Odlična vijest za hrvatske ribare!

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i važan amandman europarlamentarne zastupnice i dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić. Ovim amandmanom briše se članak Mediteranske uredbe koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Takva je odredba bila krajnje nepovoljna za hrvatske ribare koje ovo pitanje muči još od ulaska Hrvatske u EU.

Naime, ribolov okružujućim mrežama plivaricama odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna. Izmjenom Mediteranske uredbe uvažile bi se specifičnosti Jadrana, a hrvatskim ribarima, koji 89 posto ulova ostvaruju ovim mrežama, bio bi znatno olakšan posao.

Tomašić se također uspjela izboriti i za definiciju tradicionalnog ribolova, odnosno za definiciju nekomercijalnih ribarskih aktivnosti kojima se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Izborila se i za definiciju mreža potegača, koje su od iznimne važnosti za sektor ribarstva RH.

“Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe”, izjavila je Ruža Tomašić.

Podsjećamo, Tomašić kao jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a ovaj je važan amandman progurala u matičnom odboru krajem studenog prošle godine, nakon čega se našao na plenarnoj sjednici na kojoj je konačno i usvojen.

R. Tomašić u zaštiti hrvatskih ribara

Uslijed problema s Piranskim zaljevom europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je u službenu proceduru Europskog parlamenta, u ponedjeljak 09. siječnja 2018., pitanje Europskog Komisiji, a vezano je za ulazak slovenske policije na hrvatski teritorij i protupravne kazne koje Slovenija izdaje hrvatskim ribarima u Savudrijskoj vali.

Podsjećamo kako je Tomašić još u ožujku prošle godine postavila pitanje Jeanu Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, kojim je tražila od njega da se izjasni o svojoj izjavi kojom daje potporu nastavku arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici, a iz kojega se Republika Hrvatska povukla nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane. U odgovoru kojeg je zastupnica Tomašić zaprimila u lipnju, Komisija je okrenula ploču o potpori arbitražnom procesu. Istaknula je da ona nije stranka u sporazumu o arbitraži, već je djelovala kao posrednik u postupku koji je vodio do uspostave arbitražnog vijeća između Slovenije i Hrvatske na temelju sporazuma prema međunarodnom pravu te da je spremna podržati bilo koje održivo bilateralno rješenje ako se o njemu dogovore obje stranke. Također, Komisija je pozvala Hrvatsku i Sloveniju da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao dovesti do pravne sigurnosti u pogledu konačnog rješenja graničnog spora.

Tekst pitanja koja je zastupnica Tomašić uputila Komisiji prenosimo u cjelosti:

Nastavno na odgovor E-001677 u kojemu se Komisija založila za održivo bilateralno rješenje o kojemu se trebaju dogovoriti obje strane, Europsku komisiju želim upoznati s činjenicom da je Slovenija prošli tjedan jednostranim potezom te bez prethodnog dijaloga s institucijama Republike Hrvatske počela provoditi svoju nadležnost u Jadranskome moru, uključujući i naplaćivanje kazni hrvatskim ribarima koji uđu u, po njihovim tvrdnjama, slovenske vode u Piranskom zaljevu.

S tim u svezi, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je kako će hrvatski ribari koji ne budu željeli plaćati kazne koje Slovenija izda imati poteškoća nakon što dođu u Sloveniju. Ovakav jednostrani potez Slovenije izazvao je zabrinutost te mnoštvo negativnih reakcija među ribarima te svekolikom hrvatskom javnošću.

Budući da se RH jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora povukla iz arbitraže nakon teške povrede međunarodnog ugovora sa slovenske strane, akcije slovenske policije u onome što su do završetka procesa hrvatske vode protuzakonite su.

Europsku komisiju stoga želim upitati kakav stav ima prema nedvojbenim namjerama Slovenije da kažnjava hrvatske ribare koji ribare u još uvijek hrvatskim vodama Piranskog zaljeva?

Drži li Komisija da je navedeni potez Slovenije sukladan međunarodnom pravu?

Kako bi se osiguralo mirno rješenje navedenog spora, planira li se Komisija ipak aktivnije uključiti u posredovanje?

Teško breme komunističkog nasljeđa

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 13. prosinca raspravljalo se o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u cijeloj Europskoj uniji.

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić istaknula je da nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i da moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bi građani postali u potpunosti svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina nasljeđa.

“Isto moramo učiniti i s komunističkim nasljeđem koje se, nažalost, nerijetko slavi i propagira, pa i u ovom domu. No, da bismo građane mogli uspješno uputiti na sve prednosti demokracije, moramo i sami vjerovati u nju. Europska unija u posljednjih je 20 godina više puta pokazala da priznaje demokratske procese samo onda kad joj se sviđa ishod. Pokušaj da se s europske razine mijenja nešto što nije prošlo kroz nacionalne parlamente također je izigravanje demokracije. Unatoč plemenitim namjerama, opasno je građanima slati poruku kako je u redu zaobilaziti procedure i nametati svoju volju bez demokratskog legitimiteta. To je, vjerovali ili ne, prvi korak prema novom totalitarizmu”.

Na kraju je istaknula činjenicu da je u ime komunističke ideologije živote izgubilo neusporedivo veći broj osoba nego u ime fašističke i nacističke ideologije te da smatra skandaloznim to da u navedenu raspravu nije uključen i komunizam.

Tomašić podržala zahtjeve hrvatskih studenata

Ruža Tomašić

Jučer je održan prosvjedni skup pod nazivom “S prijezirom odbacujemo Vaše podaništvo” kojeg su samoinicijativno organizirali studenti iz svih dijelova Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na Markovom trgu u Zagrebu. Prosvjedna povorka studenata krenula je s Trga bana Josipa Jelačića prema Trgu sv. Marka gdje su pročitali zahtjeve i u obliku peticije predali predstavke Hrvatskom saboru, Vladi, Državnom odvjetništvu te predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.

Studenti su za svoje zahtjeve uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa, od kojih mnogi, kako su to naveli na svojoj facebook stranici, još uvijek pristižu. Tako je jučer, iz Europskog parlamenta, svoju potporu ovoj hrabroj, istinoljubljivoj i konkretnoj stvari pružila dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke i zastupnica u Parlamentu Ruža Tomašić. Ponovo ne iznenađuje činjenica da je zastupnica Tomašić prva hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu koja je podržala ovu hvale vrijednu inicijativu studenata. Predstavnici prosvjeda su joj na tome srdačno zahvalili i pozvali da ih i dalje prati te podupire u njihovim nastojanjima.

Obzirom da u Europskom parlamentu sjede i oni koji svoju poziciju temeljno zahvaljuju osnivaču Hrvatske demokratske zajednice i utemeljitelju Hrvatske države dr. Franji Tuđmanu, koji je zajedno s tadašnjim ministrom obrane Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom, visokim generalom Hrvatske vojske, optužen da je djelovao prema ostvarenju zločinačkog cilja etničkog čišćenja bosanskih muslimana, pitamo se gdje je odlepršala njihova podrška? Zar oni ne bi trebali biti prvi na listi koji ultimativno i isključivo pružaju podršku ovim zahtjevima budući da je cjelokupna politika, koju slobodno baštine više od četvrt stoljeća, rođena upravo zahvaljujući tom hrvatskom vodstvu i državi Hrvatskoj koja je ovom presudom označena kao agresor na Bosnu i Hercegovinu, a njezino tadašnje vodstvo kao dio Udruženog zločinačkog pothvata?

Politički odgovorne strukture bi trebale širom otvoriti oči i svesrdno uvažiti ove konkretne zahtjeve koji posljedično mogu doprinijeti jedino dobrim i nacionalno odgovornim politikama u RH, ali i kako bi pomogli u svim drugim aspektima vezanim za prava Hrvata u BiH te zaštiti pripadnika HV-a i HVO-a.

Hrvatska konzervativna stranka stoga pruža čvrstu potporu nastojima da se doista, a ne samo deklarativno, zajamči i ostvari ravnopravnost Hrvata u BiH te se nadamo da je ovo početak kraja loše vođenih politika koje su bile sve samo ne istinske, čovjekoljubljive, nacionalno mudre i strateški ispravne.

Budućnost Kohezijske politike nakon 2020.

Na poziv grupe Europskih konzervativaca i reformista (ECR group) i europarlamentarke Ruže Tomašić u četvrtak, 30. studenog, u Europskom parlamentu u Odboru regija (Committee of the Regions) na konferenciji pod nazivom “Budućnost Kohezijske politike nakon 2020” (“Future of Cohesion Policy -2020”)  sudjelovali su načelnik općine Sibinj Josip Pavić i pročelnica ureda za EU fondove grada Zagreba, Jelena Ricov.

Na konferenciji je bilo riječi o trenutnim problemima s kojim se susreću lokalne samouprave poput dugotrajnih procesa odobravanja projekta, tromosti sustava, učestalih izmjena “pravila igre” kao i loše izrađenih Operativnih programa u razdoblju 2014.-2020., dok se u raspravama govorilo o mogućoj budućoj fleksibilnosti te pojednostavljenju pravila.

 

 

 

Šutnja na ponovno omalovažavanje grada Heroja?

Europarlamentarna zastupnica i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić uputila je danas, 23. studenog 2017., pitanje Europskoj komisiji glede ignoriranja incidenta od strane srbijanskog državnog vrha koji se dogodio na utakmici Rad i Crvena Zvezda u Beogradu na sam dan obljetnice pada Vukovara.

U subotu 18. studenoga, na 26. obljetnicu pada herojskog hrvatskog grada Vukovara, u Beogradu su nogometni klubovi Rad i Crvena Zvezda igrali prvenstvenu utakmicu.

Dok se tisuće građana Republike Hrvatske s posebnom tugom i pijetetom prisjećalo nevinih žrtava grada heroja, navijači Crvene Zvezde na utakmici su razvili transparent s natpisom „Do novog oslobođenja – slava svim žrtvama za srpski Vukovar“.

Na istoj utakmici navijači Crvene Zvezde skandirali su i u slavu srbijanskog vojskovođe Ratka Mladića, koji je jučer na Međunarodnom sudu u Den Haagu osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Ovaj incident nije naišao na osudu srbijanskog državnog vrha, predvođenog srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem, koji je i sam svojedobno lijepio plakate s nazivom ulice Ratka Mladića 2007. godine na zgradu beogradske televizije B92.

U svjetlu izjave visoke povjerenice Federice Mogherini o „ekstremnom dobrom“ napretku Srbije prema članstvu u EU, povjerenika Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibora Navracsicsa želim pitati kakav stav Europska komisija ima prema ignoriranju ovog incidenta od strane srbijanskog državnog vrha?

Smatra li Komisija da oglušivanje na ovaj incident zapravo može predstavljati prešutno odobravanje poticanja na mržnju i ratnohuškačku retoriku?

Usvojen amandman kojim će se omogućiti neometan ribolov

Na Odboru za ribarstvo Europskog parlament jučer, 21. studenog 2017., glasovalo se za hrvatske ribare o važnoj Uredbi o tehničkim mjerama, a europarlamentarka Ruža Tomašić i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) izlobirala je brisanje članka o mrežama plivaricama koji nije uvažavao specifičnosti ribolova u Jadranu.

Ruža Tomašić je kroz ovu Uredbu predložila izmjenu članka 13. paragrafa 3. stavka 2. Mediteranske Uredbe ((EEZ) br. 1967/2006), odnosno brisanje članka: „Okružujuća mreža plivarica ne smije se upotrebljavati na dubinama manjima od 70 % ukupne visine okružujuće mreže plivarice“. Amandman zastupnice Tomašić, nakon višemjesečnog lobiranja i pregovora s kolegama iz svih parlamentarnih grupacija, usvojen je velikom većinom.

