Ruža Tomašić informirala Europsku komisiju o napadu Srpskih radikala Vojislava Šešelja

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se osvrnula na paket o proširenju koji je Europska komisija objavila u utorak 17. travnja.

U paketu za proširenje Komisija je naglasila kako je napredak na europskom putu objektivan i na zaslugama utemeljen proces koji ovisi o konkretnim rezultatima koje postigne svaka pojedina zemlja kandidat. Kao glavni prioriteti u tom procesu naglašeni su vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava.

Zastupnica Tomašić Europsku komisiju informirala je kako je na isti dan objave paketa za proširenje u srbijanskom nacionalnom parlamentu zastupnica Aleksandra Jerkov primitivno i barbarski napadnuta od strane zastupnika članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Incident se dogodio nakon što je zastupnica Jerkov na početku sjednice srbijansku vladu pitala što će se učiniti kako bi se zaštitili zastupnici kojima je Šešelj otvoreno prijetio ponavljanjem ratnih zločina nakon što mu je sud u Haagu izrekao pravomoćnu presudu u trajanju od deset godina zbog ratnih zločina.

Jerkov je također pitala hoće li Šešelj biti smijenjen s mjesta zastupnika u srbijanskom nacionalnom parlamentu, sukladno zakonu koji propisuje da osobe osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju duljem od šest mjeseci moraju biti smijenjene.

U skladu s već istaknutim prioritetima na putu prema proširenju država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Tomašić je Europsku komisiju pitala planira li intervenirati kako bi zaštitila sigurnost zastupnice Jerkov te kako bi osobe koje su sudjelovale u incidentu dobile odgovarajuće kazne.

Nikola Kajkić smijenjen je s mjesta glavnog istražitelja za Ovčaru

Nikola Kajkić

U ponedjeljak, 26. veljače u emisiji BUJICA urednika i voditelja Velimira Bujanca iz Bruxellesa se javila zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke eurozastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić. Tema emisije bila je smjena Nikole Kajkić s mjesta glavnog istražitelja za Ovčaru o kojoj je govorio profesor suvremene povijesti Dr. sc. Josip Jurčević.

U emisiji je kao jedan od glavnih razloga za Kajkićevu smjenu naveden provjereni podatak, potvrđen Bujici iz izvora bliskih DORH-u, prema kojemu je predsjednik Nacionalnog sindikata policiije i glavni istražitelj zločina na Ovčari Nikola Kajkić na razgovor u vukovarsku policiju pozvao Đorđa Ćurčića, dožupana Vukovarsko-srijemske županije zbog sumnji u sudjelovanje i zataškavanje jednog od najvećih ratnih zločina tijekom srbijanske okupacije Vukovara.

Navodno je Kajkić u policiju zvao još neke lokalne dužnosnike SDSS-a, nakon čega su se žalili Miloradu Pupovcu. Pupovac je (prema tvrdnjama Bujice koje je potvrdio i Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje Grada Vukovara) zbog svega intervenirao kod Dinka Cvitana, a Glavni državni odvjetnik je od MUP-a zatražio da se Kajkića makne s mjesta šefa policijskog tima za Ovčaru. U međuvremenu je to i učinjeno pod izgovorom da će Ravnateljstvo policije iz Zagreba formirati novi tim za istraživanje Ovčare, u kojem Kajkić više ne bi vodio glavnu riječ… Naime, istraga o Ovčari do sada je vođena pod patronatom osječkoga DORH-a, a istražne radnje provodila je PU Vukovarsko-srijemska. Na čelu njihova tima bio je Nikola Kajkić. Prebacivanjem slučaja pod izravnu nadležnost Ravnateljstva policije, minorizira se uloga Kajkića koji više neće biti toliko samostalan u istrazi.

“To je šokantno! Nikola Kajkić je dirnuo u osinje gnijezdo! Sporazum HDZ-a s SDSS-om je ugovor s đavlom koji će imati nesagledive posljedice po cijelu hrvatsku naciju i po HDZ. Kajkić je dirnuo u protuhrvatsku i zločinački strukturu. Dovoljno je reći da je SDSS osnovao ratni zločinac Goran Hadžić, a da ju je donedavno vodio Vojislav Stanimirović… Ovo je bratimljenje s četnicima koji su pucali u Hrvatsku… Ključni problem Hrvatske je politička korupcija, a srce korupcije unutar pravosuđa je DORH! Ključna odgovorna osoba je Glavni državni odvjetnik. Ni jedan u prvih 11 godina samostalnosti nije izdržao ni pola mandata, a onda se Mladen Bajić digao na kriminalizaciji slučaja Lora i hrvatskih branitelja. Ovo što sada gledamo u DORH-u nastavak je istog scenarija,” rekao je prof. Jurčević.

U Bujicu se iz Bruxellesa javila Ruža Tomašić. Nakon prvih informacija o smjeni Kajkića još prije tri tjedna, srela je premijera Plenkovića u Bruxellesu na jednoj večeri. “Objasnila sam mu što je Kajkić točno radio i zamolila ga da ga pozove na razgovor kako bi mu on sam objasnio što se događa. Premijer je priznao da ne zna o čemu se radi… Plenković je bez problema smijenio Mostove ministre pa se nadam da će na isti način raščistiti i sa SDSS-om! Da se netko digne protiv Kanade, a živi u Kanadi, prvo bi mu oduzeli državljanstvo i šupirali ga tamo odakle je došao! Nema šanse da bi bio u Vladi ili vodio kanadsku politiku,” rekla je Ruža Tomašić.

Kazala je da ju je bilo sram zbog Vučićevog posjeta Zagrebu.

“Bahatio se, a naši su šutjeli, ne znam je li iz pristojnosti… Kada gosta primite u kuću, ako se on ponaša bahato, onda mu pokažete gdje su mu vrata. Trebali su mu reći: ‘Mi smo vas pozvali, htjeli smo nešto napraviti, da naši odnosi napreduju, ali ostali ste četnik. Isti ste kao ’91. godine i sada lijepo napustite našu državu!’ Nije nama nitko kriv, mi smo krivi! Zašto dopuštamo da dolaze u našu državu i pljuju po nama?! Oni koji su ubijali i silovali sada imaju poslove i donose odluke koje se tiču RH, a mi ih puštamo da rade što hoće! Mi sad tražimo da Cvitan podnese ostavku jer se vidi da nije dorastao poziciji na kojoj se nalazi!”

Jurčević se nadovezao na riječi Ruže Tomašić: – Odavno smo taoci Aleksandra Vučića, a ovaj posjet to je samo potvrdio. On upravlja Pupovcem, a Pupovac kontrolira vladajuću većinu u našem saboru.

 

Skandal na Ovčari: šef policijskog tima smijenjen jer je ‘pretjerao’ s istragom ratnih zločina

Tomašić: Merkel politički ucjenjuje manje moćne države članice Unije

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić pisala je Europskoj komisiji o govoru njemačke kancelarke Angele Merkel u Bundestagu, ususret neformalnom sastanku europskih čelnika koji se održao 23. veljače u Bruxellesu. U istom govoru, Merkel se založila za bolju raspodjelu sredstava unutar Europske unije.

“Prilikom nove raspodjele sredstava iz strukturnih fondova moramo obratiti pozornost na kriterij raspodjele prilagode spremnosti pojedinih regija u angažmanu oko primanja i integracije izbjeglica” – izjavila je tom prilikom.

Angela Merkel u svojoj izjavi vrlo je jasno implicirala da će se založiti za to da se u budućnosti isplata novca iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije veže uz poštivanje vladavine prava i europskih vrijednosti, posebice princip solidarnosti u zbrinjavanju tražitelja azila po sustavu kvota.

Radi se o očitoj političkoj ucjeni onih država članica koje se opiru sustavu kvota, unatoč činjenici da su građani u nizu država članica na izborima kaznili dosadašnji pristup migraciji.

Budući da je Europska komisija čuvarica općeg interesa Europske unije kao cjeline (za razliku od interesa pojedinačnih država članica Unije), Tomašić je Komisiju pitala je li ova najava vezanja strukturnih i investicijskih fondova Unije uz prihvat izbjeglica u skladu s temeljnim pravom sadržanim u Ugovorima Europske unije.

 

EP: Tomašić se obratila Plenkoviću u ime Europskih konzervativaca

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić se ispred kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, političke grupacije kojoj pripada, obratila predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću te sudjelovala u raspravi o budućnosti Europe. Praksa nalaže da kod ovakvih formi rasprave, prilikom obraćanja klubova zastupnika, riječ preuzima predsjednik političke grupacije. Stoga, s ponosom apostrofiramo zastupnicu Tomašić koja je jedina od hrvatskih zastupnika iznijela stajalište u ime svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista.

Tom prilikom izjavila je kako joj je posebna čast i zadovoljstvo raspravljati o budućnosti Europe s premijerom države iz koje i sama dolazi.

“Ovo je prvi put da na ovaj način izmjenjujemo mišljenja s vodećim čovjekom hrvatske izvršne vlasti o izazovima s kojima se suočava Europska unija. Hrvatska je dugo bila stidljiva kad je riječ o europskim pitanjima. Iznimno mi je drago da je ova vlada to promijenila i da nastoji voditi proaktivnu politiku na europskoj razini. Kao zastupnica mogu posvjedočiti o vrlo konstruktivnoj suradnji s državnim institucijama u mnogim pitanjima koja su važna za Hrvatsku i Europsku uniju, što prije često nije bio slučaj. Ova vlada konačno razmišlja u europskim okvirima, ali bojim se da građane još uvijek nije uspjela uvjeriti u važnost njihovog sudjelovanja u europskim politikama. Sukladno tome, Hrvati slabo iskorištavaju prednosti članstva u Uniji i to je izazov na kojem moramo poraditi. Većini građana Hrvatske život se, nažalost, nije promijenio na bolje od 1. srpnja 2013. pa je razumljivo da oni članstvo u Uniji ne smatraju naročitim uspjehom” – izjavila je Tomašić.

U nastavku govora naglasila je da takvim okolnostima ne treba čuditi što građani ne pokazuju veći interes za europske politike, institucije i izbore.

“Zato Vas, gospodine predsjedniče Vlade, želim ohrabriti da nastavite mijenjati te nepovoljne okolnosti i ne posustanete u provedbi reformi. Mnogima će to zvučati pomalo nevjerojatno, ali za budućnost Europske unije od iznimne je važnosti da njome budu zadovoljne i države poput Hrvatske. Države koje nemaju imperijalističkih ambicija, ali njihov glas u svijetu može biti pojačan članstvom u Uniji. Države koje nisu imale veliko i bogato tržište, a ulaskom u Uniju dobile su upravo to. Države čiji su građani na svojoj koži osjetili diktaturu i autoritarnu vladavinu i u Uniji još uvijek vide slobodu od represije i visoke demokratske standarde. Ako Hrvatska i članice koje s njom dijele slične tegobe iz prošlosti i izazove sadašnjosti u Uniji ne budu vidjele dodanu vrijednost i utjelovljenje svojih višedesetljetnih težnji, onda ona nema budućnosti. Bude li Europska unija igralište samo za velike i moćne koji će nametati svoju volju manjima i slabijima, nikad neće ispuniti sav svoj potencijal” – istaknula je.

Na kraju je premijera Plenkovića pozvala da za briselskim stolom artikulira autentičnu hrvatsku poziciju koja neće slijediti unaprijed zadane modele i tuđe ambicije te da inicijative Vlade RH budu plod volje hrvatskih građana koji žele snažnu Europu, ali ne bez prosperitetne, stabilne i suverene Hrvatske.

 

Tomašić u EP-u o Jean-Michel Nicolier-u

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić proslijedila je u ime i na zamolbu Lyliane Fournier, majke hrvatskog branitelja i žrtve masakra na Ovčari Jean-Michel Nicoliera, pismo svim francuskim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Tomašić je zastupnike informirala o činjenici da je Francuska pokrenula istragu o Nicolierovom ubojstvu, provela konkretne istražne radnje i zatražila pravosudnu pomoć od Srbije koja se zasad oglušila na njezine zahtjeve. Naglasila je da Hrvatska, koja također ima dužnost tražiti pravdu u ime 268 ostalih žrtava masakra, dosad nije poduzela konkretne mjere. Nakon očitog fijaska postupka koji se upravo završio u Beogradu, Tomašić je izrazila čvrsto uvjerenje u to da će i Hrvatska poštovati obveze koje je preuzela ulaskom u Europsku uniju te uskoro pokrenuti istragu.

U netransparentnom procesu koji je trajao 15-ak godina, srbijansko pravosuđe osudilo je osam počinitelja tog strašnog zločina na kazne od 5 do 20 godina zatvora. Organizatori masakra, mahom visoko rangirani časnici JNA, nisu optuženi ni osuđeni, iz čega se vidi očita namjera prikrivanja umiješanosti Beograda u zločin.

Nakon ovakve srbijanske presude, na pravosuđu drugih nadležnih država ostala je ogromna odgovornost kažnjavanja ubojica Jean-Michel Nicoliera i svih ostalih tragičnih žrtava masovne grobnice Ovčare.

Na kraju pisma koje je uputila u ime i na zamolbu majke hrvatskog branitelja i heroja, Tomašić je naglasila da Lyliane Fournier još uvijek, unatoč 27 godina bezuspješne potrage za pravdom, nije izgubila nadu da će se jednog dana ipak moći mirno pokloniti na mjestu njegovog vječnog počinka.

U EP-u održano javno saslušanje o dokumentu važnom za hrvatsko ribarstvo

Dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja na temu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru, za koji je ujedno i izvjestiteljica. Javno saslušanje održalo se 25. siječnja 2018. u okviru rada Odbora za ribarstvo.

Saslušanje je organizirala s namjerom da relevantne dionike dodatno informira o specifičnostima Jadrana, načinu ribolova koji je potpuno drugačiji od primjerice ribolova u sjevernim morima te posebnosti stokova srdela i inćuna.

Osnovni cilj prijedloga Plana postizanje je i održavanje najvećeg održivog prinosa (NOP) za male pelagijske stokove (srdele i inćuni), postizanje održivosti sektora ribarstva te osiguravanje učinkovitog okvira za upravljanje.

Izvjestiteljica Tomašić tom prilikom pozdravila je donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje morskim biološkim resursima, s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu.

Međutim, oštro se protivi prijedlozima i nastojanjima Komisije da se regulacija ribolova provodi putem uvođenja sustava kvota. Smatra da se sustav kvota ne može primijeniti na biološka svojstva malih pelagijskih vrsta u Jadranu, na vrste plovila, ribarske tehnike kao i na broj i veličinu luka. Za cjelokupno područje Jadrana trenutno je snazi Plan upravljanja Opće Komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), koji se temelji na regulaciji ribolovnog napora i kapaciteta kroz prostorno-vremensku regulaciju i ograničenje broja ribolovnih dana po plovilu, ali prvi put donosi i sigurnosno ograničenje ulova na razini iz 2014. godine. Smatra da je pristup Plana upravljanja GFCM, koji je sada na snazi, prikladniji u odnosu na sadržaj i na metode.

