Ruža Tomašić uvjerljivo najaktivnija hrvatska eurozastupnica

Ruža Tomašić

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uvjerljivo je najaktivnija zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu (EP) u sazivu od 2014. do 2019. godine.

Prema posljednjoj, ažuriranoj službenoj ranking listi zastupnika u Europskom parlamentu zastupnica Tomašić 70. je najaktivnija zastupnica od ukupno 751 zastupnika, odnosno nalazi se među devet posto najaktivnijih zastupnika. U navedenom razdoblju Tomašić je imala pet izvješća u svojstvu glavne izvjestiteljice EP-a, 32 izvješća u ulozi izvjestiteljice u sjeni, 27 izvješća za mišljenja, 641 podnesen amandman, 329 supotpisanih rezolucija, 1089 govora na plenarnim sjednicama i 153 pitanja za pisani odgovor Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Ruža Tomašić dobila je 107 206 preferencijalnih glasova na izborima za Europski parlament 2014. godine i tijekom svog mandata beskompromisno se borila za hrvatske nacionalne interese kroz rad u Odboru za ribarstvo (PECH) i Odboru za regionalni razvoj (REGI).

U siječnju 2018. Europski parlament usvojio je Uredbu o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman Ruže Tomašić kojim je obrisan članak Mediteranske uredbe koji je onemogućavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto njihove visine. Koliko je važna ova Uredba za hrvatske ribare govori činjenica da ribolov okružujućim mrežama plivaricama čini 89 posto našeg ribarskog ulova, a odvija se u priobalnim područjima u kojima dubine zbog promjenjive konfiguracije tla značajno variraju, što ovaj amandman čini apsolutno prioritetnim pitanjem za Republiku Hrvatsku.

U rujnu 2018. Europski parlament je na plenarnoj sjednici usvojio izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama. Izmjenom postojeće uredbe osigurano je povećanje financijske omotnice za 158 milijuna eura bez zadiranja u kohezijsku politiku kojom se smanjuju razlike u razvijenosti među državama članicama EU-a. Republika Hrvatska posebno je profitirala ovom izmjenom, budući da je jedna od aktivnijih korisnica Programa.

Zahvaljujući srušenim drastičnim kvotama od 40-50 posto predloženima od strane Europske komisije u zakonodavnoj uredbi o Višegodišnjem planu za malu plavu ribu u Jadranu, za koju je Tomašić imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta, u studenome 2018. spašeno je 10 000 radnih mjesta u ribarskom sektoru Republike Hrvatske.

Od ostalih aktivnosti Ruže Tomašić u Europskom parlamentu važna je njezina borba u ulozi članice Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom protiv kulturne i političke diskriminacije Hrvata u Bosni i Hercegovini, zalaganje za ustavne promjene Daytona kako bi se onemogućilo preglasavanje hrvatskog naroda u parlamentarnim tijelima Bosne i Hercegovine te kako bi se omogućila stvarna, a ne samo puka deklarativna jednakopravnost Hrvata u BiH.

Od ostalih tema Tomašić zapaženi su bili njezini stavovi o migracijskoj politici u Europskom parlamentu. Stav Ruže Tomašić u ovom pitanju od prvog dana bio je jasan – migracijska politika Europske unije i Republike Hrvatske treba se temeljiti na principu strogoće u razlučivanju klasičnih azilanata, koji vjeruju u europske vrijednosti slobode i demokracije te kojima je upravo zbog zalaganja za te vrijednosti život u matičnoj državi postao nemoguć od ekonomskih migranata te od izbjeglica. Procedura i kriteriji za ove tri skupine ne mogu biti isti jer su njihove potrebe različite. Dosadašnji je sustav omogućavao masovne prijevare i to je problem koji je potrebno hitno adresirati.

U brojnim istupima u Europskom parlamentu Tomašić se protivila Marakeškoj deklaraciji zalažući se da se žene i djecu iz ratom zahvaćenih područja treba privremeno zbrinuti, po mogućnosti u sigurnim zonama na Bliskom istoku kako bi se po završetku sukoba lakše vratili svojim domovima, a muškarcima pomoći da se bore protiv zla koje predstavlja Islamska država. Globalni je okvir za sigurne migracije potreban, ali ne smije ni na koji način onemogućavati države u odlučivanju koga će primiti u svoju državu.

U Europskom parlamentu Tomašić je više puta govorila protiv usvajanja Istanbulske konvencije i pokušaju da se njezinu ratifikaciju nametne svim državama članicama. U rujnu 2017. glasovala je protiv Istanbulske konvencije jer smatra da ugrožava suverenitet država nametanjem rodne ideologije koja rod odvaja od spola proglašavajući ga društveno uvjetovanim konstruktom, sve pod krinkom borbe protiv nasilja nad ženama.

U pitanjima sa zahtjevom za pisanim odgovorom Europske komisije Tomašić je često Komisiju upozoravala na činjenicu da su mnogobrojni zločini i zločinci iz Domovinskog rata još uvijek nekažnjeni. Prvenstveno se referirala na ratni zločin Ovčare, ali i ostale zločine čiji krivci još uvijek nisu izvedeni pred lice pravde, a žrtve i njihove obitelji još uvijek nisu dobile zasluženu pravdu koja bi im omogućila miran i dostojanstven počinak.

Tomašić je jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja se pridružila Single Seat inicijativi koja se zalaže da se zbog ogromnih troškova procijenjenih na 180 milijuna eura godišnje ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu te da se sve sjednice održavaju u Bruxellesu jer bi na taj način sjednice bile puno efikasnije, uz ogromne uštede novca poreznih obveznika.

Hrvatski suverenisti u Zadru

Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.

Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.

Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.

Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.

Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.

Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.


“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.

Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.

Tomašić: Hrvatska mema stručnjaka za provedbu EU projekata


Nositeljica liste Hrvatskih suverenista i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, kandidat Suverenista i saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović te kandidat i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan održali su u Šibeniku u petak, 26. travnja 2019. konferenciju za novinare u Šibeniku na kojoj su govorili o problemu nedovoljne osposobljenosti Hrvatske za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Ruža Tomašić istaknula je kako se novac iz europskih fondova sporo povlači. “Hrvatska je dosad izvukla oko 21 posto novca, a uplatila “samo malo više nego što je povukla tih EU fondova”. “Nažalost, moram reći da nemamo kadar sposoban za to, a 13 i nešto milijardi eura pomoći za osposobljavanje takvog kadra nas čeka. Žao mi je što se ponašamo u stilu ‘mi smo sada članica, izvolite se brinuti za nas”, rekla je Tomašić te dodala kako velikim članicama ide u prilog to što mi ne izvučemo sredstva jer se ona tada vraćaju njima. “Nemamo dobre projekte, a neke stvari ne radimo po zakonu, pa ćemo za to plaćati kazne. Nemamo ni ljude koji su osposobljeni to raditi, iako iz fondova tehničke pomoći, u kojima je više od 13 milijardi eura, možemo izvući novac kako bismo osposobili ljude”, istaknula je Tomašić. “Novaca ima, novac je tamo, samo se mora na pravilan način izvlačiti, a to možemo samo ako osposobimo ljude za taj posao”. zaključila je Ruža Tomašić

Hrvoje Zekanović ukazao je na različite informacije koje o povlačenju sredstava u Šibeniku dolaze iz Grada Šibenika i Ministarstva regionalnog razvoja. “Često ćemo čuti da je Šibenik jedan od gradova koji najbolje povlači europska sredstva, pa tako čujemo od gradonačelnika da se radi o 200 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja se hvali da se radi o čak 500 milijuna. Neka se dogovore”, istaknuo je Zekanović koji se kritički osvrnuo i na nerad gradskih službi koje su mogle uštedjeti gradskom proračunu velik dio novca pravovremenim povlačenjem sredstava iz europskih fondova.

“Konkretan problem je valorizacija tvrđave sv. Ivana, koji je težak 49 milijuna kuna, a Grad Šibenik to sufinancira s osam milijuna kuna. Štoviše, zbog totalnog nerada, Grad će morati dati još 11 milijuna kuna, jer su za toliko porasli troškovi radova na samoj tvrđavi. Drugim riječima, da se javna nabava raspisala na vrijeme, Grad Šibenik bi uštedio 11 milijuna kuna što je golemi iznos za skroman gradski proračun”, naglasio je dodajući kako bi premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, kad dođu na otvaranje palače Galbiani, trebali priupitati gradsku vlast zašto projekt nije gotov.

Zekanović je povukao i paralelu s dovršetkom projekta palače Galbiani, odnosno Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova. “To je projekt koji provodi Šibenska biskupija i bit će proveden u roku, čak i mjesec dana prije roka. Projekt je financijski jednako težak kao i projekt revitalizacije tvrđave sv. Ivana. Drugim riječima, kada sutra dođe premijer Plenković ili predsjednica Grabar Kitarović na otvorenje, neka upitaju gradsku upravu zašto projekt koji je potpisan tri mjeseca prije palače Galbiani nije pokrenut s mrtve točke”, pozivao je.

Promocija je jako bitna, ali treba nešto i raditi, rekao je Ante Žoni Maksan, nezadovoljan statusom malih ribara u Hrvatskoj. “Slažem se s kolegama oko svih tih fondova, i drago mi je da gospođa Ruža tu kao jedna od najuspješnijih europarlamentarki u Europi, a kamoli u Hrvatskoj koja se bori za ribarstvo, za male ribare. Svi govorimo o velikim ribarima, a nitko o malima. Zato jednostavno kroz ovu poruku na današnji dan želim samo reći glasujte za nas za Hrvatske suvereniste”, zaključio je Maksan.

Suverenisti s jasnim stavovima idu po svoja dva mandata u EU Parlamentu

Predstavnici platforme Hrvatski suverenisti koju čine stranke Hrast, Hrvatska konzervativna stranka (HKS), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević (HSP AS) i Ujedinjeni hrvatski domoljubi (UHD) održali su u subotu, u hotelu Dubrovnik tribinu na temu “Snažne vrijednosti, snažni narodi, snažna Europa”.

Predsjednik Hrasta i član Predsjedništva Europskog kršćanskog političkog pokreta ECPM-a Ladislav Ilčić u pozdravnom govoru član ECPM-a, predstavio je program i ciljeve ECPM-a koji djeluje unutar grupe Europskih konzervativaca i suverenista (ECR) u Europskom parlamentu, a čiji je član eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić.

Ladislav Ilčić: Vjerujemo da će procesi iz Mađarske i Poljske doći i u Hrvatsku

“ECPM se zalaže za vrijednosti jer bez jasnog vrijednosnog opredjeljenja nema napretka. Europu vidimo s manje ingerencija, a više ingerencija trebaju imati jaki parlamenti, jake nacije. Narodi trebaju imati jak identitet, za razliku od stajališta globalista i establišmenta kojem pripadaju HDZ i SDP koji su za ujedinjene europske države. Upravo ti globalisti su hrvatskoj posljednjih godina donijele dosta problema u vidu antikršćanskih dokumenata i propisa”, rekao je Ladislav Ilčić objasnivši osam poglavlja ECPM-a koja se temelje na ljudskom dostojanstvu i u kojima je sadržano djelovanje ovog pokreta:

  1. Zaštita života koji počinje od začeća a završava prirodnom smrću. ECPM se život ne zalaže samo deklarativno kao HDZ nego to svojim djelima i dokazuje. Takvo shvaćanje odnosa prema čovjeku je nužno za bilo koji pravedan odnos u društvu. Ovo poglavlje uključuje zaštitu prava djece, roditeljsko pravo na odgoj djece, brigu o starijima, zabranu eutanazije i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu
  2. Održiva ekonomija je ona koja u središtu nema profit nego dobrobit čovjeka. To je ekonomija koja radi za ljude i planet – cilj svake ekonomske politike ne može biti novac i profit nego dobrobit samog čovjeka. Napredak se ne može mjeriti samo rastom BDP-a nego i rastom zaposlenosti. ECPM se zalaže za slobodno tržište, ali uz odgovarajuću ulogu države, koja ima isključivo regulatornu ulogu
  3. Zaštita okoliša usko je povezano s gospodarstvom. O gospodarstvu i poljoprivredi države same odlučuju, a zaštita okoliša i mudro upravljanje prirodom proistječe iz Biblije, odnosno kada je Bog dao Adamu da obrađuje rajski vrt.
    ECPM podržava projekt EU da do 2020. godine u poljoprivredu uloži 220 milijardi eura, ali problem je što se u tom projektu robuje formalnim procesima, a manje se gleda cilj a to je zdrava hrana. U Hrvatskoj je problem što se poticaji u poljoprivredi daju prema površini, a ne po urodu.
  4. Zdravi brak i obitelj. Država treba brinuti o stvaranju uvjeta da ljudi budu sposobni za stvaranje braka i obitelji.
  5. Sloboda sigurnost i stabilnost. Danas je to pitanje usko vezano uz problem migracija. Temeljno ljudsko pravo je sloboda svakog čovjeka da se s nečim slaže ili ne slaže u smislu pluralizma. Tu su i vjerske slobode, no EU danas ima problem s islamskim zemljama i s Kinom. Što se tiče pitanja migranata, to treba raditi na terenu. Europske institucije trebaju raditi s ljudima s kojima cijene pluralizam i slobodu mišljenja. No one danas ne surađuju s ljudima u tim zemljama koji cijene te vrijednosti nego se gleda tko je za Ruse a tko za Amerikance. Države moraju same određivati politiku prema EU-u kod rješavanja problema migracija. NATO JE dovoljan za obranu. ECPM je protiv europske vojske, jer to opet ide na ruku onima koji žele centraliziranju federalnu Europsku uniju.
  6. Borba proti trgovine ljudima. U problemu prostitucije postoji i odgovornost klijenta.
  7. Reforma EU-a. Europa se treba vratiti svojim kulturnim i duhovnim korijenima koje su utemeljili Konrad Adenauer i Rober Schuman koji je rekao “ako nemamo kršćanstva, nemamo demokracije”. EU postaje sve manje demokratska, i mi ne želimo ‘više Europe’, nego bolju Europu. Manje regulativa i zakona, a više temeljnih vrijednosti.
  8. Očuvanje kršćanske kulture i baštine. Kršćani se progone unutar Europske unije. O tome treba puno govoriti. Kršćane ne progone samo u Siriji i Pakistanu. Kršćani su etiketirani od mainstream medija, ali o tome se nitko ne usuđuje govoriti. Osuđuje se priziv savjesti, što je nedopustivo.

“To je ukratko program ECPM-a i to je jedina istinita ideja. Sva europska društva će prije ili kasnije doći do toga. Gledamo procese u Poljskoj i Mađarskoj i vjerujemo da će doći i u Hrvatsku” rekao je Ilčić.

Michael Schluter: Euro je loša ekonomija u svojoj suštini

Drugi govornik bio je engleski ekonomist i savjetnik Svjetske banke, borac za neradnu nedjelju i pravednu ekonomiju Michael Schluter koji je govorio o temi “Zašto ne Euro”. Prema Ilčićevim riječima, 60 posto hrvatskih građana protivi se euru, a hrvatski establišment tvrdi da većina želi da nacionalnu valutu kuna zamijeni euro.

Schluter istaknuo je kako “kao prvo moramo razumjeti da je euro loša ekonomija u svojoj suštini jer umjesto korištenja tržišta i tečajeva, niz činovnika odlučuje o vrijednosti pojedine nacionalnih valuta”.

“Primjerice, oni odrede vrijednost kune prema euru i onda se ta vrijednost fiksira zauvijek. Nema natrag čak niti ako se nakon pet ili deset godina promijeni vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvodnje i potrošnje u odnosu na ranije fiksiranu vrijednost, kaže Schluter.

Schluter je upozorio da će Europska komisija tražiti da moramo imati federalnu vladu i da se članice moraju odreći suvereniteta u korist federalne vlade i eurozone. “To je veliko odricanje nacionalnog suvereniteta. To ste već učinili u Jugoslaviji, izgubili ste nacionalni suverenitet i ako se pridružite eurozoni morat ćete se ponovno odreći suvereniteta”, rekao je Schluter dodajući kako neki kažu da pravi cilj onih koji su osmislili euro nije bio sam protok roba i usluga, nego da je “pravi cilj politički”.

Kao dokaz da euro nije pojačao trgovinu među europskim zemljama Schluter je spomenuo primjer dobrih trgovinskih odnosa između Novog Zelanda i Australije, koji imaju različite valute ali bolju trgovinu nego što imaju članice eurozone. Naglasio je kako je pitanje eura više političko pitanje i pitanje koliko mi cijenimo vlastitu neovisnost. “Jednom kada se priključite eurozoni više ne možete izaći, čak i ako želite. Italija i Grčka su htjele, ali euro je osmišljen da nema puta natrag, jednom kada se priključite tamo ste zauvijek”, naglasio je Schluter istaknuvši kako je priključenje eurozoni “ogromna odluka” te da Hrvatska mora biti jako sigurna da je spremna na posljedice koje se mogu dogoditi. “Financijska korist ulaska u eurozonu se može, ali i ne mora dogoditi. Postoje prednosti, a postoji i politički rizik”, zaključio je.

Nikola Šopar: Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj

Govoreći u okviru panela “Važnost suvereniteta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske”, menadžer u multinacionalnoj kompaniji Nikola Šopar istaknuo je kako je danas u središtu profit, kapital i neprestani rast, a to je nemoguće. “To nam pokazuju korporacije koje se ruše na burzama, ili se same uruše iznutra”. Istaknuo je važnost vrednota u društvu. “Ekonomski vođe stvaraju neke pokrete i aktivnosti unutar firme ili društva, a na koji način rade ovisi o tome s čime su motivirani i koji im je poriv pri donošenju odluka. Isto je i kod menadžera i kod političara. Te vrijednosti stvaraju se tijekom života, i tu je jasna povezanost između obitelji i odluka koje se donose na višim razinama. Sve što izvozite iz obitelji u društvo, vraća se u obitelj”, rekao je Šopar dodajući kako je problem suvremene zapadne ekonomije što je “više fokusirana na uništavanje protivnika nego na suradnju”.

Jure Vujić: U EU se događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike

Politolog i pravnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista Jure Vujić istaknuo je kako politički suverenitet ne možete imati ako nemate sve pretpostavke suverene unutarnje politike. Naglasio je da je pitanje ulaska u eurozonu pitanje izbora između suverenističke politike i neokolonijalizma koji zagovara zadržavanje jedne fikcije, jednog umjetnog tečaja valute. Nameće nam se trend neoliberalne ekonomije prema kojem ekonomija mora upravljati svim živim zajednicama u svijetu. A ekonomija je samo dio šireg spektra ljudskih odnosa, od obitelji, kao baze, do države.

Odgovarajući na pitanje hoće li suverenisti u Hrvatskoj pobijediti na predstojećim izborima Vujić je rekao kako to ovisi o tome koliko su građani svjesni aktualnih problema. Smatra da građane treba osvještavati da je nacionalna ekonomija zajednička skrb za postizanje javnoga dobra. Upozorio je da EU provodi uniformističku gospodarsku politiku od summita EU-a u Nici 2008. gdje je predstavljena jedna od novih paradigma socijalne politike koja se primjenjuje na sve članice, tzv. fleksi sigurnost, odnosno pokušaj uspostave ravnoteže između sve fleksibilnije radne snage.

“Poslodavcima je dana mogućnost otkazivanja radnog mjesta i osiguravanja sve više sigurnosti na tržištu rada, a to znači da radnici gube sigurnost rada u vidu neprestane edukacije. Do 68 godine će ih slati na usavršavanje da bi bili kompetitivniji pa je ta radna sigurnost zapravo negacija temeljnog prava rada”, rekao je Vujić. Drugi važan aspekt je što se u EU događa nedemokratski netotalitarni pristup donošenja ekonomskih odluka koje se događaju zakulisno, a to je lobiranje. Naime, više tisuća lobija najvećih multinacionalnih kompanija koje žustro lobiraju za korporativne interese ne mare za parametre politike i gospodarstva imaju slobodan pristup odborima u Europskom parlamentu”, upozorio je Vujić koji je upozorio da je EU 2012 donijela paket mjera Euro + kojima će imati pravo nametati na području socijalne politike rada uniformističke mjere koje pogoduju poslodavcima i kojima se na radnike gleda kao na običnu potrošnu robu”, rekao je Vujić dodajući kako se u EU događa postupna desuverenizacija na području monetarne i gospodarske politike.

Draženko Kožul: Ljudi odlaze iz Hrvatske jer traže sigurnost i zaštitu

Govoreći o razlikama u poduzetništvu u Austriji i Hrvatskoj poduzetnik Draženko Kožul rekao je kako uzroci problema poduzetništva u Hrvatskoj leže u nasljeđu iz bivšeg sistema gdje u kojem je radničko samoupravljanje na privatni sektor gledalo kao na neprijatelja države. “Prelaskom na novo uređenje, stare navike su ostale, ostale su stare strukture i ljudi na pozicijama”, istaknuo je Kožul. Naglasio je da je rješenje u tome da “država treba prihvatiti privatni sektor kao partnera, a ne kao neprijatelja” navodeći kao primjer inspekcije kojima nije cilj da pomognu poduzetniku nego kažnjavanje. Kao drugi problem naveo je nedostatak radne snage. “Mediji vole naglasiti da su Hrvati pohrlili van za boljim životom, iako kvaliteta života nije manja nego u Austriji i Njemačkoj. Ljudi su otišli tražiti zaštitu i sigurnost koju nisu imali u Hrvatskoj. Možemo se naviknuti na sve, ali na nepravdu nikada, tako je ugrađeno u ljudskim postavkama, treba mijenjati politiku, i treba nam suverenistička politika i vlada koja je prilagođena poduzetničkim interesima”, zaključio je Kožul.

Pero Kovačević: Samo suverenisti mogu vratiti red u Hrvatsku

Bivši saborski zastupnik i kandidat na listi Hrvatskih suverenista za europarlamentarne izbore Pero Kovačević naglasio je da država mora napraviti pravni okvir kojim će zadržati mlade i pametne u Hrvatskoj. “Moramo krenuti od samoga početka jer nemamo uređenu državu, ni pravni sustav, ni institucije prane države. Moramo stvoriti zakonodavni okvir i ponovno osvijestiti važnost rada, radne etike, plaća i zaštitu radnika. Pred nama je ogroman posao, to znači da je bitan pravni okvir koji mora biti u interesu hrvatskih poduzetnika, ali ne smije se zaboraviti hrvatskog radnika”, rekao je Kovačević naglasivši kako nam to neće raditi Borg grupa nego najsposobniji ljudi iz područja gospodarstva i prava.

Hrvatska je opterećena aferama poput Agrokora i Uljanika zato što institucije pravne države ne funkcioniraju nego su alat u rukama interesnih skupina i lobija. Kada se ustroje institucije onda su pravila jasna, inspekcije će pomoći, a ne kažnjavati”.

Naglasio je kako ništa nismo naučili iz afera, od pretvorbe i privatizacije, predstečajnih nagodbi. Ogroman novac poreznih obveznika je potrošen za vrijeme vlada Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. U uređenim državama znalo bi se gdje je nestalo 36 milijardi kuna upucanih u brodogradnju. To je najveći problem, a to ne može nitko napraviti nitko osim suverenista i zato nije čudno što nas napadaju od ‘sive sove’ , ili komunističko-liberalne snage. Tražimo uređenu pravnu državu samo. Bitno je napraviti zakonodavni okvir na suverenističkim osnovama, institucije pravne države i provesti političku lustraciju”, zaključio je Kovačević.

Ruža Tomašić: Zašto naše svećenstvo ne reagira na progon kršćana?

Eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD, Ruža Tomašić govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe”

Govoreći u okviru panela “Utjecaj migracija na vrijednosni sustav naroda Europe” eurozastupnica i nositeljica kandidacijske liste HRAST-HKS-HSP AS-UHD Ruža Tomašić rekla je kako je migrantska kriza koja potresa Europu posljedica planske politike Europske unije koja u izvješću iz 2012. navodi kako se Europa suočava s demografskim izazovima i problemom nedostatne radne snage. “Ako nema migracija, stanovništvo EU-a će se smanjiti i održivi rast bit će ugrožen. Od toga sve potječe”, rekla je Ruža Tomašić.

Spomenula je još jedan sporni dokument EU-a. Riječ je o Dublinskom sporazumu koji navodi da se svi migranti moraju registrirati u zemljama u koje su ušli. “Ali kada ti migranti dođu u Njemačku ili Francusku, tamo među njima izaberu visokoobrazovane, a sve ostale žele vratiti u zemlje u kojima su registrirani. Naravno da to ostale članice nisu htjele prihvatiti pa je Angela Merkel nametnula kvote”, rekla je Tomašić.

“Da u Europskoj uniji misle ozbiljno riješiti problem ilegalnim migranata onda bi tražili rješenje na izvoru problema i stvoriti neku zonu gdje bi migranti boravili dok se provjerava jesu li ispunili uvjete za ulazak u EU. Ali sve je to planirano, a mi ne razumijemo ili se pravimo da ne razumijemo”, zaključila je Tomašić.

Tomašić je istaknula kako je “problem što Hrvatska nema svog Viktora Orbana koji će reći ‘Ovo je Hrvatska u kojoj živi 94 posto kršćana'”. Dodala je da ako je Hrvatska mora prihvaćati migrante, onda treba primati kršćane koji su najprogonjenija skupina na istoku. “Svaki dan dobivamo pisma zašto ne reagiramo u njihovu zaštitu. Ali zašto naše svećenstvo ne reagira. Čega se boje?”, upitala je Ruža Tomašić. Na pitanje što nam je činiti Ruža Tomašić rekla je kako najprije treba raditi na izmjeni aktualne vlade. “Moramo čekati izbore, nadam se da ćemo na sljedećim izborima reći no pasaran onima koji ne štite interese hrvatskog naroda, nego štite interese Bruxellesa”. “Morate braniti svoj narod, i imati svoje mišljenje, a ne ići po mišljenje u Bruxelles”, zaključila je Tomašić.

Hrvoje Zekanović: Europa se potpuno odrekla kršćanstva

Saborski zastupnik i 12. na listi Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović naglasio je da “Europi prijeti neviđena katastrofa”. Europa se mijenja na jedan način kako nitko nije mogao očekivati, demografski, iznutra i izvana. Iznutra sekularizacijom društva, a izvana migracijama koje se događaju svakodnevno. I to je ono što mediji ignoriraju”, rekao je Zekanović.

Istaknuo je kako je Europa nastala na kršćanskim vrijednostima, ali se potpuno odrekla kršćanstva. “Zaboravila je tko je i što je i kamo ide”. Istaknuo je kako se migranti koji dolaze uz Bliskog istoka i Afrike ne integriraju nego getoiziraju te da danas imamo “islamizaciju europskih društava” gdje se događa da muslimanska stranka traži zabranu kićenja jelki na gradskom trgu. Podsjetio je kako je i Louise Arbour priznala da se Marakeški sporazumu provodi zato što zapadnoj ekonomiji treba radna snaga. Kad su iscrpili europski bazen okreću se Africi i Bliskom istoku, njih nije briga kako će Europa izgledati, samo profit”, rekao je Zekanović dodajući kako “tim ljudima treba pomoći, ali na ishodištu, da njihove zemlje budu uređenije, tek onda ćemo imati prestanak velike prijetnje za europsku kulturu i civilizaciju”.
“Kršćani su bez obzira na sliku koja se stvara u medijima, marginalizirani. Dobiješ stigmu da smo katolibani. Danas nije moderno biti kršćanin”, rekao je Zekanović. Govoreći o problemima s migrantima u Europi spomenuo je primjer Stockholma u kojemu danas postoji tzv. no go zona u koju ni vatrogasci ni policija ne idu bez dugih cijevi.

Bernardica Juretić Rožman: Sotonizam nam nameću kao nešto normalno

Bernardica Juretić Rožman upozorila je na otvoreni sotonizam i problem nedostatka vrijednosti i iskrivljene vrijednosti u Europi navodeći slučaj nedavnog otvaranja tunela St. Gotar u Švicarskoj kojem su nazočili svjetski velikodostojnici u obredu koji je bio sotonski, ali u koreografiji koja je prihvatljiva. “Sve se to radi svjesno i namjerno”. Spomenula je i nedavno postavljanje kipa bafometu u New Yorku koji se prodaje i kao Barbi lutka. I to nam se nameće kao normalno”, rekla je Juretić Rožman. “Pokušavaju nam nametnuti određene vrijednosti – žele da izgubimo osjećaj nacionalne pripadnosti. Gospa je u Fatimi rekla da će se u 21. stoljeću borba između Boga i sotone voditi za obitelj. Nije slučajno što su migranti određene nacionalnosti”, naglasila je spomenuvši također problem progona kršćana u Siriji i Kini koji jako pate zbog svoje vjere, ali koji su usprkos tome veliki vjernici. “Vjerujem da će nas Bog poštedjeti zbog vjere i patnje tih ljudi. Živimo u teškim smo vremenima i trebamo stati u obranu naših vrijednosti. Treba svakome pomoći, ali trebamo znati braniti svoje vrijednosti. Teba omogućiti ljudima da žive tamo gdje jesu”, zaključila je Bernardica Juretić Rožman.

Željko Sačić: Što više eurozastupnika uz Ružu i Plenković to neće preživjeti

General i koordinator GI Hrvatski bedem Željko Sačić također se osvrnuo na medijsko praćenje suverenista. “Mediji i vlada sve nas koji promišljaju štetne učinke migracija kvalificira fašistima i ksenofobima mislim da dijelim mišljenje svih nas, a Mi Hrvati se jako ponosimo što među nama dugo godina žive naši dragi sumještani i suvremenici islamske vjeroispovijesti koji su se žrtvovali za Domovinu. Njihov čelnik Aziz Hasanović čini velike napore i istinu širi kako su Hrvati tolerantni ljudi i da Hrvatska ima model suživota muslimana i kršćana za cijelu Europu. Ali, nećemo dopustiti da nas ugrožavaju globalisti i ljudi koji su ovdje došli i koji nemaju motive da unaprjeđuju hrvatsko društvo nego zapravo zloupotrebljavaju tradicionalnu hrvatsku dobrodošlicu i empatiju. Mi ćemo biti takvi i dalje, ali Hrvatska vlada mora brinuti o sigurnosti takve Hrvatske, a ona danas ne brine o tome”, naglasio je Sačić.

Govoreći o politici aktualne Vlade Sačić je rekao da kada suverenisti kritiziraju ilegalne migracije, onda kritiziraju pasivnost hrvatske države. “Danas je to evidenta degradacija političkog sustava Republike Hrvatske. Hrvatska ima policiju i represivni sustav, ali ministar Božinović to ne primjenjuje. On štoviše zabranjuje primjenu pozitivnog zakonodavstva i veže ruke policiji. S druge strane uveo je da posao državnih institucija oko migranata vode udruge civilnog društva koje dokazano ugrožavaju sigurnost Hrvatske jer migrantima pomažu na razne načine, daju im novac, kartice, pokazuju rute. To nije slučajno”, tvrdi general Sačić.

Rekao je kako ministar Božinović govori da je sve pod kontrolom, ali Hrvatska je svakodnevno prekrivena s tisućama ljudi koji ne mogu dalje iz Hrvatske zbog žice na granici sa Slovenijom i Mađarskom. To su naši izdajnici, ali čudim se ministru Krstičeviću. Što on radi? Što Hrvatska vojska radi. Zašto ne provodi svoje ustavne obveze”, istaknuo je Sačić dodajući kako bi Krstičević na svoju inicijativu trebao postaviti vojsku na granicu i zaštititi hrvatski narod. Sačić je također upozorio kako je u Grčkoj i Makedoniji oko 35 tisuća migranata. Ne znamo još gdje dolaze i gdje će dolaziti, ali kad uđu u Sloveniju, jer u Mađarsku ne mogu, oni ih vrate, kao i Talijan. Kad ih policija registrira, oni po ‘Marakešu’ moraju ostati u Hrvatskoj. Zato Božinović traži naselja i šatore po Hrvatskoj jer ne znaju kud će s njima, a kada dođu moraju dobiti 2900 kuna pomoći”, zaključio je Sačić. Prema njegovim riječima rješenje za sve ove probleme je nadohvat ruke. “Najprije Europski parlament, a onda Sabor. U Europskom parlamentu možemo ići na te sotoniste i globaliste. Što više zastupnika uz Ružu, to će biti jači udarac globalistima i to Plenković neće moći preživjeti. Ako odredimo to kako treba, bit će više naših, a manje njihovih. To je rješenje”, rekao je general Sačić.

U zaključnoj riječi Bernardica Juretić Rožman rekla je kako je ovo prekretnica za čovječanstvo. “Kršćani su bili napadani u povijesti, ali su opstali i opstat će jer Sotona nema zadnju”, naglasila je.

Ruža Tomašić predala listu Hrvatskih suverenista

Hrvatski suverenisti u ponedjeljak, 8. travnja 2019., predali su Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijsku listu za predstojeće europarlamentarne izbore.

“Imamo najbolju listu, ako pogledate imena, ako pogledate što su ti ljudi radili. Idemo raditi, pokazati ljudima da imaju za koga glasovati”, rekla je , nositeljica liste Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić nakon predaje kandidacijske liste i pozvala birače da izađu na izbore.

Hrvatski suverenisti okupljaju stranke Hrast, Hrvatsku konzervativnu stranku, HSP-AS, Ujedinjene hrvatske domoljube, a kandidati na listi su:

1.Ruža Tomašić

2. Ladislav Ilčić

3. Ante Žoni Maksan

4. Željko Sačić

5. Pero Kovačević

6. Bernardica Juretić Rožman

7. Jure Vujić

8. Kristina Gogić

9. Tomislav Sunić

10. Ivana Pavić

11. Predrag Mišić – Peđa

12. Hrvoje Zekanović

Na pitanje novinara po čemu se lista Hrvatskih suverenista razlikuje od ostalih lista, Ruža Tomašić rekla je kako uvijek govori “gledajte što političari rade, nemojte slušati što govore”.

“Ako pogledate što smo napravili u svojim životima, privatnim i poslovnim, vidjet ćete da smo najbolja lista, sve što govorimo to radimo i iza toga stojimo”, izjavila je Tomašić.

Odgovarajući na pitanje po čemu se Suverenisti razlikuju od stranke Neovisni za Hrvatsku Tomašić je rekla kako se “ovdje ne radi o izborima za Hrvatski sabor, gdje oni jesu zastupnici, nego o izborima za Europski parlament gdje sam ja zastupnica i gdje sam svojim radom pokazala kako se bori za hrvatske nacionalne interese. Oni nisu tamo bili, ja jesam, to je razlika”, naglasila je Tomašić.

Ne boji se, kaže, da će se zajedničko biračko tijelo Suverenista i Neovisnih za Hrvatsku rascjepkati. Nada se da će građani, koji su do sada ostali doma, držeći da nemaju za koga glasovati, ovoga puta izaći na birališta i da će Suverenisti dobiti puno više glasova, jer je riječ o sinergiji, skupini stranaka”, rekla je Ruža Tomašić dodajući kako su se Suverenisti “konačno konsolidirali”. “Idemo zajedno na izbore, to je ono što su birači tražili i sada imaju koga birati”, rekla je Tomašić.

Tomašić u Bujici: Treba istražiti podrijetlo imovine Milorada Pupovca

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić gostovala je u petak, 29. ožujka 2019. u emisiji Bujica na Z1 televiziji tijekom koje je upoznala hrvatsku javnost sa svojim djelovanjem tijekom proteklih pet godina u Europskom parlamentu te komentirala aktualne političke teme u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Na pitanje zašto su Hrvatski suverenisti za početak kampanje za europske izbore izabrali Vukovar, Ruža Tomašić rekla je kako je “Vukovar simbol Hrvatske, simbol pobjede i prkosa. On je simbol jednog Feniksa. Ustao je iz pepela. Vukovar pokazuje nama Hrvatima da se ne smijemo predati i da trebamo uvijek inzistirati na istini i boljitku hrvatskog naroda”.

O Pavličeku i Penavi: U Vukovaru dva poštena čovjeka rade zajedno

Govoreći o suradnji predsjednika HKS-a i dogradonačelnika Vukovara Marijana Pavličeka i HDZ-ovog gradonačelnika Penave, Ruža Tomašić rekla je kako je Marijan Pavliček jedan od razloga zašto ponovno ide na izbore za Europski parlament. Drugi razlog je što nije dovršen trijalog o ribarstvu koji je započela prije dvije godine. Pavliček je Vukovarac, mladi čovjek, otac troje djece, profesor povijesti i njemačkog jezika, želi ostati u Vukovar. Penava je došao iz pravaške obitelji i radi iskreno i pošteno za boljitak i napredovanje Vukovaraca. Dakle, u Vukovaru dva poštena čovjeka rade zajedno”, rekla je Ruža Tomašić.

Nakon najave voditelja da će na listi Hrvatskih suverenista će biti i branitelj Vukovara srpske narodnosti Predrag Mišić Peđa, Ruža Tomašić je rekla kako je vrijeme da su u Saboru do sada bili Srbi koji su se borili protiv Hrvatske te da je sada vrijeme da u njega dođu Srbi koji su se borili za Hrvatsku, jer tu nam trebaju više nego u Europskom parlamentu. Trebala bi nam biti čast da u Saboru sjede Srbi koji su ostali dosljedni u borbi za Hrvatsku usprkos tome što su imali problema “i s jedne i s druge strane”, naglasila je.

“Svaki puta kada se u Europskom parlamentu govorilo o Srbiji, Johannes Hahn nas je upozoravao da tamo ne treba rješavati bilateralne probleme, no ja sam mu rekla da Srbi ne žele rješavati ništa i da je jedini način da upravo tamo otvaram te teme, kaže Tomašić i upozorava:

“Na prvome mjestu je pitanje nestalih. Naše majke još traže sinove, naše žene svoje supruge… Najžalosnije je što lokalni vukovarski Srbi znaju gdje su naši nestali, ali ne žele nam to reći, što je protuzakonito, to je prikrivanje najtežih kaznenih djela. Znamo i koliko je Srbija opljačkala našeg kulturnog blaga. Jako malo su vratili… O ratnoj odšteti da i ne govorimo. Srbija bi nam trebala isplatiti više od 300 milijardi dolara. Međutim, takva se pitanja ne postavljaju, jer izgleda da Srbiji u Europskoj uniji mnogi gledaju kroz prste. Zato su tu Hrvatski suverenisti da kažu, dok Srbija ne plati ratnu odštetu i ne riješi otvorena pitanja s Hrvatskom, ne može ući u Europsku uniju.

Za dosta toga smo krivi i sami, smatra Ruža Tomašić i zamjera našoj vlasti što “stidljivo“ gleda na događaje u Srbiji:

“Mi bi trebali neprestano govoriti o tome što se dogodilo u Vukovaru, Škabrnji i po cijeloj Hrvatskoj. Zamislite da je Hrvatska išla samo do Zemuna i da smo tamo nešto napravili… Što mislite, koliko bi Hrvati dugo živjeli u Srbiji nakon toga?! Bi li u srbijanskoj Skupštini bio i jedan Hrvat? Bi li Hrvati uopće opstali tamo?

Ako sami dovoljno ne poštujemo svoju žrtvu, zašto bi je onda drugi poštivali”, upitala je Tomašić i upozorila kako “u Hrvatskoj imamo bizarnost da se zbog pozdrava ‘Za dom spremni’ svi dižu na zadnje noge, a za četnikovanje s njihovim zastavama i kokardama nikome ništa! To nitko i ne spominje”.

Problem četništva u Hrvatskoj i BiH Ruža Tomašić riješila tako da osobu koja upotrebljava četničke simbole rođena, a rođena je u Hrvatskoj “strogo kaznila”, a ako je rođena u Srbiji, poslala u Srbiju “gdje može četnikovati do mile volje”.

Treba istražiti podrijetlo imovine Milorada Pupovca

Komentirajući odlazak Milorada Pupovca u Niš, gdje je Aleksandar Vučić, s Miloradom Dodikom, usporedio ‘Oluju’ s Jasenovcem, rekla je kako bi je, da je na vlasti, bilo “sram biti u koaliciji s Miloradom Pupovcem”.

“Pupovac mrzi sve što je hrvatsko, ali su mu jedino dobre ‘ustaške’ kune. Jedna Vlada koja sebe naziva demokršćanskom, ne bi smjela imati takvog partnera. Rođen je u Hrvatskoj, a Hrvatska mu smeta! Milorad Pupovac je profesionalni Srbin, on je profesionalna baba narikača! Buni se, tuži se i plače za svoje osobno dobro… Voljela bih kada bi Miloradu Pupovcu i njegovoj rodbini istražili porijeklo imovine. Ali, to se nikada neće dogoditi, jer i mnogi Hrvati ne bi više mogli biti na vlasti kada bi se i njima istražilo porijeklo imovine. Tada bismo vidjeli tko živi za Hrvatsku, a tko živi od Hrvatske.

Govoreći o radu u Europskom parlamentu istaknula je kako je tamo “srpski lobi strašno jak“, ilustriravši to primjerom srbijanskog tabloida “Kurir” bliskog predsjedniku Aleksandru Vučiću: “’Kurir’ su stavljali u naše sandučiće. U jednom od brojeva vrijeđali su pokojnog predsjednika Tuđmana i Hrvatsku državu pa sam pitala Komisiju znaju li da država koja želi postati članicom Europske unije dijeli novine u kojima se vrijeđa i omalovažava državu koja već jest članica, kao i njenog predsjednika i utemeljitelja?! Maknuli su ‘Kurir’, ali samo iz moga sandučića! Opet sam se bunila, pa ‘Kurir’ više nije dolazio na moj kat. Na kraju sam se još jednom pobunila i sad više ne dolazi uopće u Europski parlament. ‘Kurir’ sam uspjela izbaciti, ali njihovi lobisti su ostali. Svaka država ima pravo na lobiranje i kada bi oni zaista govorili istinu, to meni ne bi smetalo, ali se bave tolikim lažima i neistinama, da je to nevjerojatno. A najviše me boli kada naši predstavnici na sve to šute”, naglasila je Ruža Tomašić.

Ruža Tomašić javila se za riječ u Europskom parlamentu točno 1.042 puta i među 12 posto je najaktivnijih eurozastupnika, od njih ukupno 751. Tomašić će na predstojećim izborima nositi listu Hrvatskih suverenista, koju čine Hrvatska konzervativna stranka, Hrast, HSP AS, a podržavaju je udruga Hrvatski bedem i Građanska inicijativa ‘Istina o Istanbulskoj’. Suverenisti su europsku kampanju započeli u Vukovaru: – Izabrali smo Vukovar za start kampanje jer je on simbol Hrvatske i naše pobjede. Vukovar je naš Feniks koji je ustao iz pepela i dalje prkosi. Pokazuje nama Hrvatima da se nikada ne smijemo predati.

U EP-u nisu uspjeli cenzurirati našu izložbu i govore o Vukovaru

Ruža Tomašić jedina je u Europskom parlamentu, u čak tri navrata, postavila pitanje o Jean-Michel Nicolieru:

“Uputila sam i pismeni dopis Europskoj komisiji. Pitala sam ih može li Francuska suditi ljudima koji su sudjelovali u njegovom mučenju i smrti. Odgovorili su mi – dapače! Isto tako su rekli da bi i Hrvatska trebala procesuirati te zločine.

Kada je u Europskom parlamentu, s dr. Antom Nazorom, organizirala izložbu ‘Vukovar 1991.’ Ruža Tomašić ispričala je kako su “tražili da im pokažemo slike koje ćemo postaviti! Sekretarijat Europskog parlamenta neke je slike htio cenzurirati! Tražili su i da im pokažem govor koji ću održati… Rekla sam im da nema problema, a onda sam napravila po svome. Kad su otišli, postavili smo sve slike i održali govor kakav smo mi htjeli. Za Dačića i njegovu izložbu o Jasenovcu u UN-u vrijedila su jedna pravila, a za nas u Europskom parlamentu, kada je u pitanju istina o Vukovaru – druga”, rekla je.

Tomašić je komentirala i ulazak Vučićevih naprednjaka u europsku pučku obitelj naglasivši kako to ne bi bilo moguće u grupi Europskih konzervativaca i reformista, jer tamo vrijedi pravilo da ako se jedan član ne slaže, novi ne mogu doći. “U našu grupaciju Srpska napredna stranka ne bi mogla ući jer bi se ja bunila. A za SNS je kod europskih pučana najviše lobirao David McAllister”, kazala je Tomašić.

Bilo bi dobro da Hrvatska ima jednog Viktora Orbana

Ruža Tomašić bi među Europskim konzervativcima i reformistima voljela vidjeti Orbanov Fides, koji je suspendiran iz EPP-a.
“Mislim da EPP čeka izbore, pa da vide kako će Orban proći. Ako dobije puno više zastupnika, ne vjerujem da će ga se usuditi izbaciti. I oni kalkuliraju. A s obzirom na to da će Orban dobro proći, nakon Europskih izbora bit će u poziciji diktirati svoje uvjete… Voljela bih da Fides prijeđe kod nas i dođe u Europske konzervativce i reformiste. Rastemo, Poljaka iz vladajuće stranke Pravo i pravda će isto biti više, bit će to grupa bez koje se neće moći”, naglasila je.

“Bilo bi dobro da i Hrvatska ima jednog Viktora Orbana,“ smatra Ruža Tomašić i dodaje: “On je izabran od mađarskog naroda i brani mađarske nacionalne interese. I on to radi super! U Europskoj uniji vole govoriti da su ujedinjeni u raznolikosti. Pa, neka onda dopuste tu raznolikost! Ujedinjeni su u raznolikosti tako dugo dok svi rade ono što Bruxelles kaže”, rekla je Tomašić i upozorava kako “europska elita želi Ujedinjene europske države po uzoru na SAD”.

Naglasila je kako to nije isto, jer za razliku od Amerike, gdje po dolasku ostavljate rodnu, dom, svoju kulturu i svoj jezik i svoju državu, u Europu čine suverene države, sa svojom kulturom, svojim jezikom”.
“Mi smo tu gdje jesmo, nigdje nismo otišli i zato trebamo biti Unija ravnopravnih država članica. Naše tržište neka bude jedinstveno, ali sve ostalo treba ostaviti državama članicama”, istaknula je Ruža Tomašić.

O Beljakovim ispadima: Dociraju mi budale, ponosna sam što sam rođena u Bosni

Govoreći o medijima koji više prate tračeve od rada hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, Tomašić je konstatirala kako “uvozimo smeće sa zapada“ dodajući kako je Hrvatska “kršćanska država u kojoj ljudi vjeruju u Boga. Trebamo držati do deset božjih zapovijedi, tako živjeti i tako se ponašati. Nažalost, mi sa zapada prihvaćamo sve što ne valja i to s obje ruke, umjesto da držimo do svojih tradicionalnih vrijednosti.“

Ruža Tomašić u Bujici nije ostala dužna niti Kreši Beljaku, šefu HSS-a i istaknutom članu tzv. Amsterdamske koalicije, koji ju je vrijeđao na društvenim mrežama, zato što je rođena u Bosni i živjela u Kanadi:

“Budale koje mi nešto predbacuju ili dociraju, bolje da šute. Na njihove se komentare mogu samo nasmijati. Ponosna sam što sam rođena u Bosni. Neka gledaju kroz povijest dokle je Hrvatska sezala… Hrvatski kraljevi su se krunili u Bosni. Pola Hrvata imaju pretke iz Bosne. Nikada Beljak o meni ne može toliko lošega reći, koliko može o samome sebi, svojim ponašanjem”.

Na pitanje kuna ili euro, Ruža Tomašić odgovara “definitivno kuna! Najavila i svoj dolazak na komemoraciju u Bleiburg. “Obavezno idem. I inače često odlazim na Bleiburg. Nažalost, koruška crkva je podlegla objedama koje su dolazile s lijeva”, zaključila je Ruža Tomašić.

Tomašić: Članak 13 Direktive o autorskim pravima vodi ograničenju slobode govora

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a glasovala je suzdržano na glasovanju o Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je usvojena na sjednici Europskog parlamenta u utorak, 26. ožujka 2019.

“Postignuti kompromis značajan je pomak u odnosu na izvorni tekst. Članak 11. sad je dobro uravnotežen i meni osobno prihvatljiv”, navodi u objašnjenju Ruža Tomašić koja je ukazala na presedan koji sadrži članak 13. ove direktive:

“Isto ne mogu reći za članak 13. koji i dalje sadržava fundamentalni problem – digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom.

Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi.

Ubačena odredba o iznimkama u slučajevima korištenja autorskog djela za kritiku, analizu, karikaturu ili parodiju, odnosno popularne memove, nije praktično provediva jer algoritmi nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru. Nju koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamo li roboti.

Zato, unatoč pomacima, glasujem suzdržano”, navela je u piropćenju Ruža Tomašić.

Tomašić: U slučaju Uljanik odgovornost IDS-a je iznimno velika

Ruža Tomašić

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić za portal priznajem.hr opširno je komentirala uhićenja vezana za slučaj Uljanik.

”Ako ova ima država ima ‘P’ od pravne države onda će slijediti trag novca, vidjeti tko su sve kooperanti, vidjeti koliko su novaca izvukli i gdje je taj novac, i pohapsiti naravno sve. I isto tako pozvati na odgovornost sve one vlade koje su do sada taj novac davale, jer ne možete vi biti 25-postotni vlasnik, a ne znati što se događa, i ne brinuti što se događa, pogotovo zato što su oni dobivali obavjesti o tome. Ljudi su se tužili, i nitko nije reagirao. Dakle, mi uopće nismo proaktivni, već smo reaktivni. Čekamo da netko nešto napravi pa onda reagiramo i čudimo se kako je to nešto moglo biti, a znali smo da bi to moglo doći. Svi oni koji su odgovorni trebaju odgovarati, onda ću početi vjerovati u pravnu državu”, poručila je Tomašić.

Tomašić se referirala i na tvrdnje da za Uljanik nema nade, kao ni za radnike pulskoga škvera. ”Naravno da ima nade, ali tvrtke se trebaju očistiti, osobito one koje su na državnim jaslama, iz njih se trebaju pročistiti lopovi. Ajde’ pokušajte takvo nešto u privatnoj tvrtci napraviti, znači, ako im se dopušta treba onda kazniti i onoga tko im je došao. Može se očistiti, ali mi tražimo brodove i naručujemo iz vana, pa ako smo tako dobra brodogradilišta zašto mi ne stvaramo naše brodove i katamarane, pa znamo da otoke treba povezati još više pogotovo zato što dobivamo i novac iz europskih fondova za te brodove”, naglašava europarlamentarka i naglašava da od hrvatske brodogradnje ne treba dići ruke, kao što se to moglo čuti iz redova Vlade.

”Treba vratiti pokradeni novac, oduzeti taj novac i vratiti ga nazad, a onda taj novac uložiti u brodogradnju i to pod nazodorom i to velikim. Treba upravna vijeća i nadzorne odbore uvjetovati da garantiraju svojom imovinom. Dakle, što god se dogodi oni će garantirati svojom imovinom pa da vidim onda kako će se događati stvari koje se sada događaju. Dokle god su političari tamo uhljebljeni i jedni drugima čuvaju leđa to će biti ovako kako je”, smatra Tomašić.

Poseban naglasak stavila je kada je o Uljaniku riječ na ulogu IDS-a, čija je odgovornost “iznimno velika”. ”U normalnoj državi kada netko kao Damir Kajin govori o svemu onome što se događalo, normalno bi bilo da Uskok nešto napravi. To bi bilo sasvim normalno da se svi ti ljudi privedu na razgovor, da se to istraži, i onda ako ništa od toga nije točno neka odgovara Kajin za klevetu. Znači, u normalnoj državi policija čita članke iz medija i onda po tome reagira, ako negdje piše da je netko lopov oni idu to istraživati. Znači, godinama se govori što IDS tamo radi da prodaje zemlju Talijanima, da zemlju prodaju kao poljoprivredno zemljište pa prenamjenjuju u građevinsko zemljište, možda su sve to objede, ali zašto ne provjeriti pa vidjeti, i te ljude ako su krivi privesti, a ne praviti se kao da se ništa ne događa i onda odjednom kad nešto eksplodira čudimo se kako je do toga došlo, a sami smo krivi jer nismo reagirali”, zaključuje Ruža Tomašić.

Tomašić osigurala dodatnu godinu za povlačenje sredstava iz EU

U srijedu 13. veljače na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument Odbora za regionalni razvoj (REGI) u aktualnom mandatnom razdoblju. Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj se proračunske obveze izvrše, kako bi Republika Hrvatska ovo pravilo mogla zadržati u Partnerskom sporazumu za buduće programsko razdoblje. N+2 pravilo koje je ovim amandmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

“Mi predlažemo N+3 zato što je Hrvatska najnovija članica koja je apsorbirala najmanje EU sredstava pa time dobiva dodatnu godinu. Sada moramo lobirati kod malih država članica i država korisnica da u trijalogu prođe N+3 jer uglavnom velike članice koje uplaćuju novac na razne načine nastoje da se taj novac ne iskoristi jer se onda vraća državi platiteljici” – izjavila je Tomašić tom prilikom.

“Ako Vijeće ipak izglasa N+2 pravilo mi kao najnovija država članica imamo pravo tražiti izuzeće, naš premijer i ministarstvo vanjskih poslova, kako bi za nas ostalo pravilo N+3”, napominje Tomašić.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova.

Sljedeći tjedan počinju trijalozi, tj. sastanci Vijeća (država članica), Europske komisije i Europskog parlamenta. Iznimno je važno da se tijekom trijaloga ne izmijene važne stavke koje su usvojene tijekom današnjeg glasovanja, posebice vezano uz nastavak primjene pravila N+3.

Tomašić će se i u trijalozima koji slijede, kao i u onima do sada, neumorno boriti za važne interese Republike Hrvatske.

Ujedinjena hrvatska desnica predstavila platformu “Hrvatski suverenisti”

Danas, 9. veljače 2019. je u Zagrebu javnosti predstavljena politička platforma Hrvatski suverenisti. Predstavnici i čelnici koalicije Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i Hrast-a, Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a, europarlamentarna zastupnica i doporedsjednica HKS-a Ruža Tomašić, predsjednik Hrast-a Ladislav Ilčić i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, predstavili su novu proširenu platformu hrvatske desnice pod nazivom Hrvatski suverenisti koja će izaći sa svojom listom kandidata na predstojeće europarlamentarne izbore u svibnju ove godine.

Novi članovi proširene platforme su Kristina Pavlović iz Građanske inicijativa Istina o Istanbulskoj, general Željko Sačić iz inicijative Hrvatski bedem, Rozalija Bartolić, predsjednica Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Tanja Polić Marković, predsjednica Udruge obitelji umrlih Hrvatskih branitelja, a platformu su podržali i na zajedništvo pozvali politički pisac i diplomat, prof. dr. Tomislav Sunić, hrvatski dragovoljac Domovinskog rata, vukovarski branitelj i bivši zatočenik srbijanskih logora Predrag Peđa Mišić.

Predsjednik HKS-a i vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček istaknuo je da je Hrvatskoj potrebna ovakva politička opcija jer Hrvatska iz godine u godinu gubi dio suvereniteta što se vidi iz slučajeva prihvaćanja Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma. Hrvatski suverenisti će štititi interese Hrvatske u Bruxellesu i tamo će ići s mišljenjem, a ne po mišljenje”, istaknuo je Pavliček naglasivši kako suverenistička platforma ostaje otvorena za nove članove i opcije koje će predstaviti u idućim danima. Pavliček je kazao kako Hrvatski suverenisti još nisu sastavili listu za europarlamentarne izbore, ali da će na njoj biti predstavnici udruga koje su pristupile novoj suverenističkoj platformi.

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić istaknula je kako će Hrvatski suverenisti i dalje biti članovi Europskih konzervativaca i reformista koji se jedini u Europskom parlamentu bore za Europu koja će biti zajednica suverenih država, a ne Sjedinjene europske države za koju se zalažu europska ljevica i liberali. “Ako se to ostvari, Hrvatska će biti jedna država i jedna mala regija u Europi”. “Trebamo ljude koji će u Europi reći što Hrvatska želi. Ljudima je dosta ovakve Europe. Znamo da je vrijeme globalizma i da se radi na okrupnjavanju, ali to ne smije biti na račun malih država”, upozorila je Ruža Tomašić dodajući kako zahvaljujući vanjskoj politici dosadašnjih Vlada većina europarlamentaraca ne zna što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović Hrasta rekao je da kako su hrvatski suverenisti dosadašnjim angažmanom pokazali što to znači biti suverenist. “To znači reći ne Istanbulskoj konvenciji, ne Marakeškom sporazumu, to je blokada Srbije na putu prema EU ali s ciljem da se vidi istina, da se plati ratna odšteta. Hrvatski suverenisti odlučni su u obrani Hrvatske i Hrvata u BiH i dijaspori i siguran sam da će hrvatski narod prepoznati ovo što mi radimo i za što se zalažemo”, rekao je Zekanović.

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić rekao je kako je “Plenkovićev HDZ skrenuo oštro ulijevo i Hrvatska je pod njegovim vodstvom postala jedna od najposlušnijih država koje slijede globalističke ideje, a zatiru tradicionalne vrijednosti na kojima je opstao hrvatski narod. Hrvatski narod danas traži zajedništvo onih koji vide Hrvatsku kao suverenu državu. Zato smo danas ovdje da predstavimo ovo zajedništvo koje nema alternativu”, rekao je Ilčić naglasivši kako će s obzirom na potrebu suverenističkog pristupa Hrvatski suverenisti postići velike rezultate na europarlamentarnim izborima, ali i na sljedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

Kristina Pavlović iz građanske inicijative Istina o Istanbulskoj rekla je kako su građani vidjeli kako se postupa, prema njima, kako se postupa prema njihovim potpisima. “Vlast se boji promatrača, spremni su uništavati dokaze o tome što su radili”, naglasila je Pavlović i pozvala 400.000 hrvatski građana koji su potpisali referendum da podrže ovu platformu koju u čine udruge i stranke koje su riječima i djelima pokazale da cijene vrijednosti koje određuju hrvatski narod.

General Željko Sačić, koordinator građanske inicijative Hrvatski bedem istaknuo je da svi istinski slobodnomisleći hrvatski domoljubi i branitelji pozdravljaju zajedništvo hrvatskih domoljubnih snaga kojemu je na čelu poštovana eurozastupnica Ruža Tomašić. Očekujem da će mnogi drugi pristupiti ovoj zajednici slobodnomislećih domoljuba i da ćemo zaustaviti tužan niz zatiranja svakog oblika suverenizma i hrvatstva, istaknuo je Sačić koji je osudio nedavno davanje odličja Budimiru Lončaru.

Profesor Tomislav Sunić istaknuo je kako ova platforma nije huškačka niti je protiv Europske unije. “Ne dižemo revolucije. Želimo zaštiti suverenitet i da se odluke donose u Zagrebu, a ne u Bruxellesu i drugdje. Ako gledamo što je Europska unija učinila do sada, možemo zaključiti da nisu baš ispunili svoju zadaću”, rekao je Sunić naglasivši kako se “vani puno govori o nekompetentnosti Europske unije da riješi migrantsku krizu koja je postala seoba naroda i koja može imati nepovoljne ishode za Republiku Hrvatsku”, rekao je Sunić. Dodao je kako se u kuloarima Europske unije sve više govori o “Euroslaviji” te kako se nada da EU neće i završiti kao bivša Jugoslavija.