Tomašić u Bujici: Treba istražiti podrijetlo imovine Milorada Pupovca

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić gostovala je u petak, 29. ožujka 2019. u emisiji Bujica na Z1 televiziji tijekom koje je upoznala hrvatsku javnost sa svojim djelovanjem tijekom proteklih pet godina u Europskom parlamentu te komentirala aktualne političke teme u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Na pitanje zašto su Hrvatski suverenisti za početak kampanje za europske izbore izabrali Vukovar, Ruža Tomašić rekla je kako je “Vukovar simbol Hrvatske, simbol pobjede i prkosa. On je simbol jednog Feniksa. Ustao je iz pepela. Vukovar pokazuje nama Hrvatima da se ne smijemo predati i da trebamo uvijek inzistirati na istini i boljitku hrvatskog naroda”.

O Pavličeku i Penavi: U Vukovaru dva poštena čovjeka rade zajedno

Govoreći o suradnji predsjednika HKS-a i dogradonačelnika Vukovara Marijana Pavličeka i HDZ-ovog gradonačelnika Penave, Ruža Tomašić rekla je kako je Marijan Pavliček jedan od razloga zašto ponovno ide na izbore za Europski parlament. Drugi razlog je što nije dovršen trijalog o ribarstvu koji je započela prije dvije godine. Pavliček je Vukovarac, mladi čovjek, otac troje djece, profesor povijesti i njemačkog jezika, želi ostati u Vukovar. Penava je došao iz pravaške obitelji i radi iskreno i pošteno za boljitak i napredovanje Vukovaraca. Dakle, u Vukovaru dva poštena čovjeka rade zajedno”, rekla je Ruža Tomašić.

Nakon najave voditelja da će na listi Hrvatskih suverenista će biti i branitelj Vukovara srpske narodnosti Predrag Mišić Peđa, Ruža Tomašić je rekla kako je vrijeme da su u Saboru do sada bili Srbi koji su se borili protiv Hrvatske te da je sada vrijeme da u njega dođu Srbi koji su se borili za Hrvatsku, jer tu nam trebaju više nego u Europskom parlamentu. Trebala bi nam biti čast da u Saboru sjede Srbi koji su ostali dosljedni u borbi za Hrvatsku usprkos tome što su imali problema “i s jedne i s druge strane”, naglasila je.

“Svaki puta kada se u Europskom parlamentu govorilo o Srbiji, Johannes Hahn nas je upozoravao da tamo ne treba rješavati bilateralne probleme, no ja sam mu rekla da Srbi ne žele rješavati ništa i da je jedini način da upravo tamo otvaram te teme, kaže Tomašić i upozorava:

“Na prvome mjestu je pitanje nestalih. Naše majke još traže sinove, naše žene svoje supruge… Najžalosnije je što lokalni vukovarski Srbi znaju gdje su naši nestali, ali ne žele nam to reći, što je protuzakonito, to je prikrivanje najtežih kaznenih djela. Znamo i koliko je Srbija opljačkala našeg kulturnog blaga. Jako malo su vratili… O ratnoj odšteti da i ne govorimo. Srbija bi nam trebala isplatiti više od 300 milijardi dolara. Međutim, takva se pitanja ne postavljaju, jer izgleda da Srbiji u Europskoj uniji mnogi gledaju kroz prste. Zato su tu Hrvatski suverenisti da kažu, dok Srbija ne plati ratnu odštetu i ne riješi otvorena pitanja s Hrvatskom, ne može ući u Europsku uniju.

Za dosta toga smo krivi i sami, smatra Ruža Tomašić i zamjera našoj vlasti što “stidljivo“ gleda na događaje u Srbiji:

“Mi bi trebali neprestano govoriti o tome što se dogodilo u Vukovaru, Škabrnji i po cijeloj Hrvatskoj. Zamislite da je Hrvatska išla samo do Zemuna i da smo tamo nešto napravili… Što mislite, koliko bi Hrvati dugo živjeli u Srbiji nakon toga?! Bi li u srbijanskoj Skupštini bio i jedan Hrvat? Bi li Hrvati uopće opstali tamo?

Ako sami dovoljno ne poštujemo svoju žrtvu, zašto bi je onda drugi poštivali”, upitala je Tomašić i upozorila kako “u Hrvatskoj imamo bizarnost da se zbog pozdrava ‘Za dom spremni’ svi dižu na zadnje noge, a za četnikovanje s njihovim zastavama i kokardama nikome ništa! To nitko i ne spominje”.

Problem četništva u Hrvatskoj i BiH Ruža Tomašić riješila tako da osobu koja upotrebljava četničke simbole rođena, a rođena je u Hrvatskoj “strogo kaznila”, a ako je rođena u Srbiji, poslala u Srbiju “gdje može četnikovati do mile volje”.

Treba istražiti podrijetlo imovine Milorada Pupovca

Komentirajući odlazak Milorada Pupovca u Niš, gdje je Aleksandar Vučić, s Miloradom Dodikom, usporedio ‘Oluju’ s Jasenovcem, rekla je kako bi je, da je na vlasti, bilo “sram biti u koaliciji s Miloradom Pupovcem”.

“Pupovac mrzi sve što je hrvatsko, ali su mu jedino dobre ‘ustaške’ kune. Jedna Vlada koja sebe naziva demokršćanskom, ne bi smjela imati takvog partnera. Rođen je u Hrvatskoj, a Hrvatska mu smeta! Milorad Pupovac je profesionalni Srbin, on je profesionalna baba narikača! Buni se, tuži se i plače za svoje osobno dobro… Voljela bih kada bi Miloradu Pupovcu i njegovoj rodbini istražili porijeklo imovine. Ali, to se nikada neće dogoditi, jer i mnogi Hrvati ne bi više mogli biti na vlasti kada bi se i njima istražilo porijeklo imovine. Tada bismo vidjeli tko živi za Hrvatsku, a tko živi od Hrvatske.

Govoreći o radu u Europskom parlamentu istaknula je kako je tamo “srpski lobi strašno jak“, ilustriravši to primjerom srbijanskog tabloida “Kurir” bliskog predsjedniku Aleksandru Vučiću: “’Kurir’ su stavljali u naše sandučiće. U jednom od brojeva vrijeđali su pokojnog predsjednika Tuđmana i Hrvatsku državu pa sam pitala Komisiju znaju li da država koja želi postati članicom Europske unije dijeli novine u kojima se vrijeđa i omalovažava državu koja već jest članica, kao i njenog predsjednika i utemeljitelja?! Maknuli su ‘Kurir’, ali samo iz moga sandučića! Opet sam se bunila, pa ‘Kurir’ više nije dolazio na moj kat. Na kraju sam se još jednom pobunila i sad više ne dolazi uopće u Europski parlament. ‘Kurir’ sam uspjela izbaciti, ali njihovi lobisti su ostali. Svaka država ima pravo na lobiranje i kada bi oni zaista govorili istinu, to meni ne bi smetalo, ali se bave tolikim lažima i neistinama, da je to nevjerojatno. A najviše me boli kada naši predstavnici na sve to šute”, naglasila je Ruža Tomašić.

Ruža Tomašić javila se za riječ u Europskom parlamentu točno 1.042 puta i među 12 posto je najaktivnijih eurozastupnika, od njih ukupno 751. Tomašić će na predstojećim izborima nositi listu Hrvatskih suverenista, koju čine Hrvatska konzervativna stranka, Hrast, HSP AS, a podržavaju je udruga Hrvatski bedem i Građanska inicijativa ‘Istina o Istanbulskoj’. Suverenisti su europsku kampanju započeli u Vukovaru: – Izabrali smo Vukovar za start kampanje jer je on simbol Hrvatske i naše pobjede. Vukovar je naš Feniks koji je ustao iz pepela i dalje prkosi. Pokazuje nama Hrvatima da se nikada ne smijemo predati.

U EP-u nisu uspjeli cenzurirati našu izložbu i govore o Vukovaru

Ruža Tomašić jedina je u Europskom parlamentu, u čak tri navrata, postavila pitanje o Jean-Michel Nicolieru:

“Uputila sam i pismeni dopis Europskoj komisiji. Pitala sam ih može li Francuska suditi ljudima koji su sudjelovali u njegovom mučenju i smrti. Odgovorili su mi – dapače! Isto tako su rekli da bi i Hrvatska trebala procesuirati te zločine.

Kada je u Europskom parlamentu, s dr. Antom Nazorom, organizirala izložbu ‘Vukovar 1991.’ Ruža Tomašić ispričala je kako su “tražili da im pokažemo slike koje ćemo postaviti! Sekretarijat Europskog parlamenta neke je slike htio cenzurirati! Tražili su i da im pokažem govor koji ću održati… Rekla sam im da nema problema, a onda sam napravila po svome. Kad su otišli, postavili smo sve slike i održali govor kakav smo mi htjeli. Za Dačića i njegovu izložbu o Jasenovcu u UN-u vrijedila su jedna pravila, a za nas u Europskom parlamentu, kada je u pitanju istina o Vukovaru – druga”, rekla je.

Tomašić je komentirala i ulazak Vučićevih naprednjaka u europsku pučku obitelj naglasivši kako to ne bi bilo moguće u grupi Europskih konzervativaca i reformista, jer tamo vrijedi pravilo da ako se jedan član ne slaže, novi ne mogu doći. “U našu grupaciju Srpska napredna stranka ne bi mogla ući jer bi se ja bunila. A za SNS je kod europskih pučana najviše lobirao David McAllister”, kazala je Tomašić.

Bilo bi dobro da Hrvatska ima jednog Viktora Orbana

Ruža Tomašić bi među Europskim konzervativcima i reformistima voljela vidjeti Orbanov Fides, koji je suspendiran iz EPP-a.
“Mislim da EPP čeka izbore, pa da vide kako će Orban proći. Ako dobije puno više zastupnika, ne vjerujem da će ga se usuditi izbaciti. I oni kalkuliraju. A s obzirom na to da će Orban dobro proći, nakon Europskih izbora bit će u poziciji diktirati svoje uvjete… Voljela bih da Fides prijeđe kod nas i dođe u Europske konzervativce i reformiste. Rastemo, Poljaka iz vladajuće stranke Pravo i pravda će isto biti više, bit će to grupa bez koje se neće moći”, naglasila je.

“Bilo bi dobro da i Hrvatska ima jednog Viktora Orbana,“ smatra Ruža Tomašić i dodaje: “On je izabran od mađarskog naroda i brani mađarske nacionalne interese. I on to radi super! U Europskoj uniji vole govoriti da su ujedinjeni u raznolikosti. Pa, neka onda dopuste tu raznolikost! Ujedinjeni su u raznolikosti tako dugo dok svi rade ono što Bruxelles kaže”, rekla je Tomašić i upozorava kako “europska elita želi Ujedinjene europske države po uzoru na SAD”.

Naglasila je kako to nije isto, jer za razliku od Amerike, gdje po dolasku ostavljate rodnu, dom, svoju kulturu i svoj jezik i svoju državu, u Europu čine suverene države, sa svojom kulturom, svojim jezikom”.
“Mi smo tu gdje jesmo, nigdje nismo otišli i zato trebamo biti Unija ravnopravnih država članica. Naše tržište neka bude jedinstveno, ali sve ostalo treba ostaviti državama članicama”, istaknula je Ruža Tomašić.

O Beljakovim ispadima: Dociraju mi budale, ponosna sam što sam rođena u Bosni

Govoreći o medijima koji više prate tračeve od rada hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, Tomašić je konstatirala kako “uvozimo smeće sa zapada“ dodajući kako je Hrvatska “kršćanska država u kojoj ljudi vjeruju u Boga. Trebamo držati do deset božjih zapovijedi, tako živjeti i tako se ponašati. Nažalost, mi sa zapada prihvaćamo sve što ne valja i to s obje ruke, umjesto da držimo do svojih tradicionalnih vrijednosti.“

Ruža Tomašić u Bujici nije ostala dužna niti Kreši Beljaku, šefu HSS-a i istaknutom članu tzv. Amsterdamske koalicije, koji ju je vrijeđao na društvenim mrežama, zato što je rođena u Bosni i živjela u Kanadi:

“Budale koje mi nešto predbacuju ili dociraju, bolje da šute. Na njihove se komentare mogu samo nasmijati. Ponosna sam što sam rođena u Bosni. Neka gledaju kroz povijest dokle je Hrvatska sezala… Hrvatski kraljevi su se krunili u Bosni. Pola Hrvata imaju pretke iz Bosne. Nikada Beljak o meni ne može toliko lošega reći, koliko može o samome sebi, svojim ponašanjem”.

Na pitanje kuna ili euro, Ruža Tomašić odgovara “definitivno kuna! Najavila i svoj dolazak na komemoraciju u Bleiburg. “Obavezno idem. I inače često odlazim na Bleiburg. Nažalost, koruška crkva je podlegla objedama koje su dolazile s lijeva”, zaključila je Ruža Tomašić.

Tomašić: Članak 13 Direktive o autorskim pravima vodi ograničenju slobode govora

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a glasovala je suzdržano na glasovanju o Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je usvojena na sjednici Europskog parlamenta u utorak, 26. ožujka 2019.

“Postignuti kompromis značajan je pomak u odnosu na izvorni tekst. Članak 11. sad je dobro uravnotežen i meni osobno prihvatljiv”, navodi u objašnjenju Ruža Tomašić koja je ukazala na presedan koji sadrži članak 13. ove direktive:

“Isto ne mogu reći za članak 13. koji i dalje sadržava fundamentalni problem – digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom.

Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi.

Ubačena odredba o iznimkama u slučajevima korištenja autorskog djela za kritiku, analizu, karikaturu ili parodiju, odnosno popularne memove, nije praktično provediva jer algoritmi nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru. Nju koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamo li roboti.

Zato, unatoč pomacima, glasujem suzdržano”, navela je u piropćenju Ruža Tomašić.

Tomašić: U slučaju Uljanik odgovornost IDS-a je iznimno velika

Ruža Tomašić

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić za portal priznajem.hr opširno je komentirala uhićenja vezana za slučaj Uljanik.

”Ako ova ima država ima ‘P’ od pravne države onda će slijediti trag novca, vidjeti tko su sve kooperanti, vidjeti koliko su novaca izvukli i gdje je taj novac, i pohapsiti naravno sve. I isto tako pozvati na odgovornost sve one vlade koje su do sada taj novac davale, jer ne možete vi biti 25-postotni vlasnik, a ne znati što se događa, i ne brinuti što se događa, pogotovo zato što su oni dobivali obavjesti o tome. Ljudi su se tužili, i nitko nije reagirao. Dakle, mi uopće nismo proaktivni, već smo reaktivni. Čekamo da netko nešto napravi pa onda reagiramo i čudimo se kako je to nešto moglo biti, a znali smo da bi to moglo doći. Svi oni koji su odgovorni trebaju odgovarati, onda ću početi vjerovati u pravnu državu”, poručila je Tomašić.

Tomašić se referirala i na tvrdnje da za Uljanik nema nade, kao ni za radnike pulskoga škvera. ”Naravno da ima nade, ali tvrtke se trebaju očistiti, osobito one koje su na državnim jaslama, iz njih se trebaju pročistiti lopovi. Ajde’ pokušajte takvo nešto u privatnoj tvrtci napraviti, znači, ako im se dopušta treba onda kazniti i onoga tko im je došao. Može se očistiti, ali mi tražimo brodove i naručujemo iz vana, pa ako smo tako dobra brodogradilišta zašto mi ne stvaramo naše brodove i katamarane, pa znamo da otoke treba povezati još više pogotovo zato što dobivamo i novac iz europskih fondova za te brodove”, naglašava europarlamentarka i naglašava da od hrvatske brodogradnje ne treba dići ruke, kao što se to moglo čuti iz redova Vlade.

”Treba vratiti pokradeni novac, oduzeti taj novac i vratiti ga nazad, a onda taj novac uložiti u brodogradnju i to pod nazodorom i to velikim. Treba upravna vijeća i nadzorne odbore uvjetovati da garantiraju svojom imovinom. Dakle, što god se dogodi oni će garantirati svojom imovinom pa da vidim onda kako će se događati stvari koje se sada događaju. Dokle god su političari tamo uhljebljeni i jedni drugima čuvaju leđa to će biti ovako kako je”, smatra Tomašić.

Poseban naglasak stavila je kada je o Uljaniku riječ na ulogu IDS-a, čija je odgovornost “iznimno velika”. ”U normalnoj državi kada netko kao Damir Kajin govori o svemu onome što se događalo, normalno bi bilo da Uskok nešto napravi. To bi bilo sasvim normalno da se svi ti ljudi privedu na razgovor, da se to istraži, i onda ako ništa od toga nije točno neka odgovara Kajin za klevetu. Znači, u normalnoj državi policija čita članke iz medija i onda po tome reagira, ako negdje piše da je netko lopov oni idu to istraživati. Znači, godinama se govori što IDS tamo radi da prodaje zemlju Talijanima, da zemlju prodaju kao poljoprivredno zemljište pa prenamjenjuju u građevinsko zemljište, možda su sve to objede, ali zašto ne provjeriti pa vidjeti, i te ljude ako su krivi privesti, a ne praviti se kao da se ništa ne događa i onda odjednom kad nešto eksplodira čudimo se kako je do toga došlo, a sami smo krivi jer nismo reagirali”, zaključuje Ruža Tomašić.

Tomašić osigurala dodatnu godinu za povlačenje sredstava iz EU

U srijedu 13. veljače na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument Odbora za regionalni razvoj (REGI) u aktualnom mandatnom razdoblju. Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj se proračunske obveze izvrše, kako bi Republika Hrvatska ovo pravilo mogla zadržati u Partnerskom sporazumu za buduće programsko razdoblje. N+2 pravilo koje je ovim amandmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

“Mi predlažemo N+3 zato što je Hrvatska najnovija članica koja je apsorbirala najmanje EU sredstava pa time dobiva dodatnu godinu. Sada moramo lobirati kod malih država članica i država korisnica da u trijalogu prođe N+3 jer uglavnom velike članice koje uplaćuju novac na razne načine nastoje da se taj novac ne iskoristi jer se onda vraća državi platiteljici” – izjavila je Tomašić tom prilikom.

“Ako Vijeće ipak izglasa N+2 pravilo mi kao najnovija država članica imamo pravo tražiti izuzeće, naš premijer i ministarstvo vanjskih poslova, kako bi za nas ostalo pravilo N+3”, napominje Tomašić.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova.

Sljedeći tjedan počinju trijalozi, tj. sastanci Vijeća (država članica), Europske komisije i Europskog parlamenta. Iznimno je važno da se tijekom trijaloga ne izmijene važne stavke koje su usvojene tijekom današnjeg glasovanja, posebice vezano uz nastavak primjene pravila N+3.

Tomašić će se i u trijalozima koji slijede, kao i u onima do sada, neumorno boriti za važne interese Republike Hrvatske.

Ujedinjena hrvatska desnica predstavila platformu “Hrvatski suverenisti”

Danas, 9. veljače 2019. je u Zagrebu javnosti predstavljena politička platforma Hrvatski suverenisti. Predstavnici i čelnici koalicije Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i Hrast-a, Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a, europarlamentarna zastupnica i doporedsjednica HKS-a Ruža Tomašić, predsjednik Hrast-a Ladislav Ilčić i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, predstavili su novu proširenu platformu hrvatske desnice pod nazivom Hrvatski suverenisti koja će izaći sa svojom listom kandidata na predstojeće europarlamentarne izbore u svibnju ove godine.