Višegodišnji plan iznimno je važan dokument koji će imati značajan utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva na Mediteranu i u Hrvatskoj. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Upravo stoga važno je odgovorno pristupiti izradi i usvajanju dokumenta koji je u ovom trenutno nemjerljivo značajan za RH.

U tom smislu, Tomašić je posebno zabrinuta jer u prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Također, zabrinuta je i zbog činjenice da je sektor ribarstva u Sredozemlju u krizi više od dvadeset godina, a nove odredbe koje nisu razmotrene na odgovarajući način mogle bi drastično pogoršati situaciju u ionako osjetljivom sektoru kao što je to ribarstvo.

Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten

Ruža Tomašić

Nakon što je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke i europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe, a koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, uslijedila je dobra vijest za hrvatske ribare. Ovim se amandmanom izbrisao članak koji bi ribare stavio u izrazito težak položaj te onemogućio čak 89 posto ulova koji se ostvaruje ovim mrežama.

Zahvaljujući naporima zastupnice Tomašić te lobiranju za ovu važnu izmjenu, hrvatski ribari će nesmetano nastaviti loviti svojim mrežama plivaricama.

Uz lijepe vijesti i uspjeh naše dopredsjednice u nevjerici smo pročitali još jednu vijest. Naime, hrvatski zastupnici IDS- ov Ivan Jakovčić, HNS-ov Jozo Radoš te nezavisni Davor Škrlec glasovali su protiv ove Uredbe koja direktno pogoduje hrvatskim interesima. Ostaje nejasno zašto su se potonji odlučili na takav potez koji je u suprotnostima s hrvatskim gospodarskim interesima. Suludo je čak i dodati, jer se podrazumijeva, da bi upravo kao zastupnici Republike Hrvatske tu istu državu trebali braniti, služiti i štiti njezine interese, a ne nanositi štetu njezinom društvu.

U vrevi napora zastupnice Tomašić te sazrijevanja plodova dosadašnjeg uspješnog četverogodišnjeg rada u Europskom parlamentu mogu se naći čak i oni koji te iste zasluge pokušavaju pripisati sebi. Tako je europarlamentarna zastupnica Marijana Petir poslala priopćenje medijima u kojem navodi kako je usvojeni amandman ni manje ni više nego njezin. Uskoro je objavljena i snimka na kojoj se može vidjeti i čuti kako je amandman zastupnice Marijane Petir dobio tek tri glasa podrške te posljedično odbijen.

“Usvojen je moj amandman zato što sam ja predložila da se briše članak 3, stavka 3 i to su se svi složili, zapravo izlobirala sam za taj amandman, a ona je predložila da se briše stavak i 2 i 3 i zato je dobila samo tri glasa na odboru”, kazala je zastupnica Tomašić.

Uz sve kukavičke pokušaje diskreditacije zastupnice Tomašić i njezinog rada, ali i nejunačka djelovanja na štetu države koju zastupaju, ostaje nam nadati se da će, u što skorijem roku, svima koji rade protivno hrvatskim interesima proraditi savijest. Brzina kojom se događa iseljavanje iz Hrvatske je sve veća. Jedino zajednički napori i sloga oko strateških i nacionalno važnih pitanja mogu to isto iseljavanje usporiti pa i zaustaviti.

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić gostovala je u Novom danu na N1 televiziji i komentirala na koji je način u europskim institucijama doživljen spor Hrvatske i Slovenije oko primjene arbitražne presude, ali i najavu donošenja zakona o sprječavanju govora mržnje. Ispod prenosimo intervju objavljen na portalu N1.

Kako je uspjelo da bude usvojen amandman, koji je za hrvatske ribare bio važan, a kojim se dozvoljava da love okružnim mrežama. Kako ste uspjeli progurati amandman?

Znate da lobiranje znači jako puno. Mi smo tražili od početka 2014. način kako promijeniti mediteransku uredbu iz 2006. koja definira mreže plivarice. Ja sam išla od kolege do kolege i objasnila svima koliko je ovo nama važno, njima nije bilo toliko važno i pristali su podržati ovaj amandman.

Što ce to značiti za ribare i koja je najveća dobit toga?

To još nije gotovo. Pola smo odradili, idemo u trijalog izmedu Vijeća, Komisije i Parlamenta. Ja predstavljam Parlament, kolege iz Hrvatske predstavljaju Vijeće i nadam se da cemo se udružiti protiv Komisije i da ćemo to odraditi do kraja.

Koje su posljednje informacije od strane Europske komisije vezane uz spor Hrvatske i Slovenije oko arbitraže? Hoće li se Komisija uključivati u rješavanje spora?

Ne vjerujem da ce se ukljućiti. Možda hoće da na neki način nagovore dvije strane da sjednu za stol. Znaju dobro da je Hrvatska spremna za razgovore, ali i da su u Sloveniji izbori.

U kojem roku će se to dogoditi?

Mislim da neće uzeti dugo vremena, ali tek nakon izbora u Sloveniji. Hrvatska neće popustiti i ne smije popustiti. Morat će sjesti i dogovoriti se, a to će i Europsku komisiju i Europski parlament i Europsko vijeće natjerati da sjednu za stol i da se to riješi.

Slovenija je proizvela diplomatsku ofanzivu u institucijama EU. Je li to produktivno ili kontraproduktivno?

Je, pritisak je veliki, ali puno zastupnika i ljudi u Komisiji i Vijeću nije baš da ih je briga za to. To je kao kad nama netko kaže da izmedu Francuske i Belgije postoje problemi. Nas to ne zanima previše i takvog su stava i ljudi u Komisiji.

Je li realno očekivati pritiske prema Hrvatskoj i prijetnje nekim sankcijama?

Ne može EU ili EK to napraviti, nemaju načina da to naprave, u Lisabonskom ugovoru to uopće nije alat. To je problem izmedu dvije države, trebaju sjesti i dogovoriti se, a oni mogu blago vršiti pritisak i tražiti da se to riješi. Ali to nam može biti pomom kad budemo rješavali granične sporove sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Koji je stav EU oko Pelješkog mosta? Je li Europska komisija zaustavila financiranje Pelješkog mosta zbog graničnog pitanja?

Nije zaustavila financiranje, nego je problem naša troma birokracija. Nema to veze s BiH, jer zna se gdje se gradi Pelješki most i koliko je udaljen od Neuma. Hrvatska je dogovorila sve s BiH, tako da tu nema problema, osim naše trome birokracije.

Očekujete li promjenu izbornog zakona u BiH?

Inicijativa je dobra, samo je kasno, ne može se mijenjati izborni zakon pred izbore. Trebalo se lobirati odmah nakon prošlih izbora. Ovaj zakon nije fer, trebali smo to komunicirati prema svima, ne može se nešto napraviti u zadnji tren i očekivati da ce to netko za nas napraviti.

Kako komentirate prijedlog za zakonskim ograničavanjem lažnih vijesti i govora mržnje?

Što se tiče medija, to je jako lako, uvedu se stroge kazne za laži i mediji ce paziti, što se tiče privatnih osoba, to se isto treba sankcionirati. Trebale bi se uvesti puno strože sakncije, ali isto tako paziti da se ne ograniči slobodno izražavanje.

Jeste li vi protiv uvođenja takvog zakona?

Može se točno definirati što je govor mržnje, jer nije lijepo čitati o sebi stvari koje nisu utemeljene i nisu istinite te koje nemaju nikakvih uporišta za te tvrdnje. Ne vidim zašto se to ne bi sankcioniralo.

Kako se u Strasbourgu komentira njemački zakon? Tamo se izdavači kažnjavaju ogromnim kaznama i do 50 milijuna eura.

Pola ljudi je za, pola protiv, misle da se na taj način zaustavlja slobodno izražavanje.

Znači li to da se u Republici Hrvatskoj ne provode zakoni koji već postoje?

U Hrvatskoj se puno zakona uopće ne provodi i donosimo nove zakone, jer mislimo da ce se provoditi sami od sebe. U Hrvatskoj ima dosta dobrih zakona, i bit cemo zadovoljni, samo neka se provode.

 

Odlična vijest za hrvatske ribare!

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i važan amandman europarlamentarne zastupnice i dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić. Ovim amandmanom briše se članak Mediteranske uredbe koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Takva je odredba bila krajnje nepovoljna za hrvatske ribare koje ovo pitanje muči još od ulaska Hrvatske u EU.

Naime, ribolov okružujućim mrežama plivaricama odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna. Izmjenom Mediteranske uredbe uvažile bi se specifičnosti Jadrana, a hrvatskim ribarima, koji 89 posto ulova ostvaruju ovim mrežama, bio bi znatno olakšan posao.

Tomašić se također uspjela izboriti i za definiciju tradicionalnog ribolova, odnosno za definiciju nekomercijalnih ribarskih aktivnosti kojima se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Izborila se i za definiciju mreža potegača, koje su od iznimne važnosti za sektor ribarstva RH.

“Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe”, izjavila je Ruža Tomašić.

Podsjećamo, Tomašić kao jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a ovaj je važan amandman progurala u matičnom odboru krajem studenog prošle godine, nakon čega se našao na plenarnoj sjednici na kojoj je konačno i usvojen.

R. Tomašić u zaštiti hrvatskih ribara

Uslijed problema s Piranskim zaljevom europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta, u ponedjeljak 09. siječnja 2018., pitanje Europskog Komisiji, a vezano je za ulazak slovenske policije na hrvatski teritorij i protupravne kazne koje Slovenija izdaje hrvatskim ribarima u Savudrijskoj vali.

Podsjećamo kako je Tomašić još u ožujku prošle godine postavila pitanje Jeanu Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, kojim je tražila od njega da se izjasni o svojoj izjavi kojom daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, a iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane. U odgovoru kojeg je zastupnica Tomašić zaprimila u lipnju, Komisija je okrenula ploču o potpori arbitražnom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazuma prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Tekst pitanja koja je zastupnica Tomašić uputila Komisiji prenosimo u cjelosti:

Nastavno na odgovor E-001677 u kojemu se Komisija založila za održivo bilateralno rješenje o kojemu se trebaju dogovoriti obje strane, Europsku komisiju želim upoznati s činjenicom da je Slovenija prošli tjedan jednostranim potezom te bez prethodnog dijaloga s institucijama Republike Hrvatske počela provoditi svoju nadležnost u Jadranskome moru, uključujući i naplaćivanje kazni hrvatskim ribarima koji uđu u, po njihovim tvrdnjama, slovenske vode u Piranskom zaljevu.

S tim u svezi, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je kako će hrvatski ribari koji ne budu željeli plaćati kazne koje Slovenija izda imati poteškoća nakon što dođu u Sloveniju. Ovakav jednostrani potez Slovenije izazvao je zabrinutost te mnoštvo negativnih reakcija među ribarima te svekolikom hrvatskom javnošću.

Budući da se RH jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora povukla iz arbitraže nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, akcije slovenske policije u onome što su do završetka procesa hrvatske vode protuzakonite su.

Europsku komisiju stoga želim upitati kakav stav ima prema nedvojbenim namjerama Slovenije da kažnjava hrvatske ribare koji ribare u još uvijek hrvatskim vodama Piranskog zaljeva?

Drži li Komisija da je navedeni potez Slovenije sukladan međunarodnom pravu?

Kako bi se osiguralo mirno rješenje navedenog spora, planira li se Komisija ipak aktivnije uključiti u posredovanje?