U subotu, 11. listopada 2015. u Europskom uredu Ruže Tomašić održan je drugi dio okruglog stola „Hrvatska može bolje“ na kojem su sudionici razgovarali o izazovima s kojima se od ulaska u EU suočava hrvatska poljoprivreda.
Sudionici prvog panela – Miroslav Kovač i Robert Hadžić iz udruge OPG-ova „Život“ te Mijo Vukušić iz Zajednice braniteljskih zadruga Dalmacije, govorili su o budućnosti hrvatskih OPG-ova na europskom tržištu.
Miroslav Kovač, opisujući alarmantno stanje hrvatske poljoprivrede, naglasio je kako Hrvatska dnevno uvozi 3-4 milijuna dolara hrane, a rješenje vidi u privatnom vlasništvu i poštivanju istog.
– Hrvatski OPG-ovi ne mogu od države kupiti zemlju koju obrađuju zbog čega nisu u mogućnosti samostalno kreirati vlastitu budućnost što na njih djeluje izrazito demotivirajuće, rekao je Kovač.
Također je istaknuo kako se u javnosti stvorila pogrešna slika o seljacima koji samo traže novce od države, a netransparentan i neučinkovit sustav dodjele potpora označio je kao jedan od razloga propadanja hrvatskog sela.
Njegov je stav podupro i Robert Hadžić koji je iznio podatak o preko 800.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu.
– Država je najgori gazda. Zato hrvatski seljaci već godinama pokušavaju u zakon uvrstiti mogućnost prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima, no to im ne uspijeva, komentirao je Hadžić.
Panelisti su se dotakli i  Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) i izrazili svoju zabrinutost zbog ogromnih  razlika između američkog modela proizvodnje hrane koji je industrijski i europskog modela koji je baziran na malim obiteljskim gospodarstvima. Mijo Vukušić iz Zajednice braniteljskih zadruga Dalmacije odgovor na jefitinije proizvode iz Amerike vidi u okupljanju malih proizvođača u zadruge.
– Svako zlo za neko dobro! Jeftinija hrana iz SAD-a prisilila bi male europske proizvođače na zajednički nastup na tržištu. Pod takvim pritiskom iz Amerike nastale su uostalom i prve zadruge u Velikoj Britaniji tako da se povijest ponavlja, objasnio je Vukušić.
Drugi panel bavio se oporavkom maslinarstva i vinogradarstva na Pelješcu i Korčuli, a panelisti prof. dr. sc. Đani Benčić i Miro Pecotić, maslinar i vinogradar s Korčule, opisali su teško stanje na terenu, ali i ponudili tračak nade. Benčić smatra da ova katastrofa nudi i veliku priliku.
– Požar je razotkrio sve naše propuste i nemare u maslinarstvu. Dalmatinci, nemojte pogriješiti i obnovite svoje maslinike s autohtonim hrvatskim sortama maslina! Ekološki proizvedeno maslinovo ulje s oznakom izvornosti budućnost je našeg maslinarstva, poruka je ovog uvaženog istarskog stručnjaka.
Sudionici posljednjeg panela – Matej Hittner iz domaće tvrtke za proizvodnju traktora, Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika „Lipa“, dugogodišnji poduzetnik u poljoprivredi i agronom Mihovil Stanišić te Miroslav Kovač iz udruge OPG-ova „Život“, razgovarali su o poduzetništvu u poljoprivredi. Stanišić, vlasnik trgovine repromaterijala, istaknuo je kako država mora shvatiti da jedino rasterećenjem poduzetnika može srezati sivu ekonomiju, ali i da ad hoc mjere neće polučiti željeni rezultat. S njim se složio i Hittner.
– OPG-ove treba maksimalno rasteretiti od poreza i drugih nameta te težiti tržišnoj ekonomiji u kojoj seljak može jednostavno doći do povoljnih kredita, rekao je.
Huić je naglasio kako, za razliku od tržišta koje je dugoročno stabilan partner, država često mijenja propise i nije jamac sigurnosti.
– Posao države je kreirati stabilan i povoljan porezni okvir. Također,  u Hrvatskoj taj nepovoljan odnos privatnog i javnog trebamo promijeniti u korist privatnog i osnažiti građane u odnosu na državu. Ne vidim kako, birajući svake 4 godine dvije stranke s gotovo jednakom ekonomskom politikom, možemo očekivati promjene u tom smjeru, zaključio je Huić.