Novi članovi proširene platforme su Kristina Pavlović iz Građanske inicijativa Istina o Istanbulskoj, general Željko Sačić iz inicijative Hrvatski bedem, Rozalija Bartolić, predsjednica Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Tanja Polić Marković, predsjednica Udruge obitelji umrlih Hrvatskih branitelja, a platformu su podržali i na zajedništvo pozvali politički pisac i diplomat, prof. dr. Tomislav Sunić, hrvatski dragovoljac Domovinskog rata, vukovarski branitelj i bivši zatočenik srbijanskih logora Predrag Peđa Mišić.

Predsjednik HKS-a i vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček istaknuo je da je Hrvatskoj potrebna ovakva politička opcija jer Hrvatska iz godine u godinu gubi dio suvereniteta što se vidi iz slučajeva prihvaćanja Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma. Hrvatski suverenisti će štititi interese Hrvatske u Bruxellesu i tamo će ići s mišljenjem, a ne po mišljenje”, istaknuo je Pavliček naglasivši kako suverenistička platforma ostaje otvorena za nove članove i opcije koje će predstaviti u idućim danima. Pavliček je kazao kako Hrvatski suverenisti još nisu sastavili listu za europarlamentarne izbore, ali da će na njoj biti predstavnici udruga koje su pristupile novoj suverenističkoj platformi.

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić istaknula je kako će Hrvatski suverenisti i dalje biti članovi Europskih konzervativaca i reformista koji se jedini u Europskom parlamentu bore za Europu koja će biti zajednica suverenih država, a ne Sjedinjene europske države za koju se zalažu europska ljevica i liberali. “Ako se to ostvari, Hrvatska će biti jedna država i jedna mala regija u Europi”. “Trebamo ljude koji će u Europi reći što Hrvatska želi. Ljudima je dosta ovakve Europe. Znamo da je vrijeme globalizma i da se radi na okrupnjavanju, ali to ne smije biti na račun malih država”, upozorila je Ruža Tomašić dodajući kako zahvaljujući vanjskoj politici dosadašnjih Vlada većina europarlamentaraca ne zna što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović Hrasta rekao je da kako su hrvatski suverenisti dosadašnjim angažmanom pokazali što to znači biti suverenist. “To znači reći ne Istanbulskoj konvenciji, ne Marakeškom sporazumu, to je blokada Srbije na putu prema EU ali s ciljem da se vidi istina, da se plati ratna odšteta. Hrvatski suverenisti odlučni su u obrani Hrvatske i Hrvata u BiH i dijaspori i siguran sam da će hrvatski narod prepoznati ovo što mi radimo i za što se zalažemo”, rekao je Zekanović.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je kako je “Plenkovićev HDZ skrenuo oštro ulijevo i Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala jedna od najposlušnijih država koje slijede globalističke ideje, a zatiru tradicionalne vrijednosti na kojima je opstao hrvatski narod. Hrvatski narod danas traži zajedništvo onih koji vide Hrvatsku kao suverenu državu. Zato smo danas ovdje da predstavimo ovo zajedništvo koje nema alternativu”, rekao je Ilčić naglasivši kako će s obzirom na potrebu suverenističkog pristupa Hrvatski suverenisti postići velike rezultate na europarlamentarnim izborima, ali i na sljedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Kristina Pavlović iz građanske inicijative Istina o Istanbulskoj rekla je kako su građani vidjeli kako se postupa, prema njima, kako se postupa prema njihovim potpisima. “Vlast se boji promatrača, spremni su uništavati dokaze o tome što su radili”, naglasila je Pavlović i pozvala 400.000 hrvatski građana koji su potpisali referendum da podrže ovu platformu koju u čine udruge i stranke koje su riječima i djelima pokazale da cijene vrijednosti koje određuju hrvatski narod.

General Željko Sačić, koordinator građanske inicijative Hrvatski bedem istaknuo je da svi istinski slobodnomisleći hrvatski domoljubi i branitelji pozdravljaju zajedništvo hrvatskih domoljubnih snaga kojemu je na čelu poštovana eurozastupnica Ruža Tomašić. Očekujem da će mnogi drugi pristupiti ovoj zajednici slobodnomislećih domoljuba i da ćemo zaustaviti tužan niz zatiranja svakog oblika suverenizma i hrvatstva, istaknuo je Sačić koji je osudio nedavno davanje odličja Budimiru Lončaru.

Profesor Tomislav Sunić istaknuo je kako ova platforma nije huškačka niti je protiv Europske unije. “Ne dižemo revolucije. Želimo zaštiti suverenitet i da se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu i drugdje. Ako gledamo što je Europska unija učinila do sada, možemo zaključiti da nisu baš ispunili svoju zadaću”, rekao je Sunić naglasivši kako se “vani puno govori o nekompetentnosti Europske unije da riješi migrantsku krizu koja je postala seoba naroda i koja može imati nepovoljne ishode za Republiku Hrvatsku”, rekao je Sunić. Dodao je kako se u kuloarima Europske unije sve više govori o “Euroslaviji” te kako se nada da EU neće i završiti kao bivša Jugoslavija.

Održana konferencija HKS-a i HRAST-a “Budućnost hrvatskog i europskih društava”

U subotu, 02. veljače 2019. godine HRAST i Hrvatska konzervativna stranka u Zagrebu su organizirali konferenciju pod nazivom “Budućnost hrvatskog i europskih društava”.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je da je konferencija ‘Budućnost hrvatskog i europskih društava’ okupila hrvatske i inozemne stručnjake koji svjedoče o nužnosti i aktualnosti općeljudskih vrijednosti u politici, odnosno, o zalaganju za kršćanske vrijednosti koje povijesno određuju hrvatski narod.

Dodao je kako je zajedništvo neophodno s obzirom na sve što ‘smo do sada učinili i vidjeli da se velik dio Hrvatske pobunio protiv Plenkovićevog skretanja u lijevo i protiv marginalizacije, kada su nas pokušali izmanipulirati sa svim potpisima o referendumskim inicijativama koje smo radili’.

Predsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, govoreći o kršćanskom načinu života i njegovim odnosima s politikom, ocijenila je da politika trenutno pobjeđuje nad kršćanskim načinom života.

‘Glas manjine pobjeđuje, stoga moramo postati glasna većina. Mi smo se uplašili i bojimo se, ali nemamo se čega bojati. Imamo svoja prava koja ćemo konzumirati i pokazat ćemo da nismo nazadni’, poručila je. Europska politika će se promijeniti Ilčić je ocijenio kako će izbori za Europski parlament pokazati kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i da će se europska politika promijeniti jer je koalicija pučana i socijalista na europskoj razini ‘praktički propala’.

Dodao je kako u Saboru, kada netko govori o vrijednostima, ‘uvijek ga se pakira u ideologiziranje, koje nam je navodno nepotrebno’. ‘Ta je floskula pala. Danas je jasno da upravo vrijednosti stoje u temelju svakog ekonomskog razvoja i održivosti društva’, kazao je.

Najavio je da će vodeći ljudi stranke sigurno biti na izbornoj listi kako bi se vidjelo njihovo zajedništvo, dodavši da su svi spremni staviti se na raspolaganje za ono o čemu govore. Tomašić je rekla da se neće kandidirati na novim europskim izborima ako dovrši trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta o ribarstvu.

‘U tom slučaju napravila bih nešto što nitko od zastupnika nije napravio i otišla bih ponosno u mirovinu. Ali ako trijalog nije gotov, moram ići, ako me narod izabere. Željela bih ga završiti kako ne bi došao u ruke Talijana, jer bi u tom slučaju naši ribari nastradali’, rekla je. Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Marek Jurek poručio je kako se samo isticanjem društvenih pitanja i problema može potaknuti građane da izađu na izbore, dok se mladima moraju predložiti vrijednosti poput vjere, ljubavi prema domovini, važnosti obitelji i žrtvovanja.

Ruža Tomašić nastavlja nizati pobjede za Hrvatsku u EU parlamentu!

U utorak 22. siječnja Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta usvojio je Uredbu o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument navedenog odbora u aktualnom mandatnom razdoblju! Zastupnica Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj je projekt odobren, tako da bismo sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. mogli koristiti do 2023. N+2 pravilo koje je ovim amadmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova. Zastupnica Tomašić izrazila je nadu da će se navedene stavke realizirati i u praksi.

Podsjetimo, najprije je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu 2018., prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) kojim je Hrvatska dobila 158 milijuna eura, pa se ovaj njezin današnji uspjeh smatra samo još jednim u nizu.

Ruža Tomašić i Hrvoje Zekanović za bezrezervnu blokadu Srbije

U petak 18. siječnja 2018. godine Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić i Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović u Saboru su održali konferenciju za novinare i pozvali Vladu RH na bezrezervnu blokadu i zatvaranje pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom dok se ne počnu rješavati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije.

Tomašić je upozorila da u EU i u Europskom parlamentu nije dovoljno iskomunicirano što se dogodilo u Domovinskom ratu, jer dobar dio zastupnika misli da je riječ o građanskom ratu.

Kazala je da ona svima objašnjava što se dogodilo te da joj tada kolege u EP uzvrate ‘vi ste budale, što im toliko popuštate?’. „Je li loše tražiti da se sve opljačkane umjetnine vrate, je li loše tražiti da se kaže gdje su grobovi naših najmilijih i da naši zarobljenici koji su bili u logorima dobiju odštetu? Ne znam koga se mi bojimo“, zapitala je Tomašić.

“Svi naši koji idu tamo pregovarati idu s figom u džepu ili se boje izravno reći da su Srbi napali Hrvatsku jer se zna da se sada Srbiji gleda kroz prste“, dodala je, napomenuvši da će „još oni od nas tražiti odštetu samo zato što se bojimo“.

Zekanović sugerira da bi Srbiji za ulazak u EU uvjet trebao biti priznanje srbočetničke agresije na Hrvatsku i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj. Najavio je da će njegova stranka inzistirati na ovoj temi sve dok premijer Andrej Plenković „ne kaže ‘dosta’ i ne počne se ponašati kao suverenist“.

Podsjetio je da je Slovenija Hrvatskoj u pregovorima blokirala devet poglavlja zbog spora oko Savudrijske vale, a riječ je o nama prijateljskoj zemlji, dok je Srbija zemlja s kojom smo relativno nedavno ratovali.

“Jako mi je bilo žao čuti premijera Plenkovića kako je, kada sam ga pitao što radi po ovom pitanju, sa simpatijama govorio o Srbiji, a s dosta velikim animozitetom prema Sloveniji“, rekao je Zekanović, istaknuvši da misli da sa svim susjedima trebamo imati dobre odnose, ali da se trebaju riješiti otvorena pitanja.

“Ako Hrvatska ne iskoristi svoju trenutačnu poziciju punopravne članice EU, što Srbija želi postati, zapamtite da Hrvatska nikada neće moći riješiti otvorene sporove sa Srbijom, a imamo ih jako puno. Imamo spor po pitanju granica, nestalih u Domovinskom ratu, pitanje priznavanje ratne agresije i ratne odštete“, istaknuo je Zekanović.

“Nijedna hrvatska vlada nije imala hrabrosti tražiti od naših istočnih susjeda ono što nam pripada, da nam se namire svi troškovi koje imamo zahvaljujući srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku, i to je nedopustivo“, poručio je HRAST-ovac.

Inzistiramo da hrvatska Vlada traži od međunarodne zajednice da se Srbiji uvjetuje ulazak u EU rješavanjem otvorenih sporova s Hrvatskom, zatražio je Zekanović.

Komentirajući jučerašnji boravak SDSS-ova Milorada Pupovca u Beogradu kada je u posjet stigao ruski predsjednik Vladimir Putin, Zekanović je rekao da je “Pupovac ekspozitura srbijanske politike u Hrvatskoj“.

“On zastupa njihove stavove i to nije tajna. Žalosti me što Pupovčev trojac čini ključnu većinu u Saboru o kojoj ovisi Plenkovićeva Vlada, a još me više žalosti što Plenković po tom pitanju ništa ne radi“, kazao je.

Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Veliki intervju Ruže Tomašić za tportal.hr

Ruža Tomašić

Nakon više od 20 godina rada na našoj političkoj sceni Ruža Tomašić se povlači u mirovinu. Kad joj iduće godine završi mandat u Europskom parlamentu, zauvijek će napustiti zastupničke klupe i posvetiti se obitelji s kojom živi na Korčuli. Zbog čega se odlučila na to, kako ocjenjuje svoj politički rad, što misli o trenutnim liderima hrvatske desnice i kako vidi svoje umirovljeničke dane, otkrila je u intervjuu za tportal
Kanadska policajka Ruža Tomašić vratila se 1991. u Hrvatsku na poziv našeg prvog predsjednika Franje Tuđmana. U Kanadu je otišla s 15 godina jer joj je ondje živjela sestra, a obitelj joj je u bivšoj Jugoslaviji bila proganjana zbog političkih stavova.

U zemlji javorovog lista školovala se za policajku i u svojoj klasi bila je najbolja u borilačkim vještinama, a potom je postala prva kanadska policajka na motoru. Zahvaljujući tim vještinama bila je kaskaderka u dvadesetak epizoda TV serije ‘Dosjei X’.

Tuđmana je upoznala dok ga je čuvala za vrijeme njegova posjeta Vancouveru. Nakon povratka u Hrvatsku radila je u njegovu osiguranju da bi se 1992. zbog teške bolesti vratila u Kanadu. Nakon što ju je 1998. pobijedila preselila se na Korčulu, odakle joj je porijeklom suprug, te se bacila u političke vode.

Prvo se priključila Hrvatskoj stranci prava (HSP), a nakon što se razišla s Antom Đapićem, osnovala je HSP dr. Ante Starčević. Prije četiri godine istupila je iz stranke te se 2015. pridružila Hrvatskoj konzervativnoj stranci (HKS), čiji je i danas član.

S Tomašić, jednim od najprepoznatljivijih lica hrvatske desnice zadnjih dva desetljeća, razgovarali smo u prostorijama HKS-a u Zagrebu, prije njezina puta za Bruxelles. Prije početka intervjua zamolila nas je da je fotografiramo pored slike, poklona jednog branitelja, na kojoj je prikazana seljanka pored ognjišta.

‘Slikaj me ispred ognjišta, ionako nas zovu ognjištarcima’, dobacila je uz smijeh.

Vrijeđa li vas kad vas zovu ognjištarkom?

Ne. Znam što sam tko sam i otkud sam došla. Konzervatizam znači tradicija. Ja se držim tradicije. Da smo se mi Hrvati držali tradicije, ne bismo uvozili svakako smeće koje dolazi izvana.

Pojam konzervativac ima negativnu konotaciju kod nas. Zašto?

Zbog vas, medija.

Uvijek smo mi krivi…

Što god se dogodi, vi ste uvijek krivi. Što ćete… (smijeh)

Tko je lider konzervativaca na našoj političkoj sceni?

Konzervativac ili pravaš je onaj koji živi bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Lako se može vidjeti tko se toga drži kroz život. Naša pravaška scena se prvo treba očistiti od svih onih koji tako ne žive. Tada bi to bila fantastična grupa ljudi.

Zbog čega to ne napravite i ujedinite se u veliku stranku? Danas ima toliko stranaka koje se zovu HSP plus nešto da je to smiješno.

Ne mora to biti jedna stranka. Ali kad dođu izbori i razgovara se o koaliciji, onda svi misle kako mogu sami. Tad na izborima svaka stranka dobije 0,5 posto glasova. Sve vam je to zbog ega. Nažalost, ego je uvijek jak među desnim političarima.

Nedavno je vaša Hrvatska konzervativna stranka (HKS) ušla u partnerstva s HSP-om i Hrastom – je li cilj neka veća pravaško-konzervativna koalicija?

Na tome radi predsjednik HKS-a Marijan Pavliček. Neću se miješati u njegov posao. Mislim da odlično vodi stranku. Mlad je čovjek s jakim živcima, koje ja više nemam. Mi stariji trebali bismo se povući i prepustiti stvari mladima. Mladi imaju manji ego i njihova je budućnost. Mi smo pokazali ono što možemo. Govorim ‘mi’ iako nikad nisam bila na vlasti, ali ne mogu reći ‘oni’ jer sam dio politike… Mi smo mladima uništili budućnost.

Zar ipak niste previše samokritični?

Ponavljam, nisam bila na vlasti i nisam je mogla zloupotrijebiti, ali sam godinama dio političke grupacije. Mladima ne da nismo osigurali bolju budućnost, već smo je uništili… Možda se nisam dovoljno borila da to promijenim.

Ali ipak je Hrvatska, otkako ste vi u politici, od početka 90-ih do danas, napredovala. Nije sve tako crno.

Iz razgovora s mladima koji su otišli iz Hrvatske shvatila sam kako oni nisu otišli zbog posla i plaća i zato što se boje za svoju egzistenciju. Otišli su jer su ogorčeni nepotizmom i uhljebljivanjem. Što vam znači dobra plaća ako vam zapovijeda netko tko je slabije obrazovan? Njegova jedina prednost je to što ima dobro zaleđe, netko ga gura. Ne možete trpjeti da vam zapovijeda takva budala. Tako je na jako puno mjesta. U državnim tvrtkama svi su zaposleni preko veze. Te firme gube novac poreznih obveznika koji ih saniraju, umjesto da štetu namire ljudi koji ih vode.

Kako to promijeniti?

Jedino na izborima. Ali kod nas ljudi više razmišljaju o tome koji će par cipela kupiti nego koga će zaokružiti za sljedeće četiri godine.

Hrast i grupacija oko Željke Markić sad se čine kao vodeće stranke na desnici. Međutim oni nisu u najboljim odnosima. Kako to komentirate? Na čijoj ste strani?

Iskreno, nemam puno vremena detaljno pratiti dešavanja na našoj političkoj sceni. Trenutno radim na dva važna izvješća za Europski parlament. Jedno je o višegodišnjem upravljanju malom plavom ribom, a drugo je o fondovima za regionalni razvoj. Oba izvješća moram završiti do ljeta i imam jako puno posla.

Razumijem vas, ali sigurno imate neko mišljenje o Hrastu i njegovim čelnicima Ladislavu Ilčiću i Hrvoju Zekanoviću?

Oni su na dobrom putu. Ilčić je rekao da će se povući u sjenu i prepustiti Zekanoviću da vodi glavnu riječ. Ilčić naime smatra kako mu imidž među građanima nije dobar. Time je pokazao da mu je interes stranke važniji od ega. Bilo bi odlično kad bi se tako ponašali svi političari.

Što mislite o Željki Markić?

Ona ima pametnih ideja, ali previše solira. Bilo bi bolje da više surađuje s drugim konzervativcima. Ali ona je uvjerena da više može napraviti sama…

Vidite li među nabrojanima budućeg lidera hrvatskih konzervativaca, nekoga tko bi vas mogao ujediniti?

Doista mislim kako to može biti Marijan Pavliček. Mlad je čovjek, ima obitelj, profesor je i živi u Vukovaru.

Sve je to lijepo, ali ima li on karizmu? Koliko je jaka ličnost?

Ima karizmu. Spretan je i snalažljiv čovjek. Pravi je konzervativac, ali ne u smislu da tvrdoglavo provodi svoje, već će svakog saslušati i uvažiti njegovo mišljenje.

Podržavate li referendum oko promjene izbornih pravila i smanjenja prava zastupnicima nacionalnih manjina?

Izborni sustav se treba mijenjati. Podržavam inicijativu da građani biraju više zastupnika po imenu i prezimenu, ocjenjujući ih po njihovom dotadašnjem radu. Kad je riječ o pravima manjinskih zastupnika, ne znam kako će se to urediti. Što se mene tiče, ja bih voljela da su svi saborski zastupnici ravnopravni te da svi imaju isti broj glasova i istu težinu u Saboru. Sve manjine su građani Republike Hrvatske. Sve manjine su politički Hrvati. Svaka čast na kulturnoj autonomiji, ali ne i na političkoj.

Usvojili smo Istanbulsku konvenciju, ali konzervativci se s time ne mire i traže referendum. Podržavate li to?

Protiv sam Istanbulske konvencije. Da se htjelo zaštititi žene od nasilja, onda bi se sve bitno moglo reći u deset rečenica – kako će se to provesti, u koje vrijeme i koje će biti kazne za nasilnike. Ovako imate tekst u kojem se na nekoliko mjesta spominje rodna ideologija. Zašto, zbog čega!? Ako znate kakav je narod i što narod želi, onda je to nepotrebno.

Ali Istanbulska konvencija uopće u prvi plan ne stavlja rodnu ideologiju.

Zašto se onda ona spominje na pet, šest mjesta ako znate da će to izazvati podjele? Zbog čega nas treba nadgledati udruga GREVIO? Oni će nam govoriti što i kako treba. Smatram da je to nepotrebno.

Mislim da ste u krivu. Istanbulska konvencija nema veze s rodnom ideologijom, ali i da ima – čega se toliko bojite?

Bojim se onoga što je u svijetu već počelo…

Što je to počelo?

Nema više mama i tata, već roditelj 1 i roditelj 2. Nema ona i on, već ono. Ne znam što sve ne… Ponavljam, ako hoćete odraditi posao kako treba i zaštititi žene od nasilja, onda ćete napisati kratak i jasan zakon. Ovako se samo nešto muti i naravno da će ljudi sumnjati u tu konvenciju.

Vidim da još uvijek imate žara kad govorite o politici. Zbog čega ste se odlučili povući u mirovinu?

Vrijeme je za mlade i za to da mladi sami kroje svoju sudbinu. Mi nismo uspjeli napraviti ono što smo trebali… Svi politički fosili bi trebali otići. Svečano objavljujem da se neću više kandidirati za Europski parlament. Možda budem na listi za europske izbore da pomognem svojoj stranci, ali više neću u zastupničke klupe. Idem u mirovinu i vraćam se životu na Korčuli.

Idete baš u mirovinu ili ćete ipak nešto raditi?

Nisam još odlučila… Možda otvorim cvjećarnicu. Imam maslinik, a i dvije prekrasne unučice.

Koliko je naporno raditi u Bruxellesu? Možete li se to usporediti s radom u Saboru?

Jako je naporno, osobito ako putujete iz Korčule. Izgubim dva dana samo na put. U Europskom parlamentu, za razliku od Sabora, puno se radi na konkretnim stvarima preko odbora. Detaljno i iscrpno radi se na svakom zakonu. Sve je puno ozbiljnije i zahtjevnije. U Saboru je dovoljno da imate pet-šest replika na dan i super ste. Voljela bih kad bi se kod nas uveo takav rad kroz odbore. Nadala sam se da će to uvesti Plenković. On zna kako se radi u Bruxellesu. Tad bi u Sabor stizali odlični zakoni, a ne da ih morate mijenjati za šest mjeseci.

Plenkovićeva vlada se dosad nije baš iskazala. Nema reformi. Hoće li odraditi svoj mandat do kraja?

Očekivala sam više promjena. Ali opet, to nije Vlada jedne stranke. Što god pokušate, morate se usuglasiti sa svojim partnerima. To je više trgovina. Istina je da ima tanku većinu u Saboru i teško je raditi zbog toga, ali odradit će on mandat do kraja.

U svađi je s predsjednicom Grabar Kitarović. Kakvu to poruku šalje građanima?

Trebali bi riješiti sve razmirice iza zatvorenih vrata. Dogovoriti se oko toga što tko radi. Ovakav način javne komunikacije nije primjeren, posebno što dolaze iz iste stranke.

Kako ocjenjujete rad predsjednice?

Samo ću reći da bih ja, kad bih bila na njezinu mjestu, smijenila neke savjetnike…

Koga točno?

Neću reći… Neka samo pogleda kako su prošle neke njezine inicijative i sve će joj biti jasno. Njoj ne zamjeram ništa.

Da se ne povlačite iz politike, mogli biste se kandidirati za predsjednicu?

Mogu samo zamisliti svoga supruga kao first lady (smijeh). Nije to za mene. Nisam diplomat. Ne znam govoriti diplomatski. Otvoreno kažem što mislim, a to nije dobro za politiku.

Hoće li vam nedostajati politika?

Neće.

Jeste li požalili što ste ušli u politiku?

Jesam, puno puta. Mislim da je to bila pogrešna odluka… Valjda sam jedna od rijetkih političara koja je s više novca ušla u politiku nego što će iz nje izaći.

Što vam je najgore u politici?

Dvoličnosti ljudi. To mi se najviše gadi. Znam ljude koji su lopovi i prevaranti, ali govore o domoljublju i bogoljublju, a znaš da tako ne žive.

Nedavno ste izjavili kako su vas neki ljudi ucjenjivali i to s pravaške strane. Čak su vam prijetili objavom fotografija seksa s nekim poduzetnikom na jahti. Postoje li takve fotografije?

Ne postoje. Sve je to izmišljotina. Da bilo što takvo postoji, već bi odavno isplivalo. Ispričat ću vam jednu anegdotu. Kad sam čula za priče o tim fotografijama, razgovarala o tome sa svojom obitelji. Suprug mi je rekao kako oni mogu montirati moju glavu na nečije tijelo. Tad sam mu rekla da ćemo pričekati objavu slika. Ako se radi o nekom prekrasnom, seksi tijelu, tad ćemo jedno i drugo potvrditi da sam to ja. (smijeh)

Čime se ponosite iz svoga političkog rada?

Kao zastupnica u hrvatskom Saboru mnogo toga sam napravila u borbi protiv narkotika. U Europskom parlamentu dosta sam pomogla našim ribarima te za regionalni razvoj. Zahvaljujući mojim amandmanima, novac iz fondova dijeli se prvo od najmanjih općina, a onda prema većim jedinicama.

Na Korčuli ste bili poveli rat protiv dilera narkotika. Zbog toga su vam prijetili, čak su vam bili pretukli sina. Je li danas manji problem droge na Korčuli?

Situacija je mnogo bolja. Morate imati na umu to kako je tada u kratkom vremenu od predoziranja umrlo sedam mladih osoba. Od tada se takvo nešto nije desilo. Prijetnji je bilo, ali sve je prošlo… ne želim se prisjećati ružnih stvari.

Na Korčuli živite od 1998. godine. Kako su vas prihvatili otočani?

U početku je bilo teško. Osnovala sam HSP i za njih sam tad bila ustaša. Ali kad su vidjeli da sam normalna osoba, spremna pomoći, prihvatili su me. Jedino što ću za njih uvijek biti vlajina. (smijeh)

Godinama ste živjeli u Kanadi i bili ste dio hrvatske dijaspore. U Saboru naše iseljenike predstavlja Željko Glasnović. Njegove najčešće teme su komunisti, bivša Jugoslavija, partizani… Zar ništa drugo ne zanima Hrvate koji žive u inozemstvu?

Poštujem gospodina Glasnovića i sve ono što je radio, ali bih isto voljela da proširi svoje vidike i okrene se gospodarstvu. Sad, kad imamo Hrvatsku, od saborskih zastupnika voljela bih čuti odgovore na pitanja kako ćemo živjeti u toj Hrvatskoj.

Drugi svjetski rat, partizani, ustaše… to su još uvijek česte teme naših političara. Kad će to prestati? Kad ćemo konačno zatvoriti tu stranicu naše povijesti?

Kad nemate bolje ideje, onda se vraćate na ustaše i partizane. A opet, kad razmišljate o Drugom svjetskom ratu, tad vidite kako tu nije sve istraženo. Mi taj rat nismo završili jer ga… nismo završili. Istina o Drugom svjetskom ratu bila je nametana od jedne strane. Sad, kad imate priliku čuti i drugu stranu, vidite da nije sve baš jasno. Sve naše Vlade su krive zato što to nije okončano. Trebali su reći povjesničarima – nema subvencija, nema novca dok ne razriješite godinu po godinu, mjesec po mjesec, ako treba dan po dan, od 1941. do 1945. godine. Sve se mora potkrijepiti dokazima.

Što se to treba dokazivati? Uzmimo konkretno logor u Jasenovcu. Imate točan popis više od 80.000 ubijenih. Ali opet to nekima nije dovoljno.

Ništa nije dokazano. Imate čovjeka iz Orebića, čijeg su oca ubili partizani na Korčuli, a on je na popisu u Jasenovcu. Slaven Letica je rekao kako je njegova sestra, koja je umrla u partizanskom izbjegličkom logoru El Shattu, isto u Jasenovcu. Kad su saveznici bombardirali Kaštel Sućurac, u crkvi su poginuli deseci ljudi. I oni su završili na popisu u Jasenovcu. Idemo naći dokaz za svako ime. Tad niti jedna strana neće manipulirati podacima.

Dobro, što je onda Jasenovac za vas? Koncentracijski logor ili samo radni logor?

Čitam jedno, čitam drugu stranu… ja više ne znam što je bilo.

Ne znate što je bilo u Jasenovcu?

Znam što je bilo. Ljudi su ubijani. Ali sad neki pišu kako je to bio radni logor. Ne vidim da je netko tužen, zatvoren zbog toga… Zašto ih nitko ne tuži i ospori tu priču? Zato sam za to da se ustanovi što je točno tamo bilo. Idemo godinu po godinu, osobu po osobu… Kad to napravimo, onda će se i lijevi i desni pokloniti svim nevinim žrtvama. Moja policijska struka voljela bi da se tako napravi. Za sve postoje arhive. Ako ne kod nas, onda u Njemačkoj ili SAD-u.

Ponašate li se kao policajac i u svom svakodnevnom životu, s obitelji?

Samo želim da se kaže istina. Laži ne volim.

Što vam rade djeca?

Sin Tomislav ima 30 godina. Bio je u vojsci. Odmalena je htio biti profesionalni vojnik i zbog toga je napustio fakultet. Ali mu se vojska zgadila jer se nije napredovalo prema zaslugama, već zahvaljujući vezama i poznanstvima. Zatim je završio fakultet za krizni menadžment. Trenutno traži posao. Živi s nama na Korčuli. Kći Zrinka živi u Šibeniku. Suprug i ona imaju svoj biznis.

Oni dijele s vama iste konzervativne političke stavove?

Manje su konzervativni, ali temelji su isti. U nekim stvarima su moderniji.

U čemu se ne slažete?

Oni su za istospolne brakove, a ja sam protiv toga. Osobe istog spola mogu živjeti u registriranoj zajednici, ali se to ne može zvati brak. Nije još vrijeme za to. Neka sve ide svojim tijekom. Jedna me gej političarka napala u Europskom parlamentu. Rekla mi je kako ona samo želi biti ravnopravna sa mnom. Ali po prirodi muško i žensko kreiraju dijete, a ona ne želi tako, već na drugi način. Znači, mi nismo ravnopravni.

Kako to mislite da nije vrijeme za gej brakove? Kad će biti vrijeme za njih?

Danas vam pretuku dijete jer ima drugačiju frizuru ili jaknu. Zamislite što sve mora proći dijete čiji su roditelji istog spola. Vidite, ima jedna prekrasna djevojka koja je gej. Ja sam je školovala. Dolazi iz siromašne obitelji i nitko joj nije mogao pomoći. Zbog toga sam joj ja plaćala školovanje. Ona živi sa svojom partnericom. S tom djevojkom imam super odnos. I ona mi je sama rekla kako ne želi dijete jer mu ne želi priuštiti neugodnosti. Možda jednog dana, ali ne sad. Okolina još nije spremna.

Pomažete li još nekome osim te djevojke?

Pomažem… Imam listu svih kojima šaljem novac za školovanje, liječenje ili nešto drugo. Zato sam vam rekla da sam s više novca ušla u politiku nego što ću iz nje izaći. Moja je obitelj bila jako siromašna. Znam kako je gladan otići na spavanje. Opet, ima ljudi koji su jako nezahvalni. Pomognete im koliko možete, a oni žele još. Nekoliko puta sam se opekla… ali ne mogu okrenuti glavu jer se bojim onoga gore.

Kako provjeravate te ljude da nisu prevaranti?

Imam prijatelje koje zamolim da provjere. Imala sam tako jednu ženu iz Splita. Poslala sam joj novac nekoliko puta. Tad sam zamolila poznanika da je posjeti. Otvorila mu je vrata sva sređena. Ispostavilo se kako ima problem s kockom. Otad sve provjeravam…

Hoćete li nastaviti financijski pomagati tim ljudima kad se povučete iz politike?

Ne. Oni već znaju da ću se, kad završim političku karijeru, u potpunosti posvetiti obitelji.

Izvorni članak možete pronaći ovdje.