Na temelju članka 6. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/2010-pročišćeni tekst) i članka 10. Zakona o političkim strankama („Narodne novine“, broj 76/93, 111/96, 164/98 i 36/01), Sabor Hrvatske konzervativne stranke na svom zasjedanju održanom 04. ožujka 2017. u Zagrebu donio je

STATUT
HRVATSKE KONZERVATIVNE STRANKE

1. IZVORIŠNE OSNOVE

Cijeneći povijest, tradiciju, kulturu i vjeru, na nasljeđu vlč. Mihovila Pavlinovića, grofa Janka Draškovića i mučenika dr. Milana Šufflaya, poštujući suverenitet, samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske očuvanu zahvaljujući hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, hrvatski konzervativci ujedinjuju se radi zajedničkog političkog rada i djelovanja u svim područjima od interesa Republike Hrvatske.

Ujedinjene hrvatske konzervativce čine građanke i građani Republike Hrvatske koji svoju politiku i svoja uvjerenja svjedoče svojim radom i životima, ranije okupljeni u:

  • Hrvatskoj konzervativnoj stranci osnovanoj 2014. godine i
  • Akciji za bolju Hrvatsku osnovanoj 2011. godine

te sve građanke i građani, koji u svojoj domovini žele sačuvati ono vrijedno, ali isto tako upotrijebiti i primijeniti sve ono što će donijeti boljitak, kako sada, tako i u budućnosti.

2. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom uređuju ciljevi i način djelovanja političke stranke – Hrvatske konzervativne stranke, njezin naziv, sjedište, pravni status i područje djelovanja; znak, pečat, zastava, predstavljanje i zastupanje, članstvo; oblici organiziranja, ustrojstvo (središnja i područna ustrojstvena tijela, način njihovog izbora i opoziva, trajanje mandata, te način rada i odlučivanja); financiranje, njezina imovina, prestanak rada, postupak s imovinom u slučaju prestanka rada stranke, te ostala pitanja značajna za rad i djelovanje HKS.

3. CILJEVI I NAČIN DJELOVANJA

Članak 2.

HKS je hrvatska politička stranka demokratskih načela utemeljenih na civilizacijskom nasljeđu kršćanskih vrednota, usmjerena na djelovanje u zaštiti i očuvanju hrvatskih nacionalnih interesa kao i temeljnih ustavnih vrednota, u prvom redu u zaštiti suverenosti Republike Hrvatske i samoopstojnosti hrvatskog naroda, nacionalnog identiteta, kulturnog naslijeđa, socijalnog mira, gospodarskog razvitka, jednakosti i pravde svih građana Republike Hrvatske.

4. NAZIV, SJEDIŠTE I PODRUČJE DJELOVANJA

Članak 3.

Puni naziv Stranke je Hrvatska konzervativna stranka (dalje u tekstu: HKS, bez obzira na padeže).

Skraćeni je naziv stranke HKS.

Uz puni naziv, Hrvatska konzervativna stranka, može se koristiti i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian Conservative Party.

Članak 4.

HKS je pravna osoba i upisuje se u registar političkih stranaka Republike Hrvatske koji se vodi pri nadležnom tijelu Republike Hrvatske.

HKS djeluje u Republici Hrvatskoj.

Sjedište HKS-a je u Zagrebu.

Adresu sjedišta utvrđuje Predsjedništvo HKS. Promjenu sjedišta stranke utvrđuje Glavni odbor HKS.

Naziv stranke mora biti istaknut na zgradi u kojoj je njezino sjedište, kao i na drugim objektima u kojima se na području Republike Hrvatske obavlja njezina politička djelatnost.

HKS djeluje i u inozemstvu u skladu sa zakonom, ovim Statutom, pravnim poretkom Europske Unije i države u kojoj djeluje.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 6.

HKS je stranka ravnopravnih članova koji djeluju radi ostvarivanja Programa i ciljeva. U svom su djelovanju dužni poštivati Statut, Program i Kodeks časti HKS te zakone i Ustav Republike Hrvatske.

HKS se zalaže za načela modernog konzervativizma:

  • slobodu pojedinca, naroda i država;
  • slobodno tržište lišeno protekcionizma i administrativnog tereta;
  • suverenitet nacionalnih država;
  • vladavinu prava kao temelj demokratskog uređenja;
  • jednakopravnost svih građana pred Ustavom i zakonima RH;
  • izravnu demokraciju u ključnim pitanjima zaštite nacionalnih interesa;
  • manje i svrhovitije namete te pojednostavljenje poreznog sustava;
  • obitelj kao temelj društva;
  • transparentnu i učinkovitu javnu upravu;
  • energetsku neovisnost RH;
  • vlastitu valutu i suverenitet, što podrazumijeva i odluku naroda o izlasku iz EU.

5. ZNAK, PEČAT I ZASTAVA HKS

Članak 7.

HKS ima znak koji se sastoji od ukupno pet primarnih polja i devet sekundarnih polja izvedenih iz kružnica i ovala koji su raspoređeni u spiralnom obliku. Primarna polja iscrtana su od središta spirale prema desnoj strani znaka. Prva četiri primarna polja od središta spirale su plave boje, dok je zadnje primarno polje sastavljeno od pet crvenih i četiri bijela sekundarna polja.

HKS ima pečat okruglog oblika promjera 35 mm. Uz vanjski rub pečata pruža se hrvatski pleter, s unutarnje strane piše velikim slovima „HRVATSKA KONZERVATIVNA STRANKA“. Uz donji rub piše redni broj 1. 2. i 3. U sredini pečata nalazi se znak HKS-a.

Korištenje i čuvanje pečata, pečata ustrojstvenih oblika HKS-a i znaka Stranke utvrdit će se posebnom odlukom koju donosi Glavni odbor.

Zastava HKS-a sastoji se od bijelog polja sa znakom HKS-a u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.

6. PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE

Članak 8.

HKS predstavlja i zastupa Predsjednik HKS.

U odsutnosti Predsjednika, a po njegovoj ovlasti, HKS predstavlja i zastupa jedan od dopredsjednika, a u njihovoj odsutnosti, osoba iz Predsjedništva HKS koju odredi Predsjednik.

U slučaju izvanredne spriječenosti, ostavke ili drugih okolnosti zbog kojih Predsjednik nije u mogućnosti predstavljati i zastupati HKS, odnosno prenijeti ovlast, sukladno stavku 2. ovog članka, posebnom odlukom Predsjedništva regulira se pitanje zastupanja i predstavljanja HKS.

7. ČLANSTVO HKS

Članak 9.

Članom HKS može postati svaki punoljetni poslovno sposobni državljanin Republike Hrvatske ili pripadnik hrvatskog naroda u iseljeništvu koji je upoznat sa Statutom, Programom i Kodeksom časti HKS te ih prihvaća.

Članom HKS može postati i osoba od šesnaeste do osamnaeste godine života, uz pisanu suglasnost roditelja/skrbnika, bez prava glasa, osim u Odboru za mladež.

Članak 10.

Nakon što je kandidat za prijam u članstvo HKS potpisao pristupnicu ili ju je poslao elektronski, o prijemu odlučuje Izvršni odbor temeljnog ogranka HKS prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta kandidata.

Na osnivačkom zboru temeljnog ogranka, organizacije ili podružnice sve se osobe koje su do tada pristupile u HKS, a stanuju na području tog ogranka, organizacije ili podružnice, smatraju prihvaćenim i upisanim članom HKS, osim u slučaju drukčije odluke zbora ili povjerenika.

Izvršni odbor temeljnog ogranka HKS mora u roku od 30 dana odlučiti o prijemu novog člana, a ukoliko to ne učini u zadanom roku, o prijemu novog člana odlučuje Izvršni odbor organizacije ili podružnice, i to na svojoj prvoj sljedećoj sjednici.

Ako je kandidat za prijam u članstvo odbijen od strane temeljnog ogranka HKS, kandidat ima pravo uložiti žalbu kod Izvršnog odbora organizacije HKS, a ako su oni temeljni ogranak, onda kod Izvršnog odbora podružnice HKS.

Odluka Izvršnog odbora koji postupa po žalbi je konačna.

Članak 11.

Svaki član HKS pripadnik je temeljnog ogranka prema mjestu prebivališta ili boravišta. O izuzetku odlučuje Izvršni odbor podružnice HKS.

Tamo gdje nema osnovanog temeljnog ogranka, a postoji član ili više njih, Izvršni odbor podružnice može donijeti odluku da se on pridružuje kao punopravni član najbliže osnovanom temeljnom ogranku podružnice kojoj pripada po mjestu prebivališta ili boravišta.

Za onog člana ili članove koji nemaju osnovan svoj temeljni ogranak, temeljnim ogrankom smatra se općinska ili gradska organizacija, odnosno organizacija gradske četvrti, prema adresi stanovanja.
Članovi svih temeljnih ogranaka i organizacija članovi su podružnice kojoj ti ogranci i organizacije pripadaju.
Članovi svih temeljnih ogranaka članovi su organizacije kojoj ti temeljni ogranci pripadaju.

Dvostruko članstvo u više ogranaka istodobno nije dopušteno.

Članak 12.

Tajništvo HKS vodi Registar članova. Evidencija cjelokupnog članstva vodi se u Registru članova pri Glavnom tajništvu HKS, a u Izvršnim odborima podružnica, organizacija i temeljnog ogranka za njihove članove. Registar članova HKS vodi se u papirnatom i elektronskom obliku.

O obliku i sadržaju Registra članova iz stavka 1. ovog članka te načinu njegova vođenja, odlučuje Predsjedništvo HKS na prijedlog Glavnog tajnika.

Član HKS ima člansku iskaznicu.

Oblik, izgled i sadržaj članske iskaznice i način vođenja evidencije izdanih i vraćenih iskaznica utvrđuje se Pravilnikom koji donosi Predsjedništvo HKS, na prijedlog Glavnog tajnika.

7.1. Prava i obveze članova HKS

Članak 13.

Prava i obveze članova HKS:

  1. sudjelovati u utvrđivanju i ostvarivanju politike HKS,
  2. poštivati Statut, Program i Kodeks časti te provoditi odluke stranačkih tijela,
  3. svojim djelovanjem i ponašanjem promicati ugled HKS u javnosti,
  4. samostalno poduzimati političke inicijative u skladu sa Statutom, Programom i Etičkim kodeksom HKS te zakonima i Ustavom Republike Hrvatske ili druge države u kojoj djeluju,
  5. birati i biti birani u sva tijela HKS na svim razinama,
  6. biti kandidirani na stranačkim listama za izbore na svim razinama,
  7. ostvarivati druga prava i obveze sukladno odredbama Statuta i Etičkog kodeksa HKS te odluka donesenih na temelju tih dokumenata,
  8. redovito dolaziti na sastanke organizacije, odnosno tijela kojih je član.
Članak 14.

Članovi su dužni redovito plaćati članarinu na godišnjoj razini.

Nezaposleni, učenici, studenti i članovi slabijeg imovinskog stanja (primatelji socijalnih naknada i/ili minimalnog dohotka) oslobođeni su plaćanja članarine.

Članarina se uplaćuje na središnji račun HKS.

Iznos članarine utvrđuje se odlukom Glavnog odbora HKS.

Članovi stranke, osim plaćanjem članarine, rad HKS mogu pomagati i dobrovoljnim prilozima, donacijama u novcu koji se uplaćuje na središnji račun, te u robi ili uslugama, odnosno vlastitim angažmanom, a sukladno s važećim propisima.

Glavni odbor može donijeti odluku i o drukčijem načinu financiranja stranke od strane članova, sukladno zakonskim propisima.

Odluku o visini odricanja od dijela naknade za obavljanje dužnosti na koju je izabran kandidat HKS, na prijedlog Predsjedništva, donosi Glavni odbor.

Odluku o načinu raspodjele sredstava od članarina i donacija prikupljenih od strane podružnica i ogranka, na prijedlog Predsjedništva, donosi Glavni odbor.

Članak 15.

Kandidat za stranačke dužnosti, kandidat za člana predstavničkog tijela na svim razinama ili bilo koju drugu dužnost ne može biti član HKS s nepodmirenom članarinom u tekućoj i prethodnim godinama, niti osoba koja je optužena i/ili osuđena za kazneno djelo, osim iz domene prometa.

Članak 16.

Članstvo u HKS prestaje:

  1. istupanjem iz HKS (pisanim putem, povratom članske iskaznice ili javnim objavljivanjem o istupanju)
  2. donošenjem odluke o isključenju
  3. kandidiranjem, lobiranjem ili prikupljanjem potpisa u korist druge političke stranke ili nezavisne liste, bez odluke
  4. Predsjedništva HKS
  5. učlanjenjem u drugu političku stranku
  6. radom u udrugama, udruženjima, organizacijama i tijelima čiji su ciljevi i način djelovanja suprotni Statutu i Programu HKS
  7. smrću
  8. danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti

Za utvrđivanje nastalih uvjeta iz točke 1., 2., 6. i 7. stavka 1. ovog članka, nadležan je Glavni tajnik HKS, temeljem prikupljene dokumentacije, nakon čega se člana automatski briše iz Registra članstva.

Za utvrđivanje nastalih uvjeta iz točke 3., 4. i 5. stavka 1. ovog članka, pokreće se postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti kod nadležnog Začasnog suda.

Zahtjev za istupanjem iz HKS podnosi se u pisanoj formi Tajniku ili Izvršnom odboru temeljnog ogranka HKS, odnosno Glavnom tajniku. Zahtjev za istupanjem može se podnijeti elektronskom poštom ako je prepoznatljivost potpisanog člana nedvojbena.

7.2. Odgovornost članova HKS

Članak 17.

Protiv člana čije je ponašanje i djelovanje usmjereno protiv odluka stranačkih tijela ili koji svojim postupcima krši Statut, Etički kodeks i Program te Ustav ili zakone Republike Hrvatske i time šteti ugledu Stranke, pokreće se postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti.

Postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti provodi nadležni Začasni sud.

Zahtjev za provođenje postupka utvrđivanja stranačke odgovornosti, u načelu podnosi predsjednik tijela protiv člana tog tijela HKS, nadležnom Začasnom sudu, u roku od 15 dana od saznanja.

Relativna zastara za stranačku odgovornost je šest (6) mjeseci, a apsolutna dvanaest (12) mjeseci od počinjenja.

Predsjednik HKS može na prijedlog bilo kojeg stranačkog tijela ili na vlastiti poticaj pokrenuti postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti protiv člana HKS za kojeg postoji osnovana sumnja da politički djeluje suprotno Statutu, Programu ili Etičkom kodeksu.

Predsjednik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranaka HKS, može pokrenuti postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti protiv člana HKS iz njegovog ustrojstvenog tijela za kojeg postoji osnovana sumnja da politički djeluje suprotno Statutu, Programu ili Etičkom kodeksu HKS.
U slučaju nepokretanja postupka od strane Predsjednika temeljnog ogranka ili organizacije, postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti može pokrenuti Predsjednik podružnice ili Predsjednik HKS.
Zahtjev za provođenje postupka utvrđivanja stranačke odgovornosti mora sadržavati opis kršenja odluka, Statuta, Programa, Etičkog kodeksa ili narušavanja ugleda HKS, i tome predložene dokaze.

Članak 18.

Svaki član nekog ustrojstvenog tijela može biti suspendiran iz rada tog tijela do odluke nadležnog Začasnog suda, zbog grubog kršenja Statuta, Programa ili Etičkog kodeksa HKS, odnosno Zakona Republike Hrvatske, ako bi njegov daljnji rad u tom tijelu štetio ugledu HKS.
Prijedlog za suspenziju pojedinog člana ustrojstvenog tijela, može podnijeti:

  • najmanje 50 posto članova tog tijela
  • predsjednik tog tijela
  • predsjednik višeg ustrojstvenog tijela
  • Predsjednik HKS

Prijedlog za suspenziju mora biti obrazložen, a dostavlja se osobi nadležnoj za pokretanje postupka utvrđivanja stranačke odgovornosti, u pisanom obliku.
Odluku o suspenziji donosi tijelo kojem je predsjednik osoba koja je nadležna za pokretanje stegovnog postupka. Odluka mora biti donesena u roku od petnaest (15) dana od podnesenog prijedloga.
Istovremeno s donošenjem odluke o suspenziji, podnosi se i prijedlog za utvrđivanje stranačke odgovornosti kod nadležnog Začasnog suda.
Na prijedlog Predsjednika HKS, Predsjedništvo HKS može donijeti odluku o suspenziji bilo kojeg člana bilo kojeg ustrojstvenog tijela HKS.

Članak 19.

U postupku utvrđivanja stranačke odgovornosti mogu se izreći stegovne mjere:

  1. pismena opomena
  2. privremeno mirovanje nekih ili svih prava koja proizlaze iz članstva u stranci, najdulje na jednu (1) godinu
  3. privremeno oduzimanje prava za obnašanje pojedinačnih ili svih dužnosti na razdoblje od tri mjeseca do godine dana,
  4. isključenje iz HKS.

Odluku o stegovnim mjerama iz stavka 1. ovog članka protiv člana HKS donosi nadležni Začasni sud.

Članak 20.

Odluku o isključenju donosi nadležni Začasni sud, samo na prijedlog Predsjedništva HKS.

Odluka iz stavka 1. ovog članka mora se članu dostaviti u pisanom obliku uz obrazloženje, a ako dostava nije moguća odluka će se izvjesiti u stranačkim prostorijama u trajanju od osam (8) dana.

Protiv odluke Začasnog suda podružnice isključeni član može podnijeti žalbu u roku od petnaest (15) dana od donošenja stegovne mjere Začasnom sudu HKS.

Protiv odluke o isključenju Začasnog suda HKS isključeni dužnosnik može podnijeti žalbu u roku od petnaest (15) dana od donošenja stegovne mjere Glavnom odboru HKS.

Žalba ima odgodni učinak.

U slučaju ne prihvaćanja prijedloga Predsjednika HKS od strane Začasnog suda HKS, po prijedlogu Predsjednika HKS, Glavni odbor može preispitati takvu odluku Začasnog suda i donijeti svoju odluku koja je konačna.

Začasni sud HKS odnosno Glavni odbor odlučuje o žalbi u roku od trideset (30) dana od njezina podnošenja. Odluka donesena u žalbenom postupku je konačna.

Članak 21.

Isključeni ili izašli član ne može podnijeti zahtjev za ponovno primanje u članstvo prije održavanja Sabora HKS.

O zahtjevu za ponovnim učlanjenjem isključenog ili izašlog člana HKS odlučuje Začasni sud podružnice uz prethodno mišljenje organizacije kojoj član po ovom Statutu pripada.

8. TEMELJNI RAD I UNUTARNJA ORGANIZACIJA HKS

Članak 22.

Rad i djelovanje HKS je javno.

Tijela HKS o unutarstranačkim pitanjima mogu raspravljati i odlučivati bez nazočnosti javnosti.

Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavještavanjem članova HKS o stranačkim aktivnostima, redovitim ažuriranjem web stranice te putem sredstava javnog priopćavanja.

Predstavnici sredstava javnog priopćavanja mogu nazočiti sjednicama tijela HKS i izvještavati javnost o radu tih tijela.

Iz osobito opravdanih razloga, kada se raspravlja o unutarstranačkim pitanjima, tijela HKS mogu isključiti javnost sa svoje sjednice.

Odluka o isključenju javnosti donosi se natpolovičnom većinom svih članova nazočnih na sjednici tijela HKS, na prijedlog predsjedavajućeg tog tijela.

Članak 23.

Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada, HKS može izdavati svoje glasilo u skladu s propisima o javnom informiranju. Odluku o izdavanju glasila donosi Glavni odbor HKS.

HKS prema potrebi izdaje i periodične publikacije, biltene, plakate i druge materijale, sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti, o čemu odluku donosi Predsjedništvo HKS.

Pravo izvještavanja javnosti u ime HKS imaju samo predstavnici koje za to ovlasti Predsjednik HKS.

Članak 24.

Predsjednici podružnica, organizacija i temeljnih ogranaka HKS imaju pravo izvještavati javnost isključivo o poduzetim stranačkim aktivnostima i političkim stavovima koji su u skladu s Programom HKS, a koji se odnose na područje njihove podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

Podružnice HKS svoje aktivnosti glede izvještavanja javnosti trebaju dogovarati s Predsjednikom HKS, odnosno osobom ovlaštenom za odnose s javnošću.

Organizacije i temeljni ogranci svoje aktivnosti glede izvještavanja javnosti trebaju usklađivati s predsjednikom nadležne podružnice, odnosno osobom ovlaštenom za odnose s javnošću podružnice.

Članak 25.

O radu HKS članovi HKS obavještavaju se elektronskom poštom, stavljanjem obavijesti na web stranicu HKS, dostavom pisanih materijala, putem sjednica tijela HKS i na drugi prikladan način.

Predsjednik i Izvršni odbor podružnice, organizacija i temeljnih ogranka HKS, dužni su redovito, na istovjetan način, a posebice izravnim kontaktima, odnosno sastancima, izvještavati svoje članove o svim središnjim i lokalnim stranačkim aktivnostima.

Članak 26.

Sjednice tijela HKS, osim Sabora i Zborova članova, u pravilu se sazivaju najkasnije tri (3) dana prije održavanja, elektronskom poštom ili na drugi prikladan način, a mogu se održati i putem telefona, skypea ili na neki drugi način koji omogućava izravnu i višesmjernu komunikaciju na daljinu.

Članovi Predsjedništva i Glavnog odbora HKS imaju pravo sudjelovati u radu svih sjednica svih tijela temeljnih ogranaka, organizacija i podružnica, bez prava odlučivanja, osim ako nisu članovi tog tijela.
Sukladno tome, na sve sjednice tijela temeljnih ogranaka, organizacija i podružnica pozivaju se članovi Predsjedništva i Glavnog odbora HKS, koji stanuju na području djelovanja ogranka, organizacija i podružnica.
Članovi Izvršnog odbora podružnica imaju pravo sudjelovati u radu svih sjednica svih tijela organizacija, a članovi Izvršnog odbora organizacija, na sjednicama temeljnih ogranaka, bez prava odlučivanja, osim ako nisu članovi tih tijela.

Članak 27.

Nakon usvajanja dokumenata od strane nadležnih tijela HKS, a sukladno njihovoj odluci, dokumenti se objavljuju na web stranicama HKS i time se smatra da su dostavljeni svim tijelima, članovima i ustrojstvenim oblicima HKS.

Prijedlozi dokumenata mogu se raspraviti i kroz javnu raspravu koja započinje danom objave prijedloga na web stranicama HKS, ali i dostavom na drugi način.

U zapisnik sa sjednica ustrojstvenih tijela podružnica, organizacija i temeljnih ogranka HKS unose se podaci o mjestu i vremenu održavanja, prisutnima, dnevnom redu, usvojenim odlukama i zaključcima te se elektronskim putem dostavlja članovima tijela na koje se zapisnik odnosi, kao i višem stranačkom tijelu, u roku od deset (10) dana od dana održane sjednice.

Članak 28.

Sva tijela HKS donose pravovaljane odluke ako je na njihovim sjednicama nazočno više od 50 posto članova, odnosno zastupnika. Odluke svih tijela HKS donose se natpolovičnom većinom članova tog tijela. Ako se u zakazano vrijeme na zakazanom mjestu ne prikupi dovoljan broj članova toga tijela (kvorum), nakon počeka od pola sata sjednica se nastavlja, a sve pravovaljane odluke donose se natpolovičnom većinom tada nazočnih članova, osim ako odluke pojedinog tijela ovim Statutom nisu drukčije regulirane.
Sva tijela HKS svoje odluke donose natpolovičnom većinom, a ako je tijelo sastavljeno od parnog broja članova ili je na sjednici nazočan paran broj članova, donijeta je ona odluka za koju je glasao predsjednik toga tijela.

Za donošenje pojedinih odluka, ovim Statutom može se propisati drukčiji način odlučivanja.

Članak 29.

Ako neki član bilo kojeg tijela HKS podnese ostavku, prestane biti član HKS, učestalo ne obnaša svoju dužnost ili iz nekog drugog razloga nije u stanju obnašati dužnost, na prijedlog predsjednika tog tijela, isto to tijelo može na njegovo mjesto imenovati novog člana do 1/3 članova tog tijela, a mandat mu traje do redovnog izbora za to tijelo.

Za područna tijela, žalba na takvu odluku podnosi se Nadzornom odboru podružnice, a za središnja tijela Nadzornom odboru HKS, odluka kojih je konačna.

Članak 30.

Stranački dužnosnik HKS je osoba koju je nadležno stranačko tijelo izabralo na određenu dužnost, i to: Predsjednika HKS, Glavnog, Političkog i Međunarodnog tajnika HKS, dopredsjednika HKS, člana Predsjedništva HKS, predsjednika, dopredsjednika i člana Glavnog odbora HKS, predsjednika i člana Nadzornog odbora HKS, predsjednika i člana Začasnog suda HKS, predsjednika i člana Vijeća odbora ili kluba, te predsjednika i člana područnih tijela HKS.
Dužnost članova svih ustrojstvenih tijela HKS traje četiri (4) godine.
Dužnosniku HKS prijevremeno prestaje dužnost ako:

  • je na istu dužnost izabrana druga osoba, ako je dužnost ugašena ili ako je sukladno Statutu HKS, istekao redoviti mandat
  • podnese ostavku
  • mu je dužnost oduzeta u postupku utvrđivanja stranačke odgovornosti
  • je opozvan zbog važnih razloga (neregularan izbor i sl.)
  • mu je prestalo članstvo u stranci
Članak 31.

HKS je ustrojen na teritorijalnom načelu sljedeći teritorijalni ustroj Republike Hrvatske, a sastoji se od temeljnih ogranka, općinskih i gradskih organizacija, te organizacija gradskih četvrti HKS u Gradu Zagrebu, podružnica HKS, te ogranaka, organizacija i podružnica HKS u inozemstvu.

Ustrojstvena tijela HKS (dalje: tijela) su tijela koja pripadaju središnjim i područnim ustrojstvenim tijelima.

Ustrojstvena tijela HKS nemaju svojstvo pravne osobe.

Članak 32.

HKS je teritorijalno organiziran kroz sljedeće oblike djelovanja:

  1. Podružnice – ustrojavaju se za područje Županija i područje Grada Zagreba
  2. Organizacije – ustrojavaju se za područja općina i gradova, te gradskih četvrti Grada Zagreba
  3. Temeljni ogranak – ustrojavaju se za područje mjesta (sela, naselja), odnosno područja mjesnih odbora ili gradskih četvrti pojedinih gradova

U pojedinim naseljima i dijelovima većih naselja, općina i gradova te u gradovima i općinama u kojima nije osnovana organizacija HKS, djeluju povjerenici HKS, koje imenuje Predsjedništvo, na prijedlog Predsjednika HKS .

9. SREDIŠNJA UPRAVNA TIJELA HKS

Članak 33.

Središnja upravna tijela HKS su:

  1. Sabor
  2. Glavni odbor
  3. Predsjedništvo
  4. Začasni sud
  5. Nadzorni odbor
  6. Stručni odbori i interesni klubovi

Središnja upravna tijela HKS djeluju i donose odluke koje na odgovarajući način trebaju provoditi sva područna tijela.

9.1. Sabor HKS

Članak 34.

Sabor HKS može biti redovni, izvještajno-tematski i izvanredni.

Redovni Sabor HKS održava se jednom u četiri godine

Redovni Sabor saziva Predsjednik HKS, na temelju odluke Glavnog odbora. Pozivi za sudjelovanje na redovnom Saboru HKS šalju se u pravilu dvadeset (20) dana prije održavanja Sabora s prijedlogom dnevnog reda.

Članak 35.

Izvještajno-tematski Sabor HKS održava se po potrebi.

Izvještajno-tematski Sabor HKS saziva Predsjednik HKS na temelju odluke Predsjedništva. Pozivi za sudjelovanje Izvještajno-tematskom Saboru, šalju se u pravilu petnaest (15) dana prije održavanja Izvještajno-tematskog Sabora HKS s prijedlogom dnevnog reda.

Članak 36.

Izvanredni Sabor HKS saziva Glavni odbor HKS.

Glavni odbor saziva Izvanredni Sabor ako utvrdi da Predsjednik, pet dopredsjednika, Predsjedništvo ili druga tijela HKS svojim odlukama opetovano krše Program, Statut i Etički kodeks HKS.

Glavni odbor dužan je sazvati Izvanredni Sabor HKS u slučaju smrti, ostavke ili prestanka članstva Predsjednika HKS.

Izvanredni Sabor održava se u roku od šezdeset (60) dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 2. i 3. ovog članka.

Na zasjedanju Izvanrednog Sabora HKS mogu se razmatrati samo pitanja zbog kojih je Izvanredni Sabor sazvan. Sazivatelj Izvanrednog Sabora može predložiti Saboru i zastupnicima razmatranje i drugih pitanja, što Sabor mora potvrditi izglasavanjem tako predloženog dnevnog reda.

Glavni odbor dužan je sazvati Izvanredni Sabor HKS na:

– temelju odluke tri četvrtine članova Predsjedništva HKS,
– temelju jednoglasnih odluka Nadzornog odbora i Začasnog suda HKS,
– zahtjev najmanje tri četvrtine svih Izvršnih odbora podružnica HKS.

Izvanredni sabor HKS mora se sazvati najmanje dvadeset (20) dana prije njegova održavanja s predloženim dnevnim redom.

Na rad Izvanrednog Sabora HKS primjenjuju se odredbe ovog Statuta koje reguliraju redovno zasjedanje Sabora HKS.

Članak 37.

U slučaju sazivanja Izvanrednog ili Izvještajno-tematskog Sabora HKS pozivaju se, kao punopravni zastupnici, zastupnici sa zadnjeg redovnog Sabora HKS. Ako iz objektivnih razloga ti zastupnici nisu u mogućnosti biti nazočni, biraju se drugi zastupnici, sukladno proceduri izbora zastupnika.

Članak 38.

Izvanredni Sabor HKS može se sazvati i na temelju prikupljenih pedeset (50) posto potpisa svih članova HKS.

Na obrascu za prikupljanje potpisa mora biti istaknuta tema o kojoj će se raspravljati na Saboru HKS. Rok za prikupljanje potpisa je petnaest (15) dana.

Članovi koji organiziraju prikupljanje potpisa za održavanje Izvanrednog Sabora moraju najmanje trideset (30) dana prije početka prikupljanja potpisa o svojim aktivnostima izvijestiti Nadzorni odbor HKS te zatražiti od Nadzornog odbora očitovanje o broju potrebnih potpisa za sazivanje Izvanrednog Sabora.

Nadzorni odbor HKS dužan je traženu informaciju dostaviti u roku od sedam (7) dana od dana primitka zahtjeva.

Broj članova upisanih u registar članova HKS na dan zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovog članka relevantan je za određivanje broja potrebnih potpisa.

Valjanost i broj prikupljenih potpisa provjerava Nadzorni odbor HKS.

Nakon što utvrdi da je prikupljen dovoljan broj potpisa, Nadzorni odbor će u roku od petnaest (15) dana uputiti Glavnom odboru zahtjev za sazivanje Sabora HKS.

Članak 39.

Sabor HKS je najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HKS, a čine ga:

  • zastupnici izabrani u organizacijama HKS u Republici Hrvatskoj i inozemstvu čiji je broj razmjeran broju njihovih članova, i to u omjeru do maksimalno 1/3 broja članova u organizaciji, a koji čine najmanje pedeset i jedan (51) posto zastupnika na Saboru HKS, ako za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti
  • članovi Glavnog odbora HKS
  • članovi Vijeća podružnica HKS
  • predsjednik i članovi Začasnog suda i Nadzornog odbora HKS
  • predsjednici Začasnog suda i Nadzornog odbora podružnica HKS
  • predsjednici svih temeljnih ogranaka.

Omjer biranih zastupnika iz organizacija, utvrđuje Glavni odbor u odluci o sazivanju Sabora HKS.

Birane zastupnike za Sabor HKS predlaže predsjednik organizacije, a biraju Izvršni odbori organizacija.

Članak 40.

Članovima koji su po dužnosti zastupnici na Saboru HKS, tijela iz kojih dolaze mogu odrediti zamjenu ako je poznato da iz objektivnih razloga neće moći nazočiti zakazanom Saboru.

Predsjedništvo HKS, putem Glavnog tajništva, prikuplja popise zastupnika i prijedloge kandidata za dužnosnike koje predlažu podružnice, analizira ih i daje svoj prijedlog Glavnom odboru.

Glavno tajništvo za Sabor HKS provjerava valjanost mandata zastupnika, kandidata i nazočnost sudionika, te izdaje akreditacije zastupnicima. Ako se utvrdi da izbor zastupnika ili prijedlog kandidata nije valjan odnosno sukladan Statutu HKS, to će se nastojati razriješiti s podružnicom odnosno ogrankom prije održavanja Sabora.

Konačni broj zastupnika koji imaju pravo nazočiti Saboru HKS utvrđuje Glavni odbor, sukladno odredbama ovog Statuta.

Članak 41.

Detaljni način rada, predstavljanja kandidata i donošenja odluka na Saboru uređuje se Poslovnikom Sabora HKS, kojeg donosi Sabor na prijedlog Glavnog odbora.

Članak 42.

Sabor HKS radi po unaprijed utvrđenom Dnevnom redu.

Prijedloge i zahtjeve za točkama Dnevnog reda, podružnice, stručni odbori, interesni klubovi, odnosno tijela HKS koja djeluju na nacionalnoj razini, dostavljaju Predsjedništvu dvadeset (20) dana prije planiranog održavanja Sabora HKS.

Predsjedništvo HKS o prijedlozima i zahtjevima daje mišljenje najkasnije pet (5) dana prije održavanja Sabora, nakon čega Predsjedništvo utvrđeni Dnevni red odmah dostavlja središnjim ustrojstvenim tijelima HKS, podružnicama i zastupnicima za predstojeći Sabor.

Na saboru HKS, svaki zastupnik može predložiti nadopunu Dnevnog reda, pa se konačni Dnevni red donosi na Saboru stranke.

Članak 43.

Ovlasti i dužnosti Sabora:

  1. donosi i mijenja Program, Statut, Poslovnik o radu Sabora te druge odluke u skladu s ovim Statutom
  2. bira i razrješava Predsjednika, pet dopredsjednika, 12 biranih članova Predsjedništva, Glavnog tajnika, Političkog tajnika, Međunarodnog tajnika, Začasni sud i Nadzorni odbor
  3. bira i razrješava trideset (30) biranih članova Glavnog odbora
  4. raspravlja i prihvaća izvješće o radu Predsjednika, Začasnog suda, Nadzornog odbora i Glavnog odbora, Saborskog kluba zastupnika HKS, te financijsko izvješće HKS za razdoblje djelovanja stranke od zadnjeg podnošenja izvješća
  5. donosi zaključke, deklaracije ili rezolucije o svim bitnim pitanjima koja se tiču rada HKS te društvenih, političkih, socijalnih i gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj
  6. obavlja prijevremeni reizbor bilo kojeg ili svih članova tijela HKS
  7. mijenja ime stranke
  8. utvrđuje temeljna načela politike HKS, a temeljem Programa HKS
  9. donosi odluku o prestanku rada
  10. donosi odluku o udruživanju s drugom političkom strankom
  11. raspravlja o ostalim pitanjima vezanim uz djelovanje HKS
Članak 44.

Sabor HKS može pravovaljano odlučivati ako je na njegovu zasjedanju nazočna natpolovična većina članova Sabora HKS.

Odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Sabora, osim ako ovim Statutom nije drugačije određeno.

9.2. Glavni odbor Hrvatske konzervativne stranke

Članak 45.

Glavni odbor HKS je najviše izvršno i upravno tijelo HKS između dva zasjedanja Sabora HKS, koje koordinira rad stranke i samostalno odlučuje u okviru utvrđene politike, Programa i Statuta HKS.

Članovi Glavnog odbora su:

  • predsjednik Glavnog odbora
  • dva dopredsjednika Glavnog odbora
  • članovi Predsjedništva
  • predsjednici interesnih klubova
  • predsjednici stručnih odbora
  • predsjednici ili povjerenici podružnica HKS
  • zastupnici HKS u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu
  • članovi Vlade RH iz redova HKS
  • predsjednici Skupštine županija odnosno predsjednik Skupštine Grada Zagreba iz redova HKS
  • župani i dožupani odnosno gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba iz redova HKS
  • predsjednici ili povjerenici podružnica HKS u inozemstvu
  • trideset (30) biranih članova na Saboru HKS

Mandat biranih članova Glavnog odbora je četiri (4) godine ili do opoziva od strane Sabora HKS, uz mogućnost ponavljanja mandata.
Ako između dva Sabora, birani član Glavnog odbora iz bilo kojeg razloga više ne može obnašati svoju dužnost, Glavni odbor na njegovo mjesto mora kooptirati novog člana.

Članak 46.

Ovlasti i dužnosti Glavnog odbora:

  1. provodi i odgovoran je za provođenje odluka Sabora HKS
  2. za Sabor HKS, na prijedlog Predsjedništva, utvrđuje prijedlog Statuta, Programa, Poslovnika o radu Sabora HKS, te prijedlog o njihovim izmjenama i dopunama
  3. na prijedlog Predsjedništva donosi Etički kodeks
  4. na prijedlog Predsjedništva raspravlja i donosi strateške i provedbene odluke i programe o gospodarskim i socijalnim pitanjima, odluke o zaštiti nacionalnih interesa te raspravlja o svim drugim političkim pitanjima u skladu s Programom i Statutom HKS
  5. donosi smjernice za predizbornu i izbornu strategiju HKS
  6. donosi smjernice o ulasku u predizborne i postizborne koalicije s drugim strankama i nezavisnim listama na državnoj i lokalnoj razini
  7. na prijedlog Predsjedništva odlučuje o međunarodnom udruživanju HKS
  8. usvaja Godišnji program rada i financijski plan HKS, te utvrđuje Financijsko izvješće
  9. raspravlja o svim političkim, ekonomskim, socijalnim i ostalim pitanjima vezanim uz djelatnost HKS te o tome zauzima stavove, donosi odluke, utvrđuje smjernice i stajališta HKS
  10. bira i razrješava Predsjednika te dva dopredsjednika Glavnog odbora,
  11. najmanje jednom godišnje analizira rad zastupnika HKS u Hrvatskom saboru, Europskom parlamentu i članova Vlade iz redova HKS, koji moraju nazočiti sjednici
  12. utvrđuje iznos članarine i postotak za odricanje od dijela naknade za obavljanje dužnosti
  13. donosi Poslovnik o svojem radu
  14. donosi odluke o promjeni adrese sjedišta HKS
  15. odlučuje u drugom stupnju o žalbama uloženim protiv odluka o isključenju koje donosi Začasni sud
  16. obavlja druge poslove u skladu sa Statutom HKS.
Članak 47.

Glavni odbor HKS može u svakom trenutku zatražiti uvid u rad i odluke ogranaka, organizacija i podružnica stranke, stručnih odbora i interesnih klubova HKS, osim Nadzornog odbora i Začasnog suda te tražiti razjašnjenja i zahtijevati na uvid sve njihove dokumente.

Glavni odbor HKS u punom sastavu, delegirana grupa ili pojedini njegov član, ima pravo sudjelovati na svim susretima stranačkih tijela, radnih grupa, odbora i klubova.

Glavni odbor HKS može poništiti svaku odluku ustrojstvenih oblika HKS koja je protivna odlukama Glavnog odbora HKS, Programu rada HKS i odlukama Sabora HKS.

Predsjedništvo HKS može Nadzornom odboru HKS predložiti poništenje odluka o izboru ili imenovanju svih tijela HKS, osim onih u nadležnosti Sabora HKS, na što zainteresirani imaju pravo uložiti žalbu Glavnom odboru.

Članak 48.

Predsjednik i dva dopredsjednika Glavnog odbora biraju se među članovima Glavnog odbora natpolovičnom većinom glasova svih nazočnih članova Glavnog odbora, na prijedlog Predsjedništva.

Dvije trećine članova Glavnog odbora mogu zatražiti glasovanje o povjerenju predsjedniku i/ili dopredsjednicima Glavnog odbora.

U slučaju da Glavni odbor izglasa nepovjerenje predsjedniku i/ili dopredsjednicima, novi se predsjednik i/ili dopredsjednici Glavnog odbora biraju među članovima Glavnog odbora.

Detaljni postupak kandidiranja, predstavljanja kandidata, izbor i način glasovanja utvrdit će se posebnim Poslovnikom koji donosi Glavni odbor HKS.

Članak 49.

Sjednice Glavnog odbora HKS održavaju se po potrebi, u pravilu jednom u tri mjeseca. Saziva ih predsjednik Glavnog odbora, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, dopredsjednik kojega ovlašćuje predsjednik Glavnog odbora.

Na zahtjev Predsjedništva HKS ili jedne trećine članova Glavnog odbora, predsjednik Glavnog odbora dužan je sazvati sjednicu Glavnog odbora i na dnevni red staviti ona pitanja koja podnositelj zahtjeva zatraži.

Ako predsjednik Glavnog odbora u roku od 30 dana od primitka pisanog zahtjeva ne postupi prema zahtjevu iz prethodnog stavka, Glavni odbor može sazvati Predsjedništvo HKS.

Članak 50.

Prvu sjednicu Glavnog odbora saziva i vodi do izbora predsjednika i dvaju dopredsjednika Glavnog odbora, Predsjednik HKS, u roku od 30 dana nakon izbora na Saboru HKS.

Nakon održanih parlamentarnih izbora za državna tijela i tijela lokalne vlasti i regionalne samouprave, Glavni odbor HKS:

– obavlja detaljnu raščlambu o postignutom izbornom uspjehu HKS,
– donosi zaključak o postignutim rezultatima i smjernice radi poboljšanja rada HKS,
– naknadno provjerava i raspravlja o provedbi zadanih smjernica.

Glavni odbor donosi, priprema i obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom, a o svome radu podnosi izvješće Saboru HKS.

9.3. Predsjedništvo HKS

Članak 51.

Predsjedništvo HKS je središnje upravno i izvršno tijelo stranke koje provodi odluke i zaključke Glavnog odbora i Sabora HKS, temeljem Programa i Statuta HKS, te rješava tekuće političke i organizacijske poslove stranke.

Predsjedništvo je sastavljeno od dvadeset i jednog (21) stalnog člana te kooptiranih članova.

Članovi Predsjedništva su:

  • predsjednik HKS
  • pet dopredsjednika
  • glavni, politički i međunarodni tajnik HKS
  • predsjednik Hrvatske konzervativne mladeži
  • trinaest biranih članova Predsjedništva

Predsjedništvo na prijedlog Predsjednika može kooptirati do osam novih članova u Predsjedništvo, uz potvrdu Glavnog odbora, u razdoblju do sljedećega Sabora HKS.

Ako između dva Sabora, član Predsjedništva iz bilo kojeg razlog više ne bude mogao obnašati svoju dužnost, Predsjedništvo većinom glasova svih članova Predsjedništva može izabrati novog člana na njegovo mjesto.

Članak 52.

Ovlasti i dužnosti Predsjedništva HKS:

  1. operativno provodi Program HKS, odluke Sabora i Glavnog odbora HKS
  2. raspravlja o potrebi izmjena Programa, Etičkog kodeksa, Poslovnika o radu Sabora HKS i Statuta te utvrđuje njihov nacrt
  3. predlaže Glavnom odboru strateške i provedbene programe
  4. predlaže Glavnom odboru Godišnji program rada i financijski plan te završno Financijsko izvješće HKS
  5. raspravlja o aktualnim političkim pitanjima i o njima donosi odluke u skladu s Programom HKS i prihvaćenom strategijom
  6. donosi izborni program
  7. imenuje izborni stožer HKS za nacionalne i EU izbore te analizira i ocjenjuje rezultate izbora
  8. odlučuje o ulasku u predizborne i postizborne koalicije na nacionalnoj razini, sukladno smjernicama Glavnog odbora
  9. odlučuje o osnivanju teritorijalnog, stručnog i interesnog organiziranja u HKS, u skladu sa Statutom
  10. brine o pravilnom, statutarnom i zakonitom funkcioniranju stranke na svim razinama
  11. usvaja Godišnji program rada i financijski plan te utvrđuje Financijsko izvješće HKS
  12. odgovorno je za prenošenje informacija do najnižih ustrojstvenih razina
  13. vodi brigu o zaštiti arhivske građe i drugih dokumenata HKS
  14. osniva radna tijela i koordinira rad stručnih odbora i interesnih klubova
  15. pribavlja sredstva, organizira i brine se za materijalno i financijsko poslovanje
  16. odlučuje o donošenju i izmjenama Knjige standarda
  17. donosi Poslovnik o svojem radu
  18. obavlja druge poslove u skladu sa Statutom i donosi druge odluke koje nisu u nadležnosti drugih tijela HKS
Članak 53.

Sjednice Predsjedništva HKS održavaju se po potrebi, a u pravilu jednom u dva mjeseca.

Sjednice Predsjedništva saziva Predsjednik, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti jedan od dopredsjednika kojeg ovlašćuje Predsjednik.

U slučaju trajne spriječenosti ili duže odsutnosti Predsjednika, a da Predsjednik svoje ovlasti nije prenio, sjednicu Predsjedništva može sazvati Predsjedništvo svojom većinskom odlukom.

Predsjednik HKS bilo koju sjednicu predsjedništva može proširiti, pozivajući predsjednike ili povjerenike podružnica, odbora ili klubova, radi razmatranja pojedinih pitanja iz njihovog djelokruga rada.

Predsjedništvo HKS može donositi pravosnažne odluke ako je nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva i to natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.

Mandat biranih članova Predsjedništva HKS traje četiri (4) godine uz mogućnost ponavljanja mandata.

Birani članovi Predsjedništva HKS odgovorni su za ustroj i promidžbu HKS na određenom ili za određeno područje kroz suradnju sa stručnim odborima i stranačkim tijelima. Za to ili u tom području imaju prava djelovati po ovlasti Predsjednika, ali i dužnost izvršavati zadaće koje im povjeri Predsjednik HKS.

9.3.1. Predsjednik HKS

Članak 54.

Predsjednik HKS predstavlja i zastupa Stranku.

Predsjednik HKS ujedno je i predsjednik Predsjedništva HKS te predsjeda sjednicama Predsjedništva HKS.

Predsjednik HKS smatra se najodgovornijim za promidžbu i ugled HKS.

Mandat predsjednika HKS traje četiri godine uz mogućnost ponavljanja mandata.

Predsjednika HKS bira i razrješuje Sabor HKS.

Članak 55.

Prava i obveze Predsjednika HKS:

  1. brine o izvršavanju odluka Sabora, Glavnog odbora i Predsjedništva HKS
  2. provodi politiku HKS u okviru Programa, Statuta i zacrtanih smjernica
  3. javno iznosi i proklamira političke stavove HKS
  4. potpisuje sve akte HKS
  5. osigurava suradnju svih tijela HKS
  6. prema potrebi, a radi osiguravanja provođenja politike HKS, saziva koordinacije Predsjednika ili povjerenika Podružnica HKS
  7. Saboru HKS podnosi izvještaj o radu stranke između dva Sabora
  8. predlaže Predsjedništvu HKS izborni program za parlamentarne, predsjedničke i EU izbore
  9. predlaže povjerenike
  10. obavlja druge poslove u skladu sa Statutom.
Članak 56.

Predsjednik HKS za svoj rad odgovara Saboru HKS te je odgovoran za rad Predsjedništva.

Predsjednik HKS na Glavnom odboru predstavlja rad Predsjedništva.

U slučaju smrti, ostavke ili prestanka članstva Predsjednika HKS prije isteka mandata, Predsjedništvo imenuje jednog od pet dopredsjednika, vršiteljem dužnosti Predsjednika HKS do Sabora HKS.

9.3.2. Dopredsjednici HKS

Članak 57.

HKS ima pet dopredsjednika koje bira i razrješuje Sabor HKS na mandat od četiri (4) godine, uz mogućnost ponavljanja mandata.

Za potrebe imenovanja dopredsjednika, Republika Hrvatska se dijeli u sljedeće četiri (4) teritorijalne cjeline:

Središnja i sjeverozapadna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju, Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju, Međimursku županiju, Koprivničko-križevačku županiju;

Slavonija, koja obuhvaća: Osječko-baranjsku županiju, Vukovarsko-srijemsku županiju, Požeško-slavonsku županiju, Virovitičko-podravsku županiju, Brodsko-posavsku županiju;

Zapadna Hrvatska, koja obuhvaća: Istarsku županiju, Ličko-senjsku županiju, Primorsko-goransku županiju, Karlovačku županiju;

Dalmacija, koja obuhvaća: Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju, Splitsko-dalmatinsku županiju, Dubrovačko-neretvansku županiju.

Dopredsjednik HKS zamjenjuje Predsjednika HKS u dijelu Republike Hrvatske iz kojeg je odabran.

Za potrebe rada u tijelima Europske unije i suradnje HKS s europskim konzervativcima i konzervativcima pojedinih država, bira se zaseban dopredsjednik. On brine o razmjeni iskustava, dogovara susrete i zajedničke simpozije konzervativaca na europskoj i međunarodnoj razini. O svom radu, redovno izvještava predsjednika i Predsjedništvo.

Članak 58.

Prava i obveze dopredsjednika HKS:

  1. organiziraju i koordiniraju rad tijela HKS u dijelu Republike Hrvatske za koji su nadležni
  2. brinu se i odgovorni su za izvršenje odluka Predsjednika, Predsjedništva, Glavnog odbora
  3. usklađuju rad svih ustrojstvenih oblika HKS na području nadležnosti
  4. predstavljaju HKS u području nadležnosti
  5. za svoj rad su odgovorni Predsjedniku i Predsjedništvu
  6. obavljaju druge poslove u skladu sa Statutom HKS

9.3.3. Glavni tajnik HKS

Članak 59.

Glavnog tajnika HKS bira i razrješuje Sabor HKS.

Mandat glavnog tajnika HKS traje četiri (4) godine uz mogućnost ponavljanja mandata.

Glavni tajnik HKS rukovodi radom Glavnog tajništva te obavlja poslove organizacijske, administrativne, stručne naravi, sukladno odlukama Predsjedništva i Glavnog odbora.

Članak 60.

Prava i obveze Glavnog tajnika:

  1. pomaže predsjednicima tijela HKS u sazivanju sjednica i organizaciji rada
  2. zastupa HKS u administrativnim i organizacijskim poslovima prema nadležnim državnim tijelima
  3. obavještava sva tijela i organizacijske oblike HKS o odlukama Predsjedništva,
  4. prema potrebi saziva koordinaciju tajnika Podružnica
  5. za svoj rad odgovara Predsjedniku HKS i Glavnom odboru
  6. zadužen je za provedbu odluka Predsjedništva koje se odnose na imovinu stranke, ostvarivanja materijalnih prava i obveza HKS
  7. vodi računa o tome da cjelokupno stranačko djelovanje bude u skladu sa zakonom i Statutom HKS
  8. rukovodi Glavnim tajništvom
  9. vodi Registar svih članova HKS i brine o sigurnosti osobnih podataka članova, odnosno o ispunjenju zakonskih obveza o zaštiti osobnih podataka
  10. zadužen je za vođenje financija stranke
  11. skrbi o izradi Godišnjeg programa rada i financijskog plana, te završnog Financijskog izvješća i brine o pravodobnoj dostavi istih nadležnim tijelima
  12. obavlja druge poslove u skladu sa Statutom
Članak 61.

Glavno tajništvo HKS je izvršno i stručno-operativno tijelo Glavnog odbora, Predsjedništva i Predsjednika HKS.

Glavno tajništvo za svoj rad odgovara Glavnom tajniku i Predsjedniku HKS.

Ustroj i zadaće Glavnog tajništva, odluku o broju članova, poslovnom odnosu zaposlenika kao i o području njihova rada, na prijedlog Glavnog tajnika donosi Predsjedništvo HKS.

Članak 62.

9.3.4. Politički tajnik

Političkog tajnika HKS bira i razrješuje Sabor HKS.

Mandat Političkog tajnika HKS traje četiri (4) godine uz mogućnost ponavljanja mandata.

Prava i obveze Političkog tajnika HKS:

  1. koordinira političke aktivnosti HKS i o njima redovito izvješćuje Predsjedništvo, Glavni odbor i druga tijela stranke
  2. u političkim pitanjima usko surađuje s Predsjednikom HKS
  3. proučava i analizira politička događanja temeljem čega priprema zauzimanje političkih stavova sukladno Programu HKS
  4. u dogovoru s Predsjednikom HKS dogovara suradnju s drugim političkim strankama, udrugama i pojedincima, sukladno smjernicama i stajalištima HKS
  5. ustrojava, razvija i nadzire stranačku promidžbu
  6. obavlja i ostale poslove prema potrebi stranke

9.3.5. Međunarodni tajnik HKS

Članak 63.

Međunarodnog tajnika HKS bira i razrješuje Sabor HKS.

Mandat međunarodnog tajnika HKS traje četiri (4) godine uz mogućnost ponavljanja mandata.

Prava i obveze međunarodnog tajnika HKS:

  1. koordinira međunarodne aktivnosti i o njima redovito izvješćuje Predsjedništvo, Glavni odbor i druga tijela HKS
  2. u vanjsko političkim pitanjima usko surađuje s Predsjednikom HKS,
  3. proučava i analizira međunarodna politička događanja temeljem čega priprema zauzimanje političkih stavova sukladno Programu HKS
  4. u dogovoru s Predsjednikom HKS dogovara suradnju s međunarodnim političkim subjektima, sukladno smjernicama i stajalištima HKS
  5. obavlja i ostale poslove prema potrebi stranke

9.4. Začasni sud HKS

Članak 64.

Začasni sud HKS ima pet članova, a čine ga predsjednik i četiri člana.

Članove Začasnog suda bira i razrješuje Sabor HKS na mandat od četiri (4) godine.

Predsjednik Začasnog suda je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja.

Članovi Začasnog suda HKS ne mogu biti birani na druge dužnosti u HKS niti mogu biti članovi drugih stranačkih tijela.

Procedura rada Začasnog suda HKS utvrđuje se Poslovnikom o radu Začasnog suda, koji donosi Glavni odbor HKS na prijedlog Začasnog suda.

Članak 65.

Ovlasti i dužnosti Začasnog suda HKS:

  1. na zahtjev ovlaštenog tijela vodi postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti protiv člana HKS
  2. donosi odluke o stegovnim mjerama sukladno Statutu HKS
  3. odlučuje u prvostupanjskom postupku utvrđivanja stranačke odgovornosti prema članu središnjih tijela stranke, a po eventualnoj žalbi konačnu odluku donosi Glavni odbor
  4. odlučuje u drugostupanjskom postupku utvrđivanja stranačke odgovornosti, po žalbi na odluku Začasnog suda podružnice HKS, čija je odluka konačna
  5. sudjeluje u pripremi izmjena i dopuna Statuta HKS, u izradi novog Statuta, Etičkog kodeksa, te Programa HKS
  6. obavlja druge zadatke koji proizlaze iz ovog Statuta i Kodeksa časti

Ako ovim Statutom nije drukčije odlučeno, Začasni sud HKS dužan je u roku od trideset (30) dana donijeti odluku o pojedinom predmetu.

Začasni sud HKS može donositi odluke ako je nazočna natpolovična većina članova i to natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.

Začasni sud je dužan Saboru HKS podnijeti izvješće o svom radu između dva Sabora HKS.

9.5. Nadzorni odbor HKS

Članak 66.

Nadzorni odbor HKS sastoji se od pet članova, a čine ga predsjednik i četiri člana, koje bira i razrješuje Sabor HKS na mandat od četiri godine.

Predsjednik Nadzornog odbora HKS je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja.

Nadzorni odbor HKS nadzire rad svih dužnosnika, središnjih tijela stranke i Nadzornih odbora u Podružnicama.

Članovi Nadzornog odbora HKS ne mogu biti ni na jednoj drugoj dužnosti u HKS niti članovi drugih stranačkih tijela.

Sve odgovorne osobe dužne su Nadzornom odboru HKS omogućiti uvid u financijsko poslovanje, poslovne knjige i kompletnu traženu dokumentaciju.

Članka 67.

Nadzorni odbor HKS pokreće nadzor samostalno ili po zahtjevu:

  • Glavnog odbora
  • Predsjedništva
  • Predsjednika.

O početku provedbe nadzora izvještava se predsjednik tijela nad kojim se provodi nadzor i predsjednik stranke.

Nadzorni odbor HKS može zahtijevati podnošenje izvješća o poslovanju svih tijela HKS i pokreće raspravu o pitanjima iz svog djelokruga rada.

Članak 68.

Ovlasti i dužnosti Nadzornog odbora HKS:

  1. odlučuje o usklađenosti sa Statutom, akata i odluka svih tijela HKS
  2. odlučuje o usklađenosti s Temeljnim programom HKS, akata i odluka svih tijela HKS
  3. odlučuje u sporovima i pitanjima vezanim za pravilnu primjenu Etičkog kodeksa HKS
  4. utvrđuje valjanost i broj potpisa skupljenih uz zahtjev za sazivanjem Izvanrednog sabora HKS
  5. razmatra i odlučuje o žalbama na rad stranačkih tijela, odnosno statutarnosti njihovih odluka
  6. odlučuje u postupcima vezanim uz zahtjeve za poništenje unutarstranačkih izbora na razini podružnica, organizacija ili ogranaka
  7. sudjeluje u pripremi izmjena i dopuna Statuta HKS, u izradi novog Statuta, Etičkog kodeksa, te Programa HKS
  8. obavlja druge zadatke koji proizlaze iz ovog Statuta
Članka 69.

Nadzorni odbor HKS nakon provedenog nadzora s odgovarajućim izvješćem, obavještava predsjednika tijela nad kojim je nadzor proveden i Predsjednika HKS, a na temelju kojeg Izvješća se može pokrenuti stegovni postupak ili druge mjere propisane Statutom.

Nadzorni odbor HKS dužan je Saboru HKS  podnijeti izvješće o svom radu između dva Sabora HKS.

Nadzorni odbor može donositi odluke ako je nazočna natpolovična većina članova i to natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.

9.6. Stručni odbori i interesni klubovi HKS

Članak 70.

Unutar HKS-a formiraju se stručni odbori koji se bave problematikom svih ministarstava aktualne Vlade Republike Hrvatske.

Stručni odbori HKS pripremaju programe po pojedinim ministarstvima Republike Hrvatske te ih predlažu Predsjedništvu HKS. Po usvajanju programa, Predsjedništvo predstavlja program Glavnom odboru.

Stručni odbori HKS dužni su pratiti rad Vlade i Sabora te formirati stavove, izrađivati prijedloge zakona, amandmana i pitanja za koja odluče da je važno istaknuti te pritom surađivati s Klubom zastupnika HKS u Hrvatskom saboru.

Predsjednici pojedinih stručnih odbora HKS na sjednici Predsjedništva HKS iznose zaključke donesene u odborima.

Stručni odbori HKS formiraju se sa stručnim osobama koje mogu biti i nestranačke, a njihov rad koordinira za to zaduženi član Predsjedništva HKS.

Članak 71.

Stručni odbori ili interesni klubovi HKS mogu se organizirati zbog sudjelovanja odnosno praćenja pojedinih područja društvenog života, a posebice mladeži i dr.

Stručni odbori ili interesni klubovi HKS mogu se utemeljiti temeljem prijedloga Predsjednika i odluke Predsjedništva HKS.

Stručni odbori svojim stručnim i znanstveno utemeljenim mišljenjima te prijedlozima programa utječu na rad i djelovanje Glavnog odbora odnosno Predsjedništva HKS.

Predsjednik stručnog odbora i interesnog kluba HKS ima pravo podnošenja prijedloga, kao i pravo istupa na Saboru HKS, te na skupštinama ogranaka, organizacija i podružnica HKS.

Predsjednik stručnog odbora ili interesnog kluba HKS na osnovi većinske odluke može od Predsjedništva HKS zatražiti nastup u ime odbora na idućoj sjednici Predsjedništva ili Glavnog odbora.

Članak 72.

Odbore i klubove HKS čine predsjednik, tajnik i pet članova koje imenuje Predsjedništvo na prijedlog Predsjednika HKS.

U slučaju većeg broja članova interesnog kluba ili stručnog odbora, Predsjedništvo može organizirati izbore, sukladno pravilima ovog Statuta.

Unutar odbora može djelovati pododbor za uža pitanja neke struke.

Stručni odbori i interesni klubovi HKS za svoj rad odgovaraju Predsjedništvu stranke, kojemu i podnose periodična izvješća o svome radu.

Ako za neko stručno ili interesno područje ne postoji osnovan odbor ili klub, a okolnosti ukazuju na potrebu osnivanja takvog odbora ili kluba, te ako je odbor ili klub raspušten, na prijedlog predsjednika Predsjedništvo HKS može imenovati za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo za uspostavu budućeg odbora ili kluba, odnosno za obnovu njihovog rada.

Rok za uspostavu takvog odbora ili kluba je šest (6) mjeseci od imenovanja povjerenika.

Imenovani povjerenik ima obveze i prava koje prema ovom Statutu ima predsjednik, odbora ili kluba.

9.6.1. Hrvatska konzervativna mladež

Članak 73.

Hrvatska konzervativna mladež je interesni klub HKS koji na državnoj razini okuplja sve članove HKS do tridesete (30) godine života.

Predsjednik Hrvatske konzervativne mladeži po dužnosti je član Predsjedništva HKS.

9.6.2. Klub zastupnika HKS

Članak 74.

Zastupnici HKS odabrani u Hrvatski sabor formiraju Klub zastupnika Hrvatske konzervativne stranke.

Klubu zastupnika HKS mogu pristupiti i nezavisni zastupnici o čemu Klub donosi posebnu odluku.

Predsjednika Kluba zastupnika imenuje Predsjedništvo na prijedlog Predsjednika HKS.

Članak 75.

Klub zastupnika HKS u Hrvatskom saboru djeluje u skladu s konzervativnim vrijednostima te Programom i Etičkim kodeksom HKS.

Klub zastupnika HKS surađuje s Predsjedništvom, Glavnim odborom i stručnim odborima HKS pri