Održana konferencija HKS-a i HRAST-a “Budućnost hrvatskog i europskih društava”

U subotu, 02. veljače 2019. godine HRAST i Hrvatska konzervativna stranka u Zagrebu su organizirali konferenciju pod nazivom “Budućnost hrvatskog i europskih društava”.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je da je konferencija ‘Budućnost hrvatskog i europskih društava’ okupila hrvatske i inozemne stručnjake koji svjedoče o nužnosti i aktualnosti općeljudskih vrijednosti u politici, odnosno, o zalaganju za kršćanske vrijednosti koje povijesno određuju hrvatski narod.

Dodao je kako je zajedništvo neophodno s obzirom na sve što ‘smo do sada učinili i vidjeli da se velik dio Hrvatske pobunio protiv Plenkovićevog skretanja u lijevo i protiv marginalizacije, kada su nas pokušali izmanipulirati sa svim potpisima o referendumskim inicijativama koje smo radili’.

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, govoreći o kršćanskom načinu života i njegovim odnosima s politikom, ocijenila je da politika trenutno pobjeđuje nad kršćanskim načinom života.

‘Glas manjine pobjeđuje, stoga moramo postati glasna većina. Mi smo se uplašili i bojimo se, ali nemamo se čega bojati. Imamo svoja prava koja ćemo konzumirati i pokazat ćemo da nismo nazadni’, poručila je. Europska politika će se promijeniti Ilčić je ocijenio kako će izbori za Europski parlament pokazati kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i da će se europska politika promijeniti jer je koalicija pučana i socijalista na europskoj razini ‘praktički propala’.

Dodao je kako u Saboru, kada netko govori o vrijednostima, ‘uvijek ga se pakira u ideologiziranje, koje nam je navodno nepotrebno’. ‘Ta je floskula pala. Danas je jasno da upravo vrijednosti stoje u temelju svakog ekonomskog razvoja i održivosti društva’, kazao je.

Najavio je da će vodeći ljudi stranke sigurno biti na izbornoj listi kako bi se vidjelo njihovo zajedništvo, dodavši da su svi spremni staviti se na raspolaganje za ono o čemu govore. Tomašić je rekla da se neće kandidirati na novim europskim izborima ako dovrši trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta o ribarstvu.

‘U tom slučaju napravila bih nešto što nitko od zastupnika nije napravio i otišla bih ponosno u mirovinu. Ali ako trijalog nije gotov, moram ići, ako me narod izabere. Željela bih ga završiti kako ne bi došao u ruke Talijana, jer bi u tom slučaju naši ribari nastradali’, rekla je. Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Marek Jurek poručio je kako se samo isticanjem društvenih pitanja i problema može potaknuti građane da izađu na izbore, dok se mladima moraju predložiti vrijednosti poput vjere, ljubavi prema domovini, važnosti obitelji i žrtvovanja.

Ruža Tomašić nastavlja nizati pobjede za Hrvatsku u EU parlamentu!

U utorak 22. siječnja Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta usvojio je Uredbu o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument navedenog odbora u aktualnom mandatnom razdoblju! Zastupnica Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj je projekt odobren, tako da bismo sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. mogli koristiti do 2023. N+2 pravilo koje je ovim amadmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova. Zastupnica Tomašić izrazila je nadu da će se navedene stavke realizirati i u praksi.

Podsjetimo, najprije je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu 2018., prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) kojim je Hrvatska dobila 158 milijuna eura, pa se ovaj njezin današnji uspjeh smatra samo još jednim u nizu.

Ruža Tomašić i Hrvoje Zekanović za bezrezervnu blokadu Srbije

U petak 18. siječnja 2018. godine Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić i Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović u Saboru su održali konferenciju za novinare i pozvali Vladu RH na bezrezervnu blokadu i zatvaranje pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom dok se ne počnu rješavati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije.

Tomašić je upozorila da u EU i u Europskom parlamentu nije dovoljno iskomunicirano što se dogodilo u Domovinskom ratu, jer dobar dio zastupnika misli da je riječ o građanskom ratu.

Kazala je da ona svima objašnjava što se dogodilo te da joj tada kolege u EP uzvrate ‘vi ste budale, što im toliko popuštate?’. „Je li loše tražiti da se sve opljačkane umjetnine vrate, je li loše tražiti da se kaže gdje su grobovi naših najmilijih i da naši zarobljenici koji su bili u logorima dobiju odštetu? Ne znam koga se mi bojimo“, zapitala je Tomašić.

“Svi naši koji idu tamo pregovarati idu s figom u džepu ili se boje izravno reći da su Srbi napali Hrvatsku jer se zna da se sada Srbiji gleda kroz prste“, dodala je, napomenuvši da će „još oni od nas tražiti odštetu samo zato što se bojimo“.

Zekanović sugerira da bi Srbiji za ulazak u EU uvjet trebao biti priznanje srbočetničke agresije na Hrvatsku i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj. Najavio je da će njegova stranka inzistirati na ovoj temi sve dok premijer Andrej Plenković „ne kaže ‘dosta’ i ne počne se ponašati kao suverenist“.

Podsjetio je da je Slovenija Hrvatskoj u pregovorima blokirala devet poglavlja zbog spora oko Savudrijske vale, a riječ je o nama prijateljskoj zemlji, dok je Srbija zemlja s kojom smo relativno nedavno ratovali.

“Jako mi je bilo žao čuti premijera Plenkovića kako je, kada sam ga pitao što radi po ovom pitanju, sa simpatijama govorio o Srbiji, a s dosta velikim animozitetom prema Sloveniji“, rekao je Zekanović, istaknuvši da misli da sa svim susjedima trebamo imati dobre odnose, ali da se trebaju riješiti otvorena pitanja.

“Ako Hrvatska ne iskoristi svoju trenutačnu poziciju punopravne članice EU, što Srbija želi postati, zapamtite da Hrvatska nikada neće moći riješiti otvorene sporove sa Srbijom, a imamo ih jako puno. Imamo spor po pitanju granica, nestalih u Domovinskom ratu, pitanje priznavanje ratne agresije i ratne odštete“, istaknuo je Zekanović.

“Nijedna hrvatska vlada nije imala hrabrosti tražiti od naših istočnih susjeda ono što nam pripada, da nam se namire svi troškovi koje imamo zahvaljujući srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku, i to je nedopustivo“, poručio je HRAST-ovac.

Inzistiramo da hrvatska Vlada traži od međunarodne zajednice da se Srbiji uvjetuje ulazak u EU rješavanjem otvorenih sporova s Hrvatskom, zatražio je Zekanović.

Komentirajući jučerašnji boravak SDSS-ova Milorada Pupovca u Beogradu kada je u posjet stigao ruski predsjednik Vladimir Putin, Zekanović je rekao da je “Pupovac ekspozitura srbijanske politike u Hrvatskoj“.

“On zastupa njihove stavove i to nije tajna. Žalosti me što Pupovčev trojac čini ključnu većinu u Saboru o kojoj ovisi Plenkovićeva Vlada, a još me više žalosti što Plenković po tom pitanju ništa ne radi“, kazao je.

Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Veliki intervju Ruže Tomašić za tportal.hr

Ruža Tomašić

Nakon više od 20 godina rada na našoj političkoj sceni Ruža Tomašić se povlači u mirovinu. Kad joj iduće godine završi mandat u Europskom parlamentu, zauvijek će napustiti zastupničke klupe i posvetiti se obitelji s kojom živi na Korčuli. Zbog čega se odlučila na to, kako ocjenjuje svoj politički rad, što misli o trenutnim liderima hrvatske desnice i kako vidi svoje umirovljeničke dane, otkrila je u intervjuu za tportal
Kanadska policajka Ruža Tomašić vratila se 1991. u Hrvatsku na poziv našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana. U Kanadu je otišla s 15 godina jer joj je ondje živjela sestra, a obitelj joj je u bivšoj Jugoslaviji bila proganjana zbog političkih stavova.

U zemlji javorovog lista školovala se za policajku i u svojoj klasi bila je najbolja u borilačkim vještinama, a potom je postala prva kanadska policajka na motoru. Zahvaljujući tim vještinama bila je kaskaderka u dvadesetak epizoda TV serije ‘Dosjei X’.

Tuđmana je upoznala dok ga je čuvala za vrijeme njegova posjeta Vancouveru. Nakon povratka u Hrvatsku radila je u njegovu osiguranju da bi se 1992. zbog teške bolesti vratila u Kanadu. Nakon što ju je 1998. pobijedila preselila se na Korčulu, odakle joj je porijeklom suprug, te se bacila u političke vode.

Prvo se priključila Hrvatskoj stranci prava (HSP), a nakon što se razišla s Antom Đapićem, osnovala je HSP dr. Ante Starčević. Prije četiri godine istupila je iz stranke te se 2015. pridružila Hrvatskoj konzervativnoj stranci (HKS), čiji je i danas član.

S Tomašić, jednim od najprepoznatljivijih lica hrvatske desnice zadnjih dva desetljeća, razgovarali smo u prostorijama HKS-a u Zagrebu, prije njezina puta za Bruxelles. Prije početka intervjua zamolila nas je da je fotografiramo pored slike, poklona jednog branitelja, na kojoj je prikazana seljanka pored ognjišta.

‘Slikaj me ispred ognjišta, ionako nas zovu ognjištarcima’, dobacila je uz smijeh.

Vrijeđa li vas kad vas zovu ognjištarkom?

Ne. Znam što sam tko sam i otkud sam došla. Konzervatizam znači tradicija. Ja se držim tradicije. Da smo se mi Hrvati držali tradicije, ne bismo uvozili svakako smeće koje dolazi izvana.

Pojam konzervativac ima negativnu konotaciju kod nas. Zašto?

Zbog vas, medija.

Uvijek smo mi krivi…

Što god se dogodi, vi ste uvijek krivi. Što ćete… (smijeh)

Tko je lider konzervativaca na našoj političkoj sceni?

Konzervativac ili pravaš je onaj koji živi bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Lako se može vidjeti tko se toga drži kroz život. Naša pravaška scena se prvo treba očistiti od svih onih koji tako ne žive. Tada bi to bila fantastična grupa ljudi.

Zbog čega to ne napravite i ujedinite se u veliku stranku? Danas ima toliko stranaka koje se zovu HSP plus nešto da je to smiješno.

Ne mora to biti jedna stranka. Ali kad dođu izbori i razgovara se o koaliciji, onda svi misle kako mogu sami. Tad na izborima svaka stranka dobije 0,5 posto glasova. Sve vam je to zbog ega. Nažalost, ego je uvijek jak među desnim političarima.

Nedavno je vaša Hrvatska konzervativna stranka (HKS) ušla u partnerstva s HSP-om i Hrastom – je li cilj neka veća pravaško-konzervativna koalicija?

Na tome radi predsjednik HKS-a Marijan Pavliček. Neću se miješati u njegov posao. Mislim da odlično vodi stranku. Mlad je čovjek s jakim živcima, koje ja više nemam. Mi stariji trebali bismo se povući i prepustiti stvari mladima. Mladi imaju manji ego i njihova je budućnost. Mi smo pokazali ono što možemo. Govorim ‘mi’ iako nikad nisam bila na vlasti, ali ne mogu reći ‘oni’ jer sam dio politike… Mi smo mladima uništili budućnost.

Zar ipak niste previše samokritični?

Ponavljam, nisam bila na vlasti i nisam je mogla zloupotrijebiti, ali sam godinama dio političke grupacije. Mladima ne da nismo osigurali bolju budućnost, već smo je uništili… Možda se nisam dovoljno borila da to promijenim.

Ali ipak je Hrvatska, otkako ste vi u politici, od početka 90-ih do danas, napredovala. Nije sve tako crno.

Iz razgovora s mladima koji su otišli iz Hrvatske shvatila sam kako oni nisu otišli zbog posla i plaća i zato što se boje za svoju egzistenciju. Otišli su jer su ogorčeni nepotizmom i uhljebljivanjem. Što vam znači dobra plaća ako vam zapovijeda netko tko je slabije obrazovan? Njegova jedina prednost je to što ima dobro zaleđe, netko ga gura. Ne možete trpjeti da vam zapovijeda takva budala. Tako je na jako puno mjesta. U državnim tvrtkama svi su zaposleni preko veze. Te firme gube novac poreznih obveznika koji ih saniraju, umjesto da štetu namire ljudi koji ih vode.

Kako to promijeniti?

Jedino na izborima. Ali kod nas ljudi više razmišljaju o tome koji će par cipela kupiti nego koga će zaokružiti za sljedeće četiri godine.

Hrast i grupacija oko Željke Markić sad se čine kao vodeće stranke na desnici. Međutim oni nisu u najboljim odnosima. Kako to komentirate? Na čijoj ste strani?

Iskreno, nemam puno vremena detaljno pratiti dešavanja na našoj političkoj sceni. Trenutno radim na dva važna izvješća za Europski parlament. Jedno je o višegodišnjem upravljanju malom plavom ribom, a drugo je o fondovima za regionalni razvoj. Oba izvješća moram završiti do ljeta i imam jako puno posla.

Razumijem vas, ali sigurno imate neko mišljenje o Hrastu i njegovim čelnicima Ladislavu Ilčiću i Hrvoju Zekanoviću?

Oni su na dobrom putu. Ilčić je rekao da će se povući u sjenu i prepustiti Zekanoviću da vodi glavnu riječ. Ilčić naime smatra kako mu imidž među građanima nije dobar. Time je pokazao da mu je interes stranke važniji od ega. Bilo bi odlično kad bi se tako ponašali svi političari.

Što mislite o Željki Markić?

Ona ima pametnih ideja, ali previše solira. Bilo bi bolje da više surađuje s drugim konzervativcima. Ali ona je uvjerena da više može napraviti sama…

Vidite li među nabrojanima budućeg lidera hrvatskih konzervativaca, nekoga tko bi vas mogao ujediniti?

Doista mislim kako to može biti Marijan Pavliček. Mlad je čovjek, ima obitelj, profesor je i živi u Vukovaru.

Sve je to lijepo, ali ima li on karizmu? Koliko je jaka ličnost?

Ima karizmu. Spretan je i snalažljiv čovjek. Pravi je konzervativac, ali ne u smislu da tvrdoglavo provodi svoje, već će svakog saslušati i uvažiti njegovo mišljenje.

Podržavate li referendum oko promjene izbornih pravila i smanjenja prava zastupnicima nacionalnih manjina?

Izborni sustav se treba mijenjati. Podržavam inicijativu da građani biraju više zastupnika po imenu i prezimenu, ocjenjujući ih po njihovom dotadašnjem radu. Kad je riječ o pravima manjinskih zastupnika, ne znam kako će se to urediti. Što se mene tiče, ja bih voljela da su svi saborski zastupnici ravnopravni te da svi imaju isti broj glasova i istu težinu u Saboru. Sve manjine su građani Republike Hrvatske. Sve manjine su politički Hrvati. Svaka čast na kulturnoj autonomiji, ali ne i na političkoj.

Usvojili smo Istanbulsku konvenciju, ali konzervativci se s time ne mire i traže referendum. Podržavate li to?

Protiv sam Istanbulske konvencije. Da se htjelo zaštititi žene od nasilja, onda bi se sve bitno moglo reći u deset rečenica – kako će se to provesti, u koje vrijeme i koje će biti kazne za nasilnike. Ovako imate tekst u kojem se na nekoliko mjesta spominje rodna ideologija. Zašto, zbog čega!? Ako znate kakav je narod i što narod želi, onda je to nepotrebno.

Ali Istanbulska konvencija uopće u prvi plan ne stavlja rodnu ideologiju.

Zašto se onda ona spominje na pet, šest mjesta ako znate da će to izazvati podjele? Zbog čega nas treba nadgledati udruga GREVIO? Oni će nam govoriti što i kako treba. Smatram da je to nepotrebno.

Mislim da ste u krivu. Istanbulska konvencija nema veze s rodnom ideologijom, ali i da ima – čega se toliko bojite?

Bojim se onoga što je u svijetu već počelo…

Što je to počelo?

Nema više mama i tata, već roditelj 1 i roditelj 2. Nema ona i on, već ono. Ne znam što sve ne… Ponavljam, ako hoćete odraditi posao kako treba i zaštititi žene od nasilja, onda ćete napisati kratak i jasan zakon. Ovako se samo nešto muti i naravno da će ljudi sumnjati u tu konvenciju.

Vidim da još uvijek imate žara kad govorite o politici. Zbog čega ste se odlučili povući u mirovinu?

Vrijeme je za mlade i za to da mladi sami kroje svoju sudbinu. Mi nismo uspjeli napraviti ono što smo trebali… Svi politički fosili bi trebali otići. Svečano objavljujem da se neću više kandidirati za Europski parlament. Možda budem na listi za europske izbore da pomognem svojoj stranci, ali više neću u zastupničke klupe. Idem u mirovinu i vraćam se životu na Korčuli.

Idete baš u mirovinu ili ćete ipak nešto raditi?

Nisam još odlučila… Možda otvorim cvjećarnicu. Imam maslinik, a i dvije prekrasne unučice.

Koliko je naporno raditi u Bruxellesu? Možete li se to usporediti s radom u Saboru?

Jako je naporno, osobito ako putujete iz Korčule. Izgubim dva dana samo na put. U Europskom parlamentu, za razliku od Sabora, puno se radi na konkretnim stvarima preko odbora. Detaljno i iscrpno radi se na svakom zakonu. Sve je puno ozbiljnije i zahtjevnije. U Saboru je dovoljno da imate pet-šest replika na dan i super ste. Voljela bih kad bi se kod nas uveo takav rad kroz odbore. Nadala sam se da će to uvesti Plenković. On zna kako se radi u Bruxellesu. Tad bi u Sabor stizali odlični zakoni, a ne da ih morate mijenjati za šest mjeseci.

Plenkovićeva vlada se dosad nije baš iskazala. Nema reformi. Hoće li odraditi svoj mandat do kraja?

Očekivala sam više promjena. Ali opet, to nije Vlada jedne stranke. Što god pokušate, morate se usuglasiti sa svojim partnerima. To je više trgovina. Istina je da ima tanku većinu u Saboru i teško je raditi zbog toga, ali odradit će on mandat do kraja.

U svađi je s predsjednicom Grabar Kitarović. Kakvu to poruku šalje građanima?

Trebali bi riješiti sve razmirice iza zatvorenih vrata. Dogovoriti se oko toga što tko radi. Ovakav način javne komunikacije nije primjeren, posebno što dolaze iz iste stranke.

Kako ocjenjujete rad predsjednice?

Samo ću reći da bih ja, kad bih bila na njezinu mjestu, smijenila neke savjetnike…

Koga točno?

Neću reći… Neka samo pogleda kako su prošle neke njezine inicijative i sve će joj biti jasno. Njoj ne zamjeram ništa.

Da se ne povlačite iz politike, mogli biste se kandidirati za predsjednicu?

Mogu samo zamisliti svoga supruga kao first lady (smijeh). Nije to za mene. Nisam diplomat. Ne znam govoriti diplomatski. Otvoreno kažem što mislim, a to nije dobro za politiku.

Hoće li vam nedostajati politika?

Neće.

Jeste li požalili što ste ušli u politiku?

Jesam, puno puta. Mislim da je to bila pogrešna odluka… Valjda sam jedna od rijetkih političara koja je s više novca ušla u politiku nego što će iz nje izaći.

Što vam je najgore u politici?

Dvoličnosti ljudi. To mi se najviše gadi. Znam ljude koji su lopovi i prevaranti, ali govore o domoljublju i bogoljublju, a znaš da tako ne žive.

Nedavno ste izjavili kako su vas neki ljudi ucjenjivali i to s pravaške strane. Čak su vam prijetili objavom fotografija seksa s nekim poduzetnikom na jahti. Postoje li takve fotografije?

Ne postoje. Sve je to izmišljotina. Da bilo što takvo postoji, već bi odavno isplivalo. Ispričat ću vam jednu anegdotu. Kad sam čula za priče o tim fotografijama, razgovarala o tome sa svojom obitelji. Suprug mi je rekao kako oni mogu montirati moju glavu na nečije tijelo. Tad sam mu rekla da ćemo pričekati objavu slika. Ako se radi o nekom prekrasnom, seksi tijelu, tad ćemo jedno i drugo potvrditi da sam to ja. (smijeh)

Čime se ponosite iz svoga političkog rada?

Kao zastupnica u hrvatskom Saboru mnogo toga sam napravila u borbi protiv narkotika. U Europskom parlamentu dosta sam pomogla našim ribarima te za regionalni razvoj. Zahvaljujući mojim amandmanima, novac iz fondova dijeli se prvo od najmanjih općina, a onda prema većim jedinicama.

Na Korčuli ste bili poveli rat protiv dilera narkotika. Zbog toga su vam prijetili, čak su vam bili pretukli sina. Je li danas manji problem droge na Korčuli?

Situacija je mnogo bolja. Morate imati na umu to kako je tada u kratkom vremenu od predoziranja umrlo sedam mladih osoba. Od tada se takvo nešto nije desilo. Prijetnji je bilo, ali sve je prošlo… ne želim se prisjećati ružnih stvari.

Na Korčuli živite od 1998. godine. Kako su vas prihvatili otočani?

U početku je bilo teško. Osnovala sam HSP i za njih sam tad bila ustaša. Ali kad su vidjeli da sam normalna osoba, spremna pomoći, prihvatili su me. Jedino što ću za njih uvijek biti vlajina. (smijeh)

Godinama ste živjeli u Kanadi i bili ste dio hrvatske dijaspore. U Saboru naše iseljenike predstavlja Željko Glasnović. Njegove najčešće teme su komunisti, bivša Jugoslavija, partizani… Zar ništa drugo ne zanima Hrvate koji žive u inozemstvu?

Poštujem gospodina Glasnovića i sve ono što je radio, ali bih isto voljela da proširi svoje vidike i okrene se gospodarstvu. Sad, kad imamo Hrvatsku, od saborskih zastupnika voljela bih čuti odgovore na pitanja kako ćemo živjeti u toj Hrvatskoj.

Drugi svjetski rat, partizani, ustaše… to su još uvijek česte teme naših političara. Kad će to prestati? Kad ćemo konačno zatvoriti tu stranicu naše povijesti?

Kad nemate bolje ideje, onda se vraćate na ustaše i partizane. A opet, kad razmišljate o Drugom svjetskom ratu, tad vidite kako tu nije sve istraženo. Mi taj rat nismo završili jer ga… nismo završili. Istina o Drugom svjetskom ratu bila je nametana od jedne strane. Sad, kad imate priliku čuti i drugu stranu, vidite da nije sve baš jasno. Sve naše Vlade su krive zato što to nije okončano. Trebali su reći povjesničarima – nema subvencija, nema novca dok ne razriješite godinu po godinu, mjesec po mjesec, ako treba dan po dan, od 1941. do 1945. godine. Sve se mora potkrijepiti dokazima.

Što se to treba dokazivati? Uzmimo konkretno logor u Jasenovcu. Imate točan popis više od 80.000 ubijenih. Ali opet to nekima nije dovoljno.

Ništa nije dokazano. Imate čovjeka iz Orebića, čijeg su oca ubili partizani na Korčuli, a on je na popisu u Jasenovcu. Slaven Letica je rekao kako je njegova sestra, koja je umrla u partizanskom izbjegličkom logoru El Shattu, isto u Jasenovcu. Kad su saveznici bombardirali Kaštel Sućurac, u crkvi su poginuli deseci ljudi. I oni su završili na popisu u Jasenovcu. Idemo naći dokaz za svako ime. Tad niti jedna strana neće manipulirati podacima.

Dobro, što je onda Jasenovac za vas? Koncentracijski logor ili samo radni logor?

Čitam jedno, čitam drugu stranu… ja više ne znam što je bilo.

Ne znate što je bilo u Jasenovcu?

Znam što je bilo. Ljudi su ubijani. Ali sad neki pišu kako je to bio radni logor. Ne vidim da je netko tužen, zatvoren zbog toga… Zašto ih nitko ne tuži i ospori tu priču? Zato sam za to da se ustanovi što je točno tamo bilo. Idemo godinu po godinu, osobu po osobu… Kad to napravimo, onda će se i lijevi i desni pokloniti svim nevinim žrtvama. Moja policijska struka voljela bi da se tako napravi. Za sve postoje arhive. Ako ne kod nas, onda u Njemačkoj ili SAD-u.

Ponašate li se kao policajac i u svom svakodnevnom životu, s obitelji?

Samo želim da se kaže istina. Laži ne volim.

Što vam rade djeca?

Sin Tomislav ima 30 godina. Bio je u vojsci. Odmalena je htio biti profesionalni vojnik i zbog toga je napustio fakultet. Ali mu se vojska zgadila jer se nije napredovalo prema zaslugama, već zahvaljujući vezama i poznanstvima. Zatim je završio fakultet za krizni menadžment. Trenutno traži posao. Živi s nama na Korčuli. Kći Zrinka živi u Šibeniku. Suprug i ona imaju svoj biznis.

Oni dijele s vama iste konzervativne političke stavove?

Manje su konzervativni, ali temelji su isti. U nekim stvarima su moderniji.

U čemu se ne slažete?

Oni su za istospolne brakove, a ja sam protiv toga. Osobe istog spola mogu živjeti u registriranoj zajednici, ali se to ne može zvati brak. Nije još vrijeme za to. Neka sve ide svojim tijekom. Jedna me gej političarka napala u Europskom parlamentu. Rekla mi je kako ona samo želi biti ravnopravna sa mnom. Ali po prirodi muško i žensko kreiraju dijete, a ona ne želi tako, već na drugi način. Znači, mi nismo ravnopravni.

Kako to mislite da nije vrijeme za gej brakove? Kad će biti vrijeme za njih?

Danas vam pretuku dijete jer ima drugačiju frizuru ili jaknu. Zamislite što sve mora proći dijete čiji su roditelji istog spola. Vidite, ima jedna prekrasna djevojka koja je gej. Ja sam je školovala. Dolazi iz siromašne obitelji i nitko joj nije mogao pomoći. Zbog toga sam joj ja plaćala školovanje. Ona živi sa svojom partnericom. S tom djevojkom imam super odnos. I ona mi je sama rekla kako ne želi dijete jer mu ne želi priuštiti neugodnosti. Možda jednog dana, ali ne sad. Okolina još nije spremna.

Pomažete li još nekome osim te djevojke?

Pomažem… Imam listu svih kojima šaljem novac za školovanje, liječenje ili nešto drugo. Zato sam vam rekla da sam s više novca ušla u politiku nego što ću iz nje izaći. Moja je obitelj bila jako siromašna. Znam kako je gladan otići na spavanje. Opet, ima ljudi koji su jako nezahvalni. Pomognete im koliko možete, a oni žele još. Nekoliko puta sam se opekla… ali ne mogu okrenuti glavu jer se bojim onoga gore.

Kako provjeravate te ljude da nisu prevaranti?

Imam prijatelje koje zamolim da provjere. Imala sam tako jednu ženu iz Splita. Poslala sam joj novac nekoliko puta. Tad sam zamolila poznanika da je posjeti. Otvorila mu je vrata sva sređena. Ispostavilo se kako ima problem s kockom. Otad sve provjeravam…

Hoćete li nastaviti financijski pomagati tim ljudima kad se povučete iz politike?

Ne. Oni već znaju da ću se, kad završim političku karijeru, u potpunosti posvetiti obitelji.

Izvorni članak možete pronaći ovdje.

Ruža Tomašić informirala Europsku komisiju o napadu Srpskih radikala Vojislava Šešelja

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje za pisani odgovor Europskoj komisiji.

U pitanju se osvrnula na paket o proširenju koji je Europska komisija objavila u utorak 17. travnja.

U paketu za proširenje Komisija je naglasila kako je napredak na europskom putu objektivan i na zaslugama utemeljen proces koji ovisi o konkretnim rezultatima koje postigne svaka pojedina zemlja kandidat. Kao glavni prioriteti u tom procesu naglašeni su vladavina prava, pravosuđe i temeljna prava.

Zastupnica Tomašić Europsku komisiju informirala je kako je na isti dan objave paketa za proširenje u srbijanskom nacionalnom parlamentu zastupnica Aleksandra Jerkov primitivno i barbarski napadnuta od strane zastupnika članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Incident se dogodio nakon što je zastupnica Jerkov na početku sjednice srbijansku vladu pitala što će se učiniti kako bi se zaštitili zastupnici kojima je Šešelj otvoreno prijetio ponavljanjem ratnih zločina nakon što mu je sud u Haagu izrekao pravomoćnu presudu u trajanju od deset godina zbog ratnih zločina.

Jerkov je također pitala hoće li Šešelj biti smijenjen s mjesta zastupnika u srbijanskom nacionalnom parlamentu, sukladno zakonu koji propisuje da osobe osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju duljem od šest mjeseci moraju biti smijenjene.

U skladu s već istaknutim prioritetima na putu prema proširenju država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Tomašić je Europsku komisiju pitala planira li intervenirati kako bi zaštitila sigurnost zastupnice Jerkov te kako bi osobe koje su sudjelovale u incidentu dobile odgovarajuće kazne.

Nikola Kajkić smijenjen je s mjesta glavnog istražitelja za Ovčaru

Nikola Kajkić

U ponedjeljak, 26. veljače u emisiji BUJICA urednika i voditelja Velimira Bujanca iz Bruxellesa se javila zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke eurozastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić. Tema emisije bila je smjena Nikole Kajkić s mjesta glavnog istražitelja za Ovčaru o kojoj je govorio profesor suvremene povijesti Dr. sc. Josip Jurčević.

U emisiji je kao jedan od glavnih razloga za Kajkićevu smjenu naveden provjereni podatak, potvrđen Bujici iz izvora bliskih DORH-u, prema kojemu je predsjednik Nacionalnog sindikata policiije i glavni istražitelj zločina na Ovčari Nikola Kajkić na razgovor u vukovarsku policiju pozvao Đorđa Ćurčića, dožupana Vukovarsko-srijemske županije zbog sumnji u sudjelovanje i zataškavanje jednog od najvećih ratnih zločina tijekom srbijanske okupacije Vukovara.

Navodno je Kajkić u policiju zvao još neke lokalne dužnosnike SDSS-a, nakon čega su se žalili Miloradu Pupovcu. Pupovac je (prema tvrdnjama Bujice koje je potvrdio i Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje Grada Vukovara) zbog svega intervenirao kod Dinka Cvitana, a Glavni državni odvjetnik je od MUP-a zatražio da se Kajkića makne s mjesta šefa policijskog tima za Ovčaru. U međuvremenu je to i učinjeno pod izgovorom da će Ravnateljstvo policije iz Zagreba formirati novi tim za istraživanje Ovčare, u kojem Kajkić više ne bi vodio glavnu riječ… Naime, istraga o Ovčari do sada je vođena pod patronatom osječkoga DORH-a, a istražne radnje provodila je PU Vukovarsko-srijemska. Na čelu njihova tima bio je Nikola Kajkić. Prebacivanjem slučaja pod izravnu nadležnost Ravnateljstva policije, minorizira se uloga Kajkića koji više neće biti toliko samostalan u istrazi.

“To je šokantno! Nikola Kajkić je dirnuo u osinje gnijezdo! Sporazum HDZ-a s SDSS-om je ugovor s đavlom koji će imati nesagledive posljedice po cijelu hrvatsku naciju i po HDZ. Kajkić je dirnuo u protuhrvatsku i zločinački strukturu. Dovoljno je reći da je SDSS osnovao ratni zločinac Goran Hadžić, a da ju je donedavno vodio Vojislav Stanimirović… Ovo je bratimljenje s četnicima koji su pucali u Hrvatsku… Ključni problem Hrvatske je politička korupcija, a srce korupcije unutar pravosuđa je DORH! Ključna odgovorna osoba je Glavni državni odvjetnik. Ni jedan u prvih 11 godina samostalnosti nije izdržao ni pola mandata, a onda se Mladen Bajić digao na kriminalizaciji slučaja Lora i hrvatskih branitelja. Ovo što sada gledamo u DORH-u nastavak je istog scenarija,” rekao je prof. Jurčević.

U Bujicu se iz Bruxellesa javila Ruža Tomašić. Nakon prvih informacija o smjeni Kajkića još prije tri tjedna, srela je premijera Plenkovića u Bruxellesu na jednoj večeri. “Objasnila sam mu što je Kajkić točno radio i zamolila ga da ga pozove na razgovor kako bi mu on sam objasnio što se događa. Premijer je priznao da ne zna o čemu se radi… Plenković je bez problema smijenio Mostove ministre pa se nadam da će na isti način raščistiti i sa SDSS-om! Da se netko digne protiv Kanade, a živi u Kanadi, prvo bi mu oduzeli državljanstvo i šupirali ga tamo odakle je došao! Nema šanse da bi bio u Vladi ili vodio kanadsku politiku,” rekla je Ruža Tomašić.

Kazala je da ju je bilo sram zbog Vučićevog posjeta Zagrebu.

“Bahatio se, a naši su šutjeli, ne znam je li iz pristojnosti… Kada gosta primite u kuću, ako se on ponaša bahato, onda mu pokažete gdje su mu vrata. Trebali su mu reći: ‘Mi smo vas pozvali, htjeli smo nešto napraviti, da naši odnosi napreduju, ali ostali ste četnik. Isti ste kao ’91. godine i sada lijepo napustite našu državu!’ Nije nama nitko kriv, mi smo krivi! Zašto dopuštamo da dolaze u našu državu i pljuju po nama?! Oni koji su ubijali i silovali sada imaju poslove i donose odluke koje se tiču RH, a mi ih puštamo da rade što hoće! Mi sad tražimo da Cvitan podnese ostavku jer se vidi da nije dorastao poziciji na kojoj se nalazi!”

Jurčević se nadovezao na riječi Ruže Tomašić: – Odavno smo taoci Aleksandra Vučića, a ovaj posjet to je samo potvrdio. On upravlja Pupovcem, a Pupovac kontrolira vladajuću većinu u našem saboru.

 

Skandal na Ovčari: šef policijskog tima smijenjen jer je ‘pretjerao’ s istragom ratnih zločina

Tomašić: Merkel politički ucjenjuje manje moćne države članice Unije

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić pisala je Europskoj komisiji o govoru njemačke kancelarke Angele Merkel u Bundestagu, ususret neformalnom sastanku europskih čelnika koji se održao 23. veljače u Bruxellesu. U istom govoru, Merkel se založila za bolju raspodjelu sredstava unutar Europske unije.

“Prilikom nove raspodjele sredstava iz strukturnih fondova moramo obratiti pozornost na kriterij raspodjele prilagode spremnosti pojedinih regija u angažmanu oko primanja i integracije izbjeglica” – izjavila je tom prilikom.

Angela Merkel u svojoj izjavi vrlo je jasno implicirala da će se založiti za to da se u budućnosti isplata novca iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije veže uz poštivanje vladavine prava i europskih vrijednosti, posebice princip solidarnosti u zbrinjavanju tražitelja azila po sustavu kvota.

Radi se o očitoj političkoj ucjeni onih država članica koje se opiru sustavu kvota, unatoč činjenici da su građani u nizu država članica na izborima kaznili dosadašnji pristup migraciji.

Budući da je Europska komisija čuvarica općeg interesa Europske unije kao cjeline (za razliku od interesa pojedinačnih država članica Unije), Tomašić je Komisiju pitala je li ova najava vezanja strukturnih i investicijskih fondova Unije uz prihvat izbjeglica u skladu s temeljnim pravom sadržanim u Ugovorima Europske unije.

 

EP: Tomašić se obratila Plenkoviću u ime Europskih konzervativaca

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić se ispred kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, političke grupacije kojoj pripada, obratila predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću te sudjelovala u raspravi o budućnosti Europe. Praksa nalaže da kod ovakvih formi rasprave, prilikom obraćanja klubova zastupnika, riječ preuzima predsjednik političke grupacije. Stoga, s ponosom apostrofiramo zastupnicu Tomašić koja je jedina od hrvatskih zastupnika iznijela stajalište u ime svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista.

Tom prilikom izjavila je kako joj je posebna čast i zadovoljstvo raspravljati o budućnosti Europe s premijerom države iz koje i sama dolazi.

“Ovo je prvi put da na ovaj način izmjenjujemo mišljenja s vodećim čovjekom hrvatske izvršne vlasti o izazovima s kojima se suočava Europska unija. Hrvatska je dugo bila stidljiva kad je riječ o europskim pitanjima. Iznimno mi je drago da je ova vlada to promijenila i da nastoji voditi proaktivnu politiku na europskoj razini. Kao zastupnica mogu posvjedočiti o vrlo konstruktivnoj suradnji s državnim institucijama u mnogim pitanjima koja su važna za Hrvatsku i Europsku uniju, što prije često nije bio slučaj. Ova vlada konačno razmišlja u europskim okvirima, ali bojim se da građane još uvijek nije uspjela uvjeriti u važnost njihovog sudjelovanja u europskim politikama. Sukladno tome, Hrvati slabo iskorištavaju prednosti članstva u Uniji i to je izazov na kojem moramo poraditi. Većini građana Hrvatske život se, nažalost, nije promijenio na bolje od 1. srpnja 2013. pa je razumljivo da oni članstvo u Uniji ne smatraju naročitim uspjehom” – izjavila je Tomašić.

U nastavku govora naglasila je da takvim okolnostima ne treba čuditi što građani ne pokazuju veći interes za europske politike, institucije i izbore.

“Zato Vas, gospodine predsjedniče Vlade, želim ohrabriti da nastavite mijenjati te nepovoljne okolnosti i ne posustanete u provedbi reformi. Mnogima će to zvučati pomalo nevjerojatno, ali za budućnost Europske unije od iznimne je važnosti da njome budu zadovoljne i države poput Hrvatske. Države koje nemaju imperijalističkih ambicija, ali njihov glas u svijetu može biti pojačan članstvom u Uniji. Države koje nisu imale veliko i bogato tržište, a ulaskom u Uniju dobile su upravo to. Države čiji su građani na svojoj koži osjetili diktaturu i autoritarnu vladavinu i u Uniji još uvijek vide slobodu od represije i visoke demokratske standarde. Ako Hrvatska i članice koje s njom dijele slične tegobe iz prošlosti i izazove sadašnjosti u Uniji ne budu vidjele dodanu vrijednost i utjelovljenje svojih višedesetljetnih težnji, onda ona nema budućnosti. Bude li Europska unija igralište samo za velike i moćne koji će nametati svoju volju manjima i slabijima, nikad neće ispuniti sav svoj potencijal” – istaknula je.

Na kraju je premijera Plenkovića pozvala da za briselskim stolom artikulira autentičnu hrvatsku poziciju koja neće slijediti unaprijed zadane modele i tuđe ambicije te da inicijative Vlade RH budu plod volje hrvatskih građana koji žele snažnu Europu, ali ne bez prosperitetne, stabilne i suverene Hrvatske.