U povodu još jednog očitog pokušaja razvodnjavanja nacionalnih simbola i održavanja mimohoda Hrvatske vojske u Zagrebu 4. kolovoza 2015. u povodu 5. kolovoza, obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul uputio je u subotu, 1. kolovoza 2015., priopćenje medijima
mojzagreb.info – Kako su medicinske sestre ponovno izigrane?
vecernji.hr – Od ove godine proslava Dana pobjede održavat će se i u Vukovaru
Grad Vukovar i Udruga Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara za 5. kolovoza pripremili su cjelodnevni program proslave Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana branitelja koji će se od ove godine slaviti i u Vukovaru, najavio je dogradonačelnik Vukovara i član Predsjedništva HKS-a Marijan Pavliček.
Draženko Kožul: Organizacija mimohoda HV-a još jedan promašaj vladajućih
U povodu još jednog očitog pokušaja razvodnjavanja nacionalnih simbola i održavanja mimohoda Hrvatske vojske u Zagrebu 4. kolovoza 2015. u povodu 5. kolovoza, obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a Draženko Kožul uputio je u subotu, 1. kolovoza 2015., priopćenje medijima koje donosimo u cijelosti:
“Hrvatska konzervativna stranka izražava ogorčenje i ozbiljnu zabrinutost očitom namjerom obezvrjeđivanja još jednog od brojnih simbola i obilježbi Republike Hrvatske.
Nakon premještanja Dana hrvatske državnosti s opće prihvaćenog 30. svibnja, dana kada je konstituiran prvi višestranački Hrvatski sabor koji se „razbio“ u dva dana (25. lipnja i 8. listopada) te neslužbenog ukidanja predsjedničkih simbola – zastave, lente, počasne garde na Trgu Sv. Marka koja je zamijenjena „Kravat pukovnijom“, sada je na sceni i pokušaj obezvrjeđivanja proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Organizacija mimohoda Hrvatske vojske, koliko god Hrvatska vojska bila u srcu i duši naroda, nije samo još jedan promašaj vladajućih (takvo što primjerenije je nekim totalitarnim režimima Dalekog istoka), već i opasan presedan premještanja ne samo mjesta obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, nego i dana njegova obilježavanja.
Podsjećamo sve one koji se ne sjećaju ili se ne žele sjetiti, da je prvo postrojavanje Hrvatskih oružanih snaga održano na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj 28. svibnja 1991. godine, dva dana prije Dana državnosti, te je možda primjerenije bilo mimohod Hrvatske vojske održati na taj dan. Ovako, mimohod i postrojavanje Hrvatske vojske uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ponovno unosi u pomutnju narod koji, nakon što je izgubio izvorni Dan državnosti (30. svibnja), izgubio i Dan ustrojavanja oružanih snaga RH (28. svibnja).
U toj sjeni podjele postavlja se pitanje što se to onda slavi u Kninu 5. kolovoza? Hoće li to ikome više biti jasno, ili će mediji opet „izvještavati o derneku“ ili možda pokušati naći još pogrdniji izraz? Nije li to kontra-Oluja ili Oluja izvan Oluje?Kako bi se reagiralo kada bi se primjerice, vladajući dosjetili, pa 27. srpnja, dan koji neki nostalgičari pamte kao dan ustanka, a drugi kao dan zločina nad civilnim hrvatskim stanovništvom, preselili iz Srba recimo u Zagreb na Jarun i to možda na 22. lipnja kada je i Dan antifašizma. Ne bi li to kod određenih izazvalo toliki gnjev da bi tražili i međunarodnu zaštitu? „Quod licet lovi, non licet bovi“.
Hrvatska konzervativna stranka zalaže se za modernu Hrvatsku državu koja će čuvati svoja obilježja i u kojoj se neće niti jedna vlada upuštati u reviziju nove hrvatske povijesti i hrvatske države. Hrvatska država nastala je na temeljima Domovinskog rata i to treba poštivati. Prošlost treba znati i pamtiti, i prepustiti povjesničarima na raspravu, a živjeti treba u sadašnjosti za budućnost. Dostojanstveno obilježavanje Dana hrvatskih branitelja i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti treba u zajedništvu održati u Kninu, kako je to u narodu i uvriježeno, uz pijetet svim žrtvama. U ekonomskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi, za očekivati je bilo da je jeftinije cijelu Hrvatsku Vladu dovesti u Knin, nego cijelu vojsku u Zagreb, ili ne?
Pozivamo sve Hrvatice i Hrvate i sve hrvatske građane na dostojanstveno obilježavanje dana završetka stradavanja Hrvata i građana Hrvatske u Knin za domovinu Hrvatsku. A razne Frljiće i druge provokatore ostavimo da trunu u vlastitom glibu i ne dajmo im pozornost koju svojom mržnojm nisu zaslužili.”
Draženko Kožul
dopredsjednik Glavnog odbora HKS-a
HKS Bjelovar: Objavite imena vijećnika koji su bili agresori
Vijećnik HKS-a Zoran Đošić na 11. sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, održanoj 28. srpnja 2015., zatražio je od zaposlenika Bjelovarsko-bilogorske županije Nenada Vlahovića da dokaže svoju tvrdnju da u Županijskoj skupštini postoje tri vijećnika koji su u Domovinskom ratu bili u svojstvu agresora. U tom povodu HKS Bjelovar objavio je priopćenje za medije:
“Potaknuti nedavnim istupom i izjavom gospodina zaposlenika Županije Nenada Vlahovića u jednoj tv emisiji, postavljamo javno pitanje je li istinita njegova izjava da u Županijskoj skupštini postoje tri vijećnika koji su u Domovinskom ratu bili u svojstvu agresora protiv stvaranja Republike Hrvatske.
S obzirom da nitko iz Županije nije reagirao na to, postavljamo pitanje je li to istina jer bi bilo žalosno da takvi ljudi odlučuju o sudbini naših sugrađana.
Četvorica vijećnika Milan Klipa, Milan Ivančević, Milan Radaković i Siniša Glavaš uputili su pismenu obavijest predsjedniku Županijske skupštine Marijanu Coneru u kojoj su se ogradili od izjave gospodina Nenada Vlahovića.
Hrvatska konzervativna stranka traži od gospodina Nenada Vlahovića da javno kaže imenom i prezimenom o kojim vijećnicima Županijske skupštine je riječ.
Naši sugrađani žele istinu, gospodine Vlahoviću na Vama je da im odgovorite.”
Zoran Đošić
Predsjednik HKS-a Bjelovar
zvono.eu – Tražimo od gospodina Vlahovića da javno kaže imena vijećnika koji su bili agresori
Vijećnik HKS-a Zoran Đošić na 11. sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, održanoj 28. srpnja 2015., zatražio je od zaposlenika Bjelovarsko-bilogorske županije Nenada Vlahovića da dokaže svoju tvrdnju da u Županijskoj skupštini postoje tri vijećnika koji su u Domovinskom ratu bili u svojstvu agresora.





