Hrvatski suverenisti u Zadru

Kandidati s liste Suverenista za Euro parlament, nositeljica liste i dopredsjednica HKS-a Ruža Tomašić, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović i dopredsjednik HSP-a AS Ante Žoni Maksan, u okviru predizborne kampanje za europarlamentarne izbore u subotu, 27. travnja 2019. družili su se sa Zadranima na središnjem gradskom trgu, a obišli su i zadarsku Ribarnicu i Tržnicu gdje su porazgovarali s ribarima i OPG-ovcima.

Tijekom druženja, najaktivnija hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić podsjetila je Zadrane kako je tijekom svog eurozastupničkog mandata u Europskom parlamentu imala pet izvješća, od kojih će čak dva postati službeni zakoni EU-a.

Kako se o njezinom prvom izvješću o ribarstvu najviše se zna u hrvatskoj javnosti, Tomašić je Zadrane upoznala o drugom za Hrvatsku vrlo važnom izvjeću s kojim je pomogla da se Hrvatskoj odobri dodatnih 158 milijuna eura za strukturne reforme. Njezino uvojeno izvješće omogućilo je Izmjenu postojeće Uredbe i povećanje financijske omotnice sa 142 na 300 milijuna eura, što će posebno koristiti Hrvatskoj koja je jedna od aktivnijih korisnica tog programa.

Povećanje financijske omotnice jamstvo je da će Program moći poduprijeti reformska nastojanja svake države članice koja to zatraži. Posebno je to važno u kontekstu nove recesije s kojom će se naša gospodarstva u skoroj budućnosti suočiti. Prema riječima Ruže Tomašić, nema bolje pripreme za krizu od strukturnih reformi i zato članice moramo podupirati u njihovim nastojanjima da ih provedu, a tamo gdje svijest ne postoji trebamo uložiti dodatne napore.

Program potpore donosi dvostruko više sredstava za reforme državama poput Hrvatske, sredstva su osigurana bez diranja u kohezijsku politiku koja je iznimno važna slabije razvijenim državama, a uključena je lokalna i regionalna razina da bi reforme bile po mjeri ljudi, a ne birokracije.

Kandidat Ante Žoni Maksan istaknuo je kako je “ljudima dosta ne samo ove vlasti već svih dosadašnjih koje ne rade za interes naroda već svoj osobni interes”. “Zbog lošeg stanja koje vlada u zemlji mladi nam masovno iseljavaju, a to i nas zabrinjava pa smo upravo na tu problematiku i stavili naglasak – na mlade i prosperitet”, rekao je Maksan.


“Cilj nam je osmisliti način da nam mladi ostanu, tu žive, rade i zasnivaju obitelji. A to se može. Upravo EU parlament je mjesto gdje je moguće izboriti se za bespovratna sredstva iz fondova i tako omogućiti našim OPG-ovcima, obrtnicima i drugima da pokrenu poslove i da od njih žive, kaže Maksan dodajući kako je krajnje vrijeme da u Bruxelles odu domoljubi i ljudi koji će se boriti za hrvatske interese, a ne razni slugani kao što je, kako je kazao, do sada bio slučaj s tim da je kao iznimku naveo Ružu Tomašić i Biljanu Borzan.

Osim u Zadru, kandidati platforme Hrvatski suverenisti za EU parlament boravili su i u Pakoštanima te Bibinjama.

Tomašić: Članak 13 Direktive o autorskim pravima vodi ograničenju slobode govora

Eurozastupnica i dopredsjednica HKS-a glasovala je suzdržano na glasovanju o Direktivi o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu koja je usvojena na sjednici Europskog parlamenta u utorak, 26. ožujka 2019.

“Postignuti kompromis značajan je pomak u odnosu na izvorni tekst. Članak 11. sad je dobro uravnotežen i meni osobno prihvatljiv”, navodi u objašnjenju Ruža Tomašić koja je ukazala na presedan koji sadrži članak 13. ove direktive:

“Isto ne mogu reći za članak 13. koji i dalje sadržava fundamentalni problem – digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom.

Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi.

Ubačena odredba o iznimkama u slučajevima korištenja autorskog djela za kritiku, analizu, karikaturu ili parodiju, odnosno popularne memove, nije praktično provediva jer algoritmi nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru. Nju koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamo li roboti.

Zato, unatoč pomacima, glasujem suzdržano”, navela je u piropćenju Ruža Tomašić.

Tomašić osigurala dodatnu godinu za povlačenje sredstava iz EU

U srijedu 13. veljače na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument Odbora za regionalni razvoj (REGI) u aktualnom mandatnom razdoblju. Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj se proračunske obveze izvrše, kako bi Republika Hrvatska ovo pravilo mogla zadržati u Partnerskom sporazumu za buduće programsko razdoblje. N+2 pravilo koje je ovim amandmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

“Mi predlažemo N+3 zato što je Hrvatska najnovija članica koja je apsorbirala najmanje EU sredstava pa time dobiva dodatnu godinu. Sada moramo lobirati kod malih država članica i država korisnica da u trijalogu prođe N+3 jer uglavnom velike članice koje uplaćuju novac na razne načine nastoje da se taj novac ne iskoristi jer se onda vraća državi platiteljici” – izjavila je Tomašić tom prilikom.

“Ako Vijeće ipak izglasa N+2 pravilo mi kao najnovija država članica imamo pravo tražiti izuzeće, naš premijer i ministarstvo vanjskih poslova, kako bi za nas ostalo pravilo N+3”, napominje Tomašić.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova.

Sljedeći tjedan počinju trijalozi, tj. sastanci Vijeća (država članica), Europske komisije i Europskog parlamenta. Iznimno je važno da se tijekom trijaloga ne izmijene važne stavke koje su usvojene tijekom današnjeg glasovanja, posebice vezano uz nastavak primjene pravila N+3.

Tomašić će se i u trijalozima koji slijede, kao i u onima do sada, neumorno boriti za važne interese Republike Hrvatske.

Ruža Tomašić nastavlja nizati pobjede za Hrvatsku u EU parlamentu!

U utorak 22. siječnja Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta usvojio je Uredbu o zajedničkim odredbama, najznačajniji i najdalekosežniji dokument navedenog odbora u aktualnom mandatnom razdoblju! Zastupnica Tomašić u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala je u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke. Među njima posebno se ističu podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3.

N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj je projekt odobren, tako da bismo sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. mogli koristiti do 2023. N+2 pravilo koje je ovim amadmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni.

Usvajanjem ovog prijedloga koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova. Zastupnica Tomašić izrazila je nadu da će se navedene stavke realizirati i u praksi.

Podsjetimo, najprije je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u rujnu 2018., prihvaćeno izvješće Ruže Tomašić o Programu potpore strukturnim reformama (SRSP) kojim je Hrvatska dobila 158 milijuna eura, pa se ovaj njezin današnji uspjeh smatra samo još jednim u nizu.

Europski parlament usvojio izvješće Ruže Tomašić

Ruža Tomašić

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socio-ekonomskog učinka koji bi izazvale kvote .

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi. Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju. Zastupnica Tomašić u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala je način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

 – Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno “ne” i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis, izjavila je ovom prigodom zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati i naša jedina zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Tomašić: Merkel politički ucjenjuje manje moćne države članice Unije

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić pisala je Europskoj komisiji o govoru njemačke kancelarke Angele Merkel u Bundestagu, ususret neformalnom sastanku europskih čelnika koji se održao 23. veljače u Bruxellesu. U istom govoru, Merkel se založila za bolju raspodjelu sredstava unutar Europske unije.

“Prilikom nove raspodjele sredstava iz strukturnih fondova moramo obratiti pozornost na kriterij raspodjele prilagode spremnosti pojedinih regija u angažmanu oko primanja i integracije izbjeglica” – izjavila je tom prilikom.

Angela Merkel u svojoj izjavi vrlo je jasno implicirala da će se založiti za to da se u budućnosti isplata novca iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije veže uz poštivanje vladavine prava i europskih vrijednosti, posebice princip solidarnosti u zbrinjavanju tražitelja azila po sustavu kvota.

Radi se o očitoj političkoj ucjeni onih država članica koje se opiru sustavu kvota, unatoč činjenici da su građani u nizu država članica na izborima kaznili dosadašnji pristup migraciji.

Budući da je Europska komisija čuvarica općeg interesa Europske unije kao cjeline (za razliku od interesa pojedinačnih država članica Unije), Tomašić je Komisiju pitala je li ova najava vezanja strukturnih i investicijskih fondova Unije uz prihvat izbjeglica u skladu s temeljnim pravom sadržanim u Ugovorima Europske unije.

 

EP: Tomašić se obratila Plenkoviću u ime Europskih konzervativaca

Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ruža Tomašić se ispred kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, političke grupacije kojoj pripada, obratila predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću te sudjelovala u raspravi o budućnosti Europe. Praksa nalaže da kod ovakvih formi rasprave, prilikom obraćanja klubova zastupnika, riječ preuzima predsjednik političke grupacije. Stoga, s ponosom apostrofiramo zastupnicu Tomašić koja je jedina od hrvatskih zastupnika iznijela stajalište u ime svoje grupacije Europskih konzervativaca i reformista.

Tom prilikom izjavila je kako joj je posebna čast i zadovoljstvo raspravljati o budućnosti Europe s premijerom države iz koje i sama dolazi.

“Ovo je prvi put da na ovaj način izmjenjujemo mišljenja s vodećim čovjekom hrvatske izvršne vlasti o izazovima s kojima se suočava Europska unija. Hrvatska je dugo bila stidljiva kad je riječ o europskim pitanjima. Iznimno mi je drago da je ova vlada to promijenila i da nastoji voditi proaktivnu politiku na europskoj razini. Kao zastupnica mogu posvjedočiti o vrlo konstruktivnoj suradnji s državnim institucijama u mnogim pitanjima koja su važna za Hrvatsku i Europsku uniju, što prije često nije bio slučaj. Ova vlada konačno razmišlja u europskim okvirima, ali bojim se da građane još uvijek nije uspjela uvjeriti u važnost njihovog sudjelovanja u europskim politikama. Sukladno tome, Hrvati slabo iskorištavaju prednosti članstva u Uniji i to je izazov na kojem moramo poraditi. Većini građana Hrvatske život se, nažalost, nije promijenio na bolje od 1. srpnja 2013. pa je razumljivo da oni članstvo u Uniji ne smatraju naročitim uspjehom” – izjavila je Tomašić.

U nastavku govora naglasila je da takvim okolnostima ne treba čuditi što građani ne pokazuju veći interes za europske politike, institucije i izbore.

“Zato Vas, gospodine predsjedniče Vlade, želim ohrabriti da nastavite mijenjati te nepovoljne okolnosti i ne posustanete u provedbi reformi. Mnogima će to zvučati pomalo nevjerojatno, ali za budućnost Europske unije od iznimne je važnosti da njome budu zadovoljne i države poput Hrvatske. Države koje nemaju imperijalističkih ambicija, ali njihov glas u svijetu može biti pojačan članstvom u Uniji. Države koje nisu imale veliko i bogato tržište, a ulaskom u Uniju dobile su upravo to. Države čiji su građani na svojoj koži osjetili diktaturu i autoritarnu vladavinu i u Uniji još uvijek vide slobodu od represije i visoke demokratske standarde. Ako Hrvatska i članice koje s njom dijele slične tegobe iz prošlosti i izazove sadašnjosti u Uniji ne budu vidjele dodanu vrijednost i utjelovljenje svojih višedesetljetnih težnji, onda ona nema budućnosti. Bude li Europska unija igralište samo za velike i moćne koji će nametati svoju volju manjima i slabijima, nikad neće ispuniti sav svoj potencijal” – istaknula je.

Na kraju je premijera Plenkovića pozvala da za briselskim stolom artikulira autentičnu hrvatsku poziciju koja neće slijediti unaprijed zadane modele i tuđe ambicije te da inicijative Vlade RH budu plod volje hrvatskih građana koji žele snažnu Europu, ali ne bez prosperitetne, stabilne i suverene Hrvatske.

 

U EP-u održano javno saslušanje o dokumentu važnom za hrvatsko ribarstvo

Dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić predložila je održavanje javnog saslušanja na temu Višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru, za koji je ujedno i izvjestiteljica. Javno saslušanje održalo se 25. siječnja 2018. u okviru rada Odbora za ribarstvo.

Saslušanje je organizirala s namjerom da relevantne dionike dodatno informira o specifičnostima Jadrana, načinu ribolova koji je potpuno drugačiji od primjerice ribolova u sjevernim morima te posebnosti stokova srdela i inćuna.

Osnovni cilj prijedloga Plana postizanje je i održavanje najvećeg održivog prinosa (NOP) za male pelagijske stokove (srdele i inćuni), postizanje održivosti sektora ribarstva te osiguravanje učinkovitog okvira za upravljanje.

Izvjestiteljica Tomašić tom prilikom pozdravila je donošenje Višegodišnjeg plana za Jadransko more, kao instrumenta za višegodišnje upravljanje morskim biološkim resursima, s ciljem obnove stokova i vraćanja sektora ribarstva na održivu razinu.

Međutim, oštro se protivi prijedlozima i nastojanjima Komisije da se regulacija ribolova provodi putem uvođenja sustava kvota. Smatra da se sustav kvota ne može primijeniti na biološka svojstva malih pelagijskih vrsta u Jadranu, na vrste plovila, ribarske tehnike kao i na broj i veličinu luka. Za cjelokupno područje Jadrana trenutno je snazi Plan upravljanja Opće Komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), koji se temelji na regulaciji ribolovnog napora i kapaciteta kroz prostorno-vremensku regulaciju i ograničenje broja ribolovnih dana po plovilu, ali prvi put donosi i sigurnosno ograničenje ulova na razini iz 2014. godine. Smatra da je pristup Plana upravljanja GFCM, koji je sada na snazi, prikladniji u odnosu na sadržaj i na metode.

Višegodišnji plan iznimno je važan dokument koji će imati značajan utjecaj na budućnost cjelokupnog sektora ribarstva na Mediteranu i u Hrvatskoj. O ulovu male plave ribe ovisi cjelokupna industrija prerade ribe i uzgoja tuna. Upravo stoga važno je odgovorno pristupiti izradi i usvajanju dokumenta koji je u ovom trenutno nemjerljivo značajan za RH.

U tom smislu, Tomašić je posebno zabrinuta jer u prijedlogu Komisije nedostaje detaljna procjena društveno-ekonomskih učinaka. Također, zabrinuta je i zbog činjenice da je sektor ribarstva u Sredozemlju u krizi više od dvadeset godina, a nove odredbe koje nisu razmotrene na odgovarajući način mogle bi drastično pogoršati situaciju u ionako osjetljivom sektoru kao što je to ribarstvo.

Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten

Ruža Tomašić

Nakon što je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i amandman dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke i europarlamentarne zastupnice Ruže Tomašić kojim se briše članak Mediteranske uredbe, a koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine, uslijedila je dobra vijest za hrvatske ribare. Ovim se amandmanom izbrisao članak koji bi ribare stavio u izrazito težak položaj te onemogućio čak 89 posto ulova koji se ostvaruje ovim mrežama.

Zahvaljujući naporima zastupnice Tomašić te lobiranju za ovu važnu izmjenu, hrvatski ribari će nesmetano nastaviti loviti svojim mrežama plivaricama.

Uz lijepe vijesti i uspjeh naše dopredsjednice u nevjerici smo pročitali još jednu vijest. Naime, hrvatski zastupnici IDS- ov Ivan Jakovčić, HNS-ov Jozo Radoš te nezavisni Davor Škrlec glasovali su protiv ove Uredbe koja direktno pogoduje hrvatskim interesima. Ostaje nejasno zašto su se potonji odlučili na takav potez koji je u suprotnostima s hrvatskim gospodarskim interesima. Suludo je čak i dodati, jer se podrazumijeva, da bi upravo kao zastupnici Republike Hrvatske tu istu državu trebali braniti, služiti i štiti njezine interese, a ne nanositi štetu njezinom društvu.

U vrevi napora zastupnice Tomašić te sazrijevanja plodova dosadašnjeg uspješnog četverogodišnjeg rada u Europskom parlamentu mogu se naći čak i oni koji te iste zasluge pokušavaju pripisati sebi. Tako je europarlamentarna zastupnica Marijana Petir poslala priopćenje medijima u kojem navodi kako je usvojeni amandman ni manje ni više nego njezin. Uskoro je objavljena i snimka na kojoj se može vidjeti i čuti kako je amandman zastupnice Marijane Petir dobio tek tri glasa podrške te posljedično odbijen.

“Usvojen je moj amandman zato što sam ja predložila da se briše članak 3, stavka 3 i to su se svi složili, zapravo izlobirala sam za taj amandman, a ona je predložila da se briše stavak i 2 i 3 i zato je dobila samo tri glasa na odboru”, kazala je zastupnica Tomašić.

Uz sve kukavičke pokušaje diskreditacije zastupnice Tomašić i njezinog rada, ali i nejunačka djelovanja na štetu države koju zastupaju, ostaje nam nadati se da će, u što skorijem roku, svima koji rade protivno hrvatskim interesima proraditi savijest. Brzina kojom se događa iseljavanje iz Hrvatske je sve veća. Jedino zajednički napori i sloga oko strateških i nacionalno važnih pitanja mogu to isto iseljavanje usporiti pa i zaustaviti.

Dopredsjednica HKS-a i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić gostovala je u Novom danu na N1 televiziji i komentirala na koji je način u europskim institucijama doživljen spor Hrvatske i Slovenije oko primjene arbitražne presude, ali i najavu donošenja zakona o sprječavanju govora mržnje. Ispod prenosimo intervju objavljen na portalu N1.

Kako je uspjelo da bude usvojen amandman, koji je za hrvatske ribare bio važan, a kojim se dozvoljava da love okružnim mrežama. Kako ste uspjeli progurati amandman?

Znate da lobiranje znači jako puno. Mi smo tražili od početka 2014. način kako promijeniti mediteransku uredbu iz 2006. koja definira mreže plivarice. Ja sam išla od kolege do kolege i objasnila svima koliko je ovo nama važno, njima nije bilo toliko važno i pristali su podržati ovaj amandman.

Što ce to značiti za ribare i koja je najveća dobit toga?

To još nije gotovo. Pola smo odradili, idemo u trijalog izmedu Vijeća, Komisije i Parlamenta. Ja predstavljam Parlament, kolege iz Hrvatske predstavljaju Vijeće i nadam se da cemo se udružiti protiv Komisije i da ćemo to odraditi do kraja.

Koje su posljednje informacije od strane Europske komisije vezane uz spor Hrvatske i Slovenije oko arbitraže? Hoće li se Komisija uključivati u rješavanje spora?

Ne vjerujem da ce se ukljućiti. Možda hoće da na neki način nagovore dvije strane da sjednu za stol. Znaju dobro da je Hrvatska spremna za razgovore, ali i da su u Sloveniji izbori.

U kojem roku će se to dogoditi?

Mislim da neće uzeti dugo vremena, ali tek nakon izbora u Sloveniji. Hrvatska neće popustiti i ne smije popustiti. Morat će sjesti i dogovoriti se, a to će i Europsku komisiju i Europski parlament i Europsko vijeće natjerati da sjednu za stol i da se to riješi.

Slovenija je proizvela diplomatsku ofanzivu u institucijama EU. Je li to produktivno ili kontraproduktivno?

Je, pritisak je veliki, ali puno zastupnika i ljudi u Komisiji i Vijeću nije baš da ih je briga za to. To je kao kad nama netko kaže da izmedu Francuske i Belgije postoje problemi. Nas to ne zanima previše i takvog su stava i ljudi u Komisiji.

Je li realno očekivati pritiske prema Hrvatskoj i prijetnje nekim sankcijama?

Ne može EU ili EK to napraviti, nemaju načina da to naprave, u Lisabonskom ugovoru to uopće nije alat. To je problem izmedu dvije države, trebaju sjesti i dogovoriti se, a oni mogu blago vršiti pritisak i tražiti da se to riješi. Ali to nam može biti pomom kad budemo rješavali granične sporove sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Koji je stav EU oko Pelješkog mosta? Je li Europska komisija zaustavila financiranje Pelješkog mosta zbog graničnog pitanja?

Nije zaustavila financiranje, nego je problem naša troma birokracija. Nema to veze s BiH, jer zna se gdje se gradi Pelješki most i koliko je udaljen od Neuma. Hrvatska je dogovorila sve s BiH, tako da tu nema problema, osim naše trome birokracije.

Očekujete li promjenu izbornog zakona u BiH?

Inicijativa je dobra, samo je kasno, ne može se mijenjati izborni zakon pred izbore. Trebalo se lobirati odmah nakon prošlih izbora. Ovaj zakon nije fer, trebali smo to komunicirati prema svima, ne može se nešto napraviti u zadnji tren i očekivati da ce to netko za nas napraviti.

Kako komentirate prijedlog za zakonskim ograničavanjem lažnih vijesti i govora mržnje?

Što se tiče medija, to je jako lako, uvedu se stroge kazne za laži i mediji ce paziti, što se tiče privatnih osoba, to se isto treba sankcionirati. Trebale bi se uvesti puno strože sakncije, ali isto tako paziti da se ne ograniči slobodno izražavanje.

Jeste li vi protiv uvođenja takvog zakona?

Može se točno definirati što je govor mržnje, jer nije lijepo čitati o sebi stvari koje nisu utemeljene i nisu istinite te koje nemaju nikakvih uporišta za te tvrdnje. Ne vidim zašto se to ne bi sankcioniralo.

Kako se u Strasbourgu komentira njemački zakon? Tamo se izdavači kažnjavaju ogromnim kaznama i do 50 milijuna eura.

Pola ljudi je za, pola protiv, misle da se na taj način zaustavlja slobodno izražavanje.

Znači li to da se u Republici Hrvatskoj ne provode zakoni koji već postoje?

U Hrvatskoj se puno zakona uopće ne provodi i donosimo nove zakone, jer mislimo da ce se provoditi sami od sebe. U Hrvatskoj ima dosta dobrih zakona, i bit cemo zadovoljni, samo neka se provode.

 

Odlična vijest za hrvatske ribare!

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojena je Uredba o tehničkim mjerama, a u sklopu nje i važan amandman europarlamentarne zastupnice i dopredsjednice Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić. Ovim amandmanom briše se članak Mediteranske uredbe koji onemogućuje korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjima od 70 posto njihove visine. Takva je odredba bila krajnje nepovoljna za hrvatske ribare koje ovo pitanje muči još od ulaska Hrvatske u EU.

Naime, ribolov okružujućim mrežama plivaricama odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju zbog utjecaja morskih struja i promjenjive konfiguracije dna. Izmjenom Mediteranske uredbe uvažile bi se specifičnosti Jadrana, a hrvatskim ribarima, koji 89 posto ulova ostvaruju ovim mrežama, bio bi znatno olakšan posao.

Tomašić se također uspjela izboriti i za definiciju tradicionalnog ribolova, odnosno za definiciju nekomercijalnih ribarskih aktivnosti kojima se živi morski resursi ograničeno iskorištavaju na lokalnoj razini, isključivo za osobne potrebe i isključivo uz korištenje tradiciskih ribolovnih alata i tehnika. Izborila se i za definiciju mreža potegača, koje su od iznimne važnosti za sektor ribarstva RH.

“Nakon što je Europski parlament usvojio Uredbu o tehničkim mjerama i moj amandman, sad se mora postići kompromis s Komisijom i Vijećem. Kao zamjenica koordinatora ECR grupe za ribarstvo jedina ću od hrvatskih zastupnika sudjelovati u trijalogu i dati sve od sebe da ovaj amandman bude dio kompromisnog rješenja što će konačno dovesti do izmjene Mediteranske uredbe”, izjavila je Ruža Tomašić.

Podsjećamo, Tomašić kao jedina hrvatska članica Odbora za ribarstvo EP-a ovaj je važan amandman progurala u matičnom odboru krajem studenog prošle godine, nakon čega se našao na plenarnoj sjednici na kojoj je konačno i usvojen.