niti u tom području sklapati poslove s trećim zemljama i/ili međunarodnim organizacijama jer je to dio nadležnosti EU-a. S druge strane, države članice u potpunosti mogu uživati u prednostima održivog iskorištavanja resursa u svojem IGP-u.”
Komisija će, istaknula je Damanaki, “političkom inicijativom nastojati pridonijeti potpunom iskorištavanju morskog bogatstva od strane država članica, promičući interese EU-a u području gospodarskog napretka, otvaranja radnih mjesta i rasta”.
Dakle, Hrvatska ne samo da može proglasiti IGP, nego ga Europska komisija i preporučuje, jer se tako najbolje možemo brinuti za ekologiju i riblji fond te tako raditi na zaštiti Jadranskog mora i jačanju gospodarstva.
Podsjećam da se dosadašnja Vlada potpuno oglušila na ovaj jasan odgovor Europske komisije kao i na činjenicu da neproglašenjem gospodarskog pojasa Hrvatska gubi između 100 i 300 milijuna eura godišnje, a rasprava o proglašenju IGP-a u Hrvatskom saboru višekratno je odgađana.
Kao i tada, i danas smatram da će odbijanje svake vlade koja odbija zaštititi hrvatski Jadran biti jasan znak da ona štiti tuđe, a ne hrvatske interese.
Ruža Tomašić
Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke