Mile Biondić: Odati priznanje svjedocima zločina u Hudoj Jami

Mile  Biondić, predsjednik UHDDR-a Grada Rijeke i prvi kandidat na listi koalicije SPREMNI (HKS-HSP-Os) u VIII. Izbornoj jedinici, zajedno s riječkim ogrankom Matice Hrvatske i Hrvatskim domobranom održao je u Rijeci tribinu i predstavljanje knjige „’Huda jama’ strogo čuvana tajna“ autora Romana Leljaka.

Mile Biondić je tom prilikom naglasio kako je u slovenski rudnik Huda jama jedno od brojnih stratišta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstava jugokomunista te kako je nužno sačuvati sjećanje na te zločine i odati priznanje osobama koje su riskirale život otkrivanjem istine o komunističkim zločinima.
“U rudniku je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci  živi zakopani. Među žrtvama su bile i žene. Posmrtni ostaci svjedoče o tome da su neke žrtve bile žive zakopane, bez prostrijelnih rana i ostavljene da umru na stravičan način”, rekao je Biondić.

“To je samo jedno od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945., naglasio je.
Po usmenoj  predaji koju čuva i još uvijek o njoj uglavnom šuti okolno stanovništvo pritisnuto višedesetljetnim strahom za goli život ipak se sačuvalo i u javnost iznijelo svjedočanstvo kako je u Hudoj jami pobijeno nekoliko tisuća Hrvata. Zadnja žrtva Hude jame je pak jedna mještanka koju je Divizijski sud osudio na smrt zbog širenja laži o zločinima počinjenim u Hudoj jami. Kao trudnica strijeljana je 1947. Otvaranjem jame otvorena su također u brojna pitanja na unutarslovenskoj, unutarhrvatskoj, slovensko-hrvatskoj međunarodno povijesnoj, civilno-pravnoj i političkoj razini. Osnovne civilizacijske tekovine pretpostavljaju pravo žrtve na ime i pravo na grob. Jednako tako svaki počinitelj zločina ima svoje ime i prezime, nacionalnu i svjetonazorsku pripadnost”, istaknuo je.
Biondić postavlja javno svima  koji izražavaju skepsu  o smislenosti uspostavljanja nekakvoga naknadnog odnosa prema davnoj prošlosti, prema žrtvama Hude jame i svih drugih stratišta, neka odmah kažu “žele li nakon smrti biti sahranjeni ili negdje bačeni?”

U potonjem primjeru treba im savjetovati da čim prije odrede tko, kako i gdje to treba učiniti i unaprijed urede sve potrebne formalnosti za takav postupak. Nakon prvog šoka i nevjerice da ih netko postavlja pred takav izbor, takvi uvijek zašute i odlaze.

Prema slovenskim procjenama u Sloveniji je ubijeno 200 000 osoba. Računa se da je među njima Hrvata bilo od  50.000 na više. Kada je riječ u hrvatskim žrtvama tri su glavna pravca kretanjau svibnju i lipnju 1945. kroz Sloveniju. Sva tri pravca s pobočnim pravcima kretanja obilježena su stratištima i grobnicama:

1. Bleirburg/Pliberk – Maribor – Ormož – slovensko-hrvatska granica (bočni pravci: Pohorje, Dobrava, Kidričevo)
2. Bleiburg/Pliberk – Dravograd – Mislinja – Šoštanj  – Zidani Most – Mostec (bočni pravi Huda jama, Hrastnik)
3. Ljubelj – Kranj – Škofja Loka (Crngrob) – Šentvid – Toško čelo –  Kočevski Rog

Oko Rogatca vežinom su bili ubijeni civili. Oko Velenja i Dravograda takošer. Tamo je operirala tzv. Majeviška partizanska divizija. U Mostecu su vjerojatno pobijeni pripadnici 373 – Tigar divizije hrvatskih oružanih snaga (većinom Hercegovci) i dio pripadnika Njemačke sedme SS dobrovoljačke gorslovačke divizije Prinz Eugen sastavljen uglavnom od Volksdojčera.

U zapuštenom rudniku Pečevnik kod Celja, nedaleko od Teharija (ulaz je rekognosciran ali još nije otvoren), ukoliko su točne dugoprešućivane i sa strahom prenošene usmene predaje, u okomitom rudarskom oknu na dubini između 30i 180 m mogu se očekivati dokazi o grozotama još strašnijim od onih koje su počinjene u Hudoj jami. Dostup do istine u Hudoj jami bio je zatvoren s 10 pregrada i zatrpan sa 400 kubika jalovine.

Biondić je podsjetio kako je “providonosan prvi korak u rješavanju te problematike vjerojatno  već napravljen izgradnjom Crkve hrvatskih mučenika na Udbini i isticanjem zamisli o svehrvatskom grobu na tom geometrijskom središtu Hrvatske”.

Istaknuo je kako ne se ne smije zaboraviti činjenica da u Sloveniji i danas žive ljudi koji su zadužili hrvatski narod čuvanjem uspomena i istraživanjem istine o Hrvatima koji su tamo stradali 1945. te ljudi koji su na dovitljive načine uspjeli pred javnošću razotkriti istinu o tim stradanjima.
Tako su radovi na otvaranju Hude jame proforma bili prijavljeni kao vježba spasilačke ekipe specijalizirane za spašavanje nakon nesreća u rudnicima. Vježba je trajala dok nije bila uklonjena i zadnja, deseta prepreka i izvućena zadnja tona jalovine kojom se pokušalo zakopati istinu. “Riječ je o domišljatosti kojoj bi mogao pristajati naziv intelektualna diverzija s pijukom i lopatom”, naglasio je.
“Dok su ti ljudi živi, neki su u već poodmaklim godinama, zaslužuju da im se oda primjereno priznanje i da bude sačuvana uspomena na njih”, zaključio je Biondić.

U Dubrovniku predstavljeni kandidati koalicije SPREMNI

Predsjednica HKS-a Ruža Tomašić i prva na koalicijskoj listi Hrvatske konzervativne stranke, Hrvatske stranke prava i Obiteljske stranke u X. izbornoj jedinici u utorak je u Dubrovniku  predstavila izborni program i kandidate koalicije u desetoj izbornoj jedinici.

Tomašić  je naglasila kako će se zalagati za male poduzetnike, obiteljska gospodarstva i sve ono na čemu se temelji Hrvatska. Hrvatska treba alternativu, dodala je i pozvala građane da u nedjelju izađu na izbore i glasuju za Koaliciju Spremni – koja je dokaz da se politika može voditi pošteno. “Putra na glavi nemamo, ne bojimo se promjena, uhljeba nemamo, ne dugujemo nikome ništa, ljudi koji dođu na određena mjesta doći će zato što su sposobni a ne podobni”, rekla  je Ruža Tomašić.

Na konferenciji za novinare govorili su kandidati Perica Tolj iz Hrvatske konzervativne stranke i Miriam Lazić iz Obiteljske stranke koji su naglasili da  koalicija  svojim izbornim programom želi pokazati hrvatskoj javnosti da su njeni  kandidati spremni preuzeti odgovornost, pokazati i dokazati da se politika može voditi i pošteno. Svjesni rastuće potrebe za obranom individualnih i nacionalnih sloboda, istaknuli su, koalicija “Spremni” se obvezuje boriti za život od začeća, za obitelj kao temelj društva, za jednakost svih pred zakonom, za poticanje povratka iseljenika i njihovih potomaka, za ostanak mladih u našim selima i gradovima, za jačanje obiteljskog i malog poduzetništva, za jednostavniji porezni sustav i njegov kontinuitet, za slobodno tržište s državom manje i učinkovite birokracije i državom kao jamca pridržavanja strogih pravnih okvira u trgovinskoj razmjeni.

Koalicija “Spremni” smatra da svaki građanin s pravom glasa na izborima snosi najveću odgovornost za stanje u državi, te stoga mora imati pravo na slobodu govora i mišljenja, ali i izravnog utjecanja na političke prilike u državi preko instituta narodnog referenduma.