Pitanje za Mogherini, Tuska i Hahna

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić danas je u službenu proceduru Europskog parlamenta uputila tri pitanja za pisani odgovor.

Prvo pitanje upućeno je Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini, drugo Predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, a treće Povjereniku Europske komisije za pregovore o proširenju Johannesu Hahnu.

Europske institucije u svom je pitanju upoznala s likom i djelom majora vojske JNA Milanom Tepićem.

Milan Tepić bio je major JNA i zapovjednik skladišta borbenih sredstava Barutana u Bedeniku pokraj Bjelovara. Kada su hrvatske snage 29. rujna 1991. godine u vojnoj akciji oslobodile vojarnu u Bjelovaru, Milan Tepić odbio se predati. U svjesnoj i namjernoj samoubilačkoj akciji raznio je jedno od skladišta oružja, pri čemu je u smrt odveo i jedanaest hrvatskih branitelja: Vladimira Makara, Sinišu Paunovića, Dražena Pervana, Ivana Cvrtilu, Eduarda Kukala, Stjepana Legčevića, Nikolu Petrića, Marija Šimića, Ivana Trogrlića, Marka Tukerića i Milana Vukovića – napisala je u svome pitanju Tomašić.

U nastavku pitanja navela je da je u Beogradu 29. rujna 2017. godine svečano otkriven spomenik majoru Tepiću (spomenik se nalazi u blizini ulice koja također nosi njegovo ime), a njegov samoubilački čin od strane srbijanskog državnog vrha koje je predvodilo ceremoniju, na čelu s ministrima Aleksandrom Vulinom i Zoranom Đorđevićem, okarakteriziran je herojskim.

Slijedom navedenog, Visoku predstavnicu Mogherini, Predsjednika Europskog vijeća Tuska i Povjerenika za pregovore o proširenju Hahna upitala je, u svjetlu terorističkih samoubilačkih napada koji potresaju glavne europske prijestolnice i samo srce Europske unije unazad nekoliko godina, sljedeće:

“Kakav stav će Europska unija zauzeti prema ovom otvorenom i ponosnom veličanju samoubilačkog terorizma od strane državnog vrha države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji?”

Povjerenika Hahna također je upitala i slaže li se Komisija s nedavnom izjavom srbijanskog ministra Aleksandra Vulina da je Domovinski rat u Hrvatskoj 90-tih bio građanski rat.

Tomašić u trijalogu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić jedina je hrvatska predstavnica koja trenutno sudjeluje u trijalozima (raspravama između predsjedništva Europkog vijeća, predstavnika Europskog parlamenta i Europske komisije) vezanima uz uspostavu Omnibus uredbe.

Skupnu uredbu (Omnibus) Komisija je predložila u rujnu 2016. u sklopu preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2014. – 2020. provedenog u sredini programskog razdoblja. Omnibus uredbom izmijenit će se financijska uredba kojom je uređena provedba proračuna EU-a, kao i 15 sektorskih zakonodavnih akata, među ostalim u području poljoprivrede i kohezijske politike.

Ovaj iznimno važni zakonodavni prijedlog omogučiti će da se plaćanja EU-a umjesto na povratu nastalih troškova temelje na rezultatima.

Time bi se korisnicima i nadležnim tijelima uštedjelo mnogo vremena, kao i troškova provedbe fondova EU-a, te bi se smanjila i razina rizika od pogreške.

Rasprave u obliku trijaloga nastavit će se i u sljedećim tjednima.

Kao izvjestiteljica u sjeni za ECR grupu u Europskom parlamentu, Tomašić će redovito izvještavati o postignućima i o direktnom učinku koje će Omnibus regulativa imati na Republiku Hrvatsku.

Tomašić uputila otvoreno pismo svim zastupnicima

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a uputila je otvoreno pismo svim zastupnicima i klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru u povodu skorog glasovanja o Istanbulskoj konvenciji. Pismo pročitajte u nastavku:

Poštovani/a,

pred Vama bi se uskoro trebala naći Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulska konvencija. Ovaj dokument nije onakav kakvim ga se predstavlja, a njegov je cilj puno više od borbe protiv nasilja nad ženama i članovima obitelji koju, vjerujem, svi iskreno podržavamo.

Istanbulska konvencija izrazito je ideologizirani dokument kojim se želi nametnuti krajnje liberalni svjetonazor svim građanima, uključujući i one koji ga ne dijele, te mijenjati našu dominantno kršćansku tradiciju i kulturu. Ratifikacija Konvencije u Hrvatskom saboru značila bi odricanje od naših korijena te prihvaćanje pravnih i društvenih normi koje s našim načinom života nemaju puno zajedničkog.

Smatram da je obveza svih nas koje su hrvatski građani birali u predstavnička tijela na svim razinama zaustaviti nasilno mijenjanje hrvatske kulture i iznjedriti kvalitetna domaća rješenja kojima će se građanima osigurati prosperitet, sigurnost i jednakopravnost. Zato sam u Europskom parlamentu glasovala protiv Istanbulske konvencije i voljela bih kad biste i Vi učinili isto.

Ovim putem apeliram na Vas da odbacite kontroverznu rodnu ideologiju i Istanbulsku konvenciju koja ju otvoreno promiče, ali i da u maniri dobrog zakonodavca unaprijedite domaće zakone kako bi borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji bila što učinkovitija, a žrtve nasilja što lakše dobile pomoć te pravnu i svaku drugu zadovoljštinu.

Ruža Tomašić

Tomašić: Smije li Vučić prijetiti?

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu zastupnica Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta pitanje Europskoj komisiji u kojemu se osvrnula na prijetnje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića povodom izglasavanja Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u Hrvatskom saboru.

Tomašić je Europsku komisiju informirala o teškim riječima koje su hrvatskoj javnosti od strane Vučića izgovorene u intervjuu za Radioteleviziju Srbije, kojom prilikom je donošenje navedenog zakona Vučić okarakterizirao otvaranjem Pandorine kutije koje će rezultirati time da će Srbija recipročno donijeti 500 zakona o tome što je napravljeno Srbima u Jasenovcu ili Oluji.

U istom intervjuu pohvalio se i kako ugled Srbije u međunarodnim krugovima raste, te kako je trenutno viši nego što ga uživaju neke članice Europske unije, aludirajući pri tome na Hrvatsku.

Ono što je srbijanskom predsjedniku sporno, formulacija je da su agresiju na Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne postrojbe iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u RH.

Tomašić je slijedom njegovih tvrdnji Europsku komisiju upitala smatra li ona primjerenima ove izjave čelnika države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji te hoće li Srbija biti u mogućnosti zatvoriti poglavlje 23. o pravosuđu nastavljajući relativizirati povijest i zločinačke ideologije bez jasno donesenog vrijednosnog suda vezano uz agresiju Srbije na Hrvatsku 90-tih godina.

Ruža Tomašić koordinatorica ECR-a u REGI-ju

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić postala je koordinatorica ECR grupe u Odboru za regionalni razvoj (REGI).
Tomašić će tako biti glavna predstavnica treće po veličini grupacije u Europskom parlamentu u odboru koji se bavi za Hrvatsku važnim pitanjima – boljim korištenjem sredstava iz EU fondova, kvalitetnom decentralizacijom, kohezijskom politikom i očuvanjem lokalnih zajednica te njihovim ekonomskim napretkom.
“I sama živim u malom mjestu na otoku Korčuli i znam kakva je sudbina takvih sredina, posebice ako su još i prometno izolirane. Na moru nas turizam spašava, a u kontinentalnoj je Hrvatskoj stanje i gore. Ovo je velika prilika da kao glavna koordinatorica ECR-a ugradim hrvatski interes u prioritete cijele grupacije. Podršku grupe imam i čeka me veliki posao do kraja ovog mandata”, izjavila je Ruža Tomašić.

Tomašić: Na referendumu postaviti i pitanje o lustraciji

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić komentirala je za portal direktno.hr inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

“Uvezala bih pitanje promjene izbornog sustava i pitanje lustracije da konačno odredimo tko se, kako i na kojoj listi može kandidirati za Sabor, a kome više nema mjesta u hrvatskoj politici. Oba su pitanja jako važna i međusobno se isprepleću. Trenutni je izborni sustav loš i nepravedan pa doista želim da otvorimo pravu javnu raspravu o njegovim izmjenama i ova je inicijativa, kao i prethodna od udruge ‘U ime obitelji’, u tom smislu jako korisna. Nemojmo zaboraviti da je preferencijalno glasovanje na izborima za Sabor uvedeno upravo zbog građanskog pritiska iako na kraju nije bilo referenduma. Zato mislim da i ova inicijativa može pomoći da se izborni sustav mijenja na bolje”, poručila je eurozastupnica za Direktno.

Dodala je kako će ovo pitanje jako podijeliti Hrvatsku pa bi voljela da se postigne konsenzus “jer ćemo se u protivnom godinama svađati oko ovoga”.

“Možete li zamisliti koliko bismo sad bili ranjiviji da nije bilo konsenzusa o povlačenju iz arbitraže sa Slovenijom, koliko bi bilo međusobnih optužbi, svađe i gnjeva? Neke stvari koje su od nacionalnog interesa moramo odraditi zajedno, naći kompromisno rješenje, a od Vlade i predsjednice očekujem da se također nađu na istoj liniji kad je riječ o vanjskoj politici i da zajedničkim snagama upoznaju naše susjede i partnere u svijetu s činjenicom da promjena izbornog sustava ne znači i udar na nacionalne manjine, nego samo promjenu u načinu izbora zastupnika u Sabor”, zaključila je Ruža Tomašić.

Tomašić o Junckerovom govoru o stanju Unije

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić u komentaru za televiziju N1 komentirala je govor o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean Claudea Junckera kojim, za razliku od većine drugih naših europarlamentaraca i političara, nije zadovoljna.

”Ispočetka je dobro govorio, na kraju – kad je govorio o jednoj, jedinstvenoj Europi, gotovo kao jedan narod – jedna država… to mi je zasmetalo. Što ćemo mi mali narodi, kako ćemo mi parirati tome o čemu govori”, kaže Tomašić.

”Ide se prema tome ‘jedan narod – jedna država’. Mi mali moramo se usprotiviti tome, moramo tražiti svoja prava. Treba tražiti da možemo odlučivati kao narod, a ne da nam se samo servira nešto. Da ovo ne završi kao zajednica Njemačke i Francuske, a mi mali narodi da ne možemo ništa. Moramo pokazati malo liderstva, da imamo svoju državu, svoj jezik… a do sada se u tome nismo puno iskazali”, kazala je u razgovoru za N1 Ruža Tomašić.

Tomašić protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uoči glasovanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije na svom facebook profilu i govoru u Europskom parlamentu objasnila je razloge zbog kojih će glasovati protiv ratifikacije.

“Da je jedini cilj Istanbulske konvencije zaštita žena od nasilja, prva bih ju podržala. No, njezin je cilj mijenjanje naše kulture kroz promociju pobačaja, rodne ideologije i političke korektnosti. To ne mogu podržati i nadam se da ju Hrvatska neće ratificirati!”, napisala je Ruža Tomašić na svojem facebook profilu. U okviru rasprave o ovoj temi u EP-u Ruža Tomašić rekla je sljedeće:

“Obitelj je temelj društva. Nažalost u nekim se slučajevima obiteljski dom iz utočišta pretvori u tamnicu. Žrtvama obiteljskog nasilja, neovisno o spolu ili dobi moramo jamčiti pomoć i sigurnost. Kao policijska službenica intervenirala sam kod nasilja u obitelji i zagovaram nultu stopu tolerancije. Isto vrijedi i za nasilje nad ženama. Žena mora imati pravo izabrati kad će i s kim stupiti u spolni odnos te kako će se zaštititi dokle god odlučuje samo o svojem tijelu, a ne i o životima drugih. Žena treba imati punu kontrolu nad svojim odlukama. Sve ostalo u izvješću od zagovaranja pobačaja, promoviranja rodne ideologije do nametanja političke korektnosti ne služi prevenciji i sankcioniranju nasilja nego širenju liberalne agende i ušutkivanju onih koji se ne slažu. Ideologija kojoj je glavni cilj rušenje tradicionalnog kršćanskog društva, ne može imati moju podršku, a nadam se ni podršku Vlade RH.”, rekla je Ruža Tomašić.

Junckera ne zanima diskriminirajući ovršni zakon

Europska komisija odgovorila je na pisano pitanje hrvatske zastupnice u EP-u Ruže Tomašić o Ovršnom zakonu i utvrdila kako s pravne strane ne vidi ništa sporno u njemu. No, Komisija nije dala odgovor na drugi dio pitanja kojim je zastupnica tražila očitovanje o tome jesu li hrvatski građani diskriminirani u odnosu na druge građane Unije ako se njih, za razliku od ostalih, može ovršiti na temelju tzv. vjerodostojne isprave hrvatskih javnih bilježnika.

Priopćenje s izjavom zastupnice Tomašić prenosimo u cijelosti:

Na pisano zastupničko pitanje hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić o tome je li hrvatski Ovršni zakon iz 2012. u skladu s pravnom stečevinom EU-a Europska je komisija u srijedu odgovorila kako nije utvrdila bilo kakvo kršenje zakona EU-a. Komisija navodi kako se presuda Suda Europske unije kojom je odlučeno da se javni bilježnici ne mogu smatrati „sudom“ u kontekstu Uredbe (EZ) br. 805/2004 i 1215/2012 ne odnosi na kontekst nacionalnog prava.
Komisija je propustila odgovoriti na drugi dio zastupničkog pitanja kojim je Ruža Tomašić tražila očitovanje o tome radi li se u ovom slučaju o diskriminaciji hrvatskih građana koje se svakodnevno ovršuje na temelju sporne „vjerodostojne isprave“ javnih bilježnika.
– Junckerova je Komisija još jednom pokazala da joj interes građana nije visoko na listi prioriteta. Iako je u ovom slučaju jasno da postoji diskriminacija građana Republike Hrvatske, Komisija se o tome nije ni očitovala. Znali smo mi i sami da se obje uredbe primjenjuju samo na prekogranične slučajeve, tu nam odgovor Komisije nije trebao. Očekivali smo objašnjenje kako to da je ta „vjerodostojna isprava“ nedovoljno vjerodostojna za ovrhu nad građanima drugih članica EU-a, ali se zato Hrvate temeljem nje uredno ovršuje.
Tu ocjenu Komisija nije dala jer ju jednakost u pravima svih građana Unije očito ne zanima, ali se zato uredno petlja u slučajeve za koje nije nadležna poput arbitražnog spora Hrvatske i Slovenije, izjavila je ovim povodom hrvatska europarlamentarka.
Podsjećamo, Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru zastupničko pitanje Europskoj komisiji o hrvatskom Ovršnom zakonu 27. ožujka ove godine te je najavila da će nakon odgovora uslijediti daljnji koraci kako bi se nepravedan i loš zakon konačno izmijenio.

Komisija ne smije ignorirati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije

U svom govoru o Izvješću o napretku Srbije za 2016. zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić istaknula je kako Komisija ne smije ignorirati otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije te kako osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava smatra nepotrebnim. Govor donosimo u cijelosti:

“Nisam zadovoljna napretkom Srbije, ako se to uopće može nazvati napretkom. Kozmetički se stvari možda mijenjaju, ali suštinski ne, i to će naposljetku dovesti do rasta nepovjerenja – Europske unije u Srbiju, ali i građana Srbije u Europsku uniju.

Još sam nezadovoljnija stajalištem Komisije koja dozvoljava da se cijeli niz otvorenih pitanja koja Srbija ima s Hrvatskom – a tiču se ljudskih prava, prava vlasništva i poštivanja međunarodnih ugovora i konvencija – izostavi iz ovih pregovora. Od svih tih pitanja samo je granični spor pravo bilateralno pitanje u koje se Komisija i ne treba miješati.

Također, ne vidim nikakvu potrebu za osnivanjem regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava. Iza nas su dva desetljeća suđenja za ratne zločine i činjenice se znaju jako dobro, samo što ih Srbija uspješno ignorira. Ova bi komisija unijela nered i dala dodatan povod Srbiji za ne ispunjavanje obveza”, zaključila je Ruža Tomašić.