Ograničenja dimenzija mreža plivarica sadržana u postojećoj Uredbi podrazumijevaju ograničenje od 800 metara duljine i 120 metara visine. Zastupnica predlaže da se dimenzije mreže plivarice definiraju kao maksimalna duljina od 600 metara, te visina od maksimalno 1/3 duljine. Svoj zahtjev opravdava činjenicom da se ribolov okružujućim mrežama za plivarice (osim za tune) odvija u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije morskog dna, zbog čega ribolov na način kako je on trenutno definiran nije moguć. Naime, primjena postojećeg stavka onemogućuje uporabu ovog alata koji je na tim područjima selektivniji od drugih alata koji se za ulov istih vrsta na tom području mogu primjenjivati (primjerice lebdeće koće).

Postojeći paragraf iznimno je negativno selektivan za hrvatske ribare jer Republika Hrvatska upravo okružujućim ribolovnim alatima (mreže plivarice) ostvaruje daleko najveću količinu ulova (čak 89 posto).

Tomašić je svoje kolege u Europskom parlamentu uspjela uvjeriti da je izmjena koju ona traži proizišla iz realnih okolnosti i specifičnosti ribolova u Jadranu, te je od njih dobila podršku koja će omogućiti neometan rad flote koja predstavlja sam stup hrvatskog ribarstva. Odbor za ribarstvo u utorak je usvojio nacrt zakona koji bi trebao ograničiti štetan izlov, posebice mlade ribe, izvijestio je Europski parlament.

Nova pravila uvest će zajednička pravila za ribarsku opremu, metode i dopuštene vrste u svim vodama EU-a, ali istovremeno dopustiti da se donose mjere usklađene s regionalnim posebnostima. Posebne regionalne mjere koje odstupaju od osnovnih uvest će se za sedam morskih područja EU-a, Sjeverno more, sjeverozapadne i jugozapadne vode, Baltičko more, Sredozemlje, Crno more i područja Indijskog oceana i zapadnog Atlantika na kojima ribare brodovi iz EU-a, navodi Europski parlament.

R. Tomašić nastavlja borbu za zaštitu ribara i ribarske industrije

Ruža Tomašić

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić 21. studenog pred Odborom za ribarstvo Europskog parlamenta ima prvu razmjenu mišljenja o svome prijedlogu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru.

U svome prijedlogu Tomašić pozdravlja donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje biološkim morskim resursima s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu, no međutim, u prijedlogu predstavlja i potpuno nove odredbe kojima mijenja dijelove prijedloga Europske komisije s kojima se apsolutno ne slaže.

Ono što je posebno brine, tužna je činjenica da prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Kako bi doskočila i tom problemu, zastupnica Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja u Europskom parlamentu na temu Višegodišnjeg plana 25. siječnja 2018. godine.

Na saslušanju će se raspravljati upravo o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva a u njemu će sudjelovati svi relevantni sudionici – predstavnici ribara, industrije, znanstvenici te nevladine udruge.

Tomašić će stoga i u ovoj najodgovornijoj i najvažnijoj ulozi do sada, kao i u svim prethodnima u svojstvu zastupnice u Europskom parlamentu, uložiti sve napore kako bi se izborila za dugoročnu zaštitu hrvatske ribarske industrije i hrvatske ribare.

Tomašić o BiH: Izborno zakonodavstvo treba mijenjati!

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić preko službene stranice Europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu, zajedno s kolegom i koordinatorom EKR grupe u Odboru za vanjske poslove (AFET) Charlesom Tannockom uputila je priopćenje za medije vezano uz izmjenu izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.

U priopćenju su naglasili da izborno zakonodavstvo treba biti izmijenjeno kako bi se spriječila daljnja diskriminacija Hrvata u BiH koja potkopava funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao istinski federalne države.

Tomašić i Tannock pozvali su institucije Europske unije da podupru napore koji idu u smjeru izmjene izbornog zakonodavstva sukladno presudi Ustavnog suda BiH u slučaju „Sejdić-Finci“, iz prosinca 2016. godine. Izborni zakon mora biti izmijenjen i odobren do kraja ove godine, u suprotnome postoji veliki rizik od institucionalnog paraliziranja Bosne i Hercegovine i potkopavanja legitimnosti izbora koji su predviđeni za listopad 2018. godine.

„Bez funkcionalnih institucija, Bosna i Hercegovina izlaže se riziku nestabilnosti. Turska i Rusija miješaju se u internu politiku BiH, čime podcjenjuju njezin integritet i europski put“ – izjavio je Tannock, te dodao kako je velika opasnost za Bosnu i Hercegovinu konstantna prijetnja od islamske radikalizacije.

Tannock je također izjavio kako je Daytonski sporazum poslužio u trenutku kada je bilo potrebno zaustaviti sukobe, ali da nije uspio izgraditi modernu federalnu državu te stoga predlaže da se Dayton revidira u smislu detektiranja njegovih slabosti te pronalaženja novih rješenja kako bi se Bosnu i Hercegovinu učinilo funkcionalnom i uspješnom državom.

Ruža Tomašić izjavila je kako trenutno izborno zakonodavstvo omogućuje Bošnjacima da preglasavanjem biraju hrvatske predstavnike, što je neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti s principom federalne države u kojoj žive tri konstitutivna naroda.

„Osjećaj diskriminacije koji Hrvati u BiH imaju uzrok su odlaska mnogih od njih, posebice mlađih, u države zapadne Europe, zbog čega hrvatski entitet u BiH dodatno slabi“ – navodi Tomašić.

Dodala je da bi Europska unija trebala pokazati svoju solidarnost s njima dajući im potporu u njihovim težnjama da se Hrvatima u BiH pruži stvarna ravnopravnost, umjesto one koja je tek mrtvo slovo na papiru.

 

Udžbenik koji sije sjeme mržnje

Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić ponovno je adresirala pitanje na Europsku komisiju, a potaknuta saznanjima kako u susjednoj zemlji učenici trećih razreda gimnazije općeg te društveno- jezičnog smjera od 2007. godine usvajaju povijesno gradivo iz udžbenika srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića. Navedeno uopće ne bi bilo sporno kada u istom udžbeniku učenici ne bi čitali sljedeće: „Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci“. I tako naši susjedi, u najplodonosnijoj fazi razvijanja vještina i usvajanja znanja, uče kako su Hrvati ni više ni manje nego Srbi.

Pisano pitanje za Europsku komisiju koje je zastupnica uputila u službenu proceduru Europskog parlamenta glasi:

Učenici trećih razreda gimnazija općeg te društveno- jezično smjera u Srbiji od 2007. godine povijest uče iz udžbenika istaknutog srbijanskog povjesničara Radoša Ljušića.

„Iako su svi u etničkom podrijetlu Srbi, njih često nazivaju po imenu teritorija na kojemu žive – Crnogorci, Banaćani, Slavonci, Dalmatinci“ – citat je iz udžbenika.

Već deseta generacija gimnazijalaca uči da je glavnina Slavena pravoslavne, katoličke i muslimanske vjeroispovijesti na jugoistoku Europe srbijanskog podrijetla, čime se osporava posebnost drugim narodima bez ikakve znanstvene osnove i sije sjeme nekih budućih sukoba.

Navedeni stavovi uvelike su inspirirani te se naslanjaju na velikosrpski imperijalizam 19. stoljeća, posebice na teze Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi, a da su jedino čakavci pravi Hrvati.

Osim ovih teza, udžbenik obiluje nebrojenim duboko sugestivnim, etnocentričnim, iracionalnim, pseudoznanstvenim i nerijetko puko šovinističkim tezama i karakterizacijama susjednih naroda i pripadnika drugih vjeroispovijesti.

Budući da je proces analitičkog pregleda zakonodavstva (screening) za Srbiju otvoren 2013. godine, te posebice u svjetlu privremenog zatvaranja poglavlja 25. i 26. (znanost i istraživanje te obrazovanje i kultura); Europsku komisiju želim pitati kakav stav ima prema navedenom sadržaju udžbenika odobrenog od strane srbijanskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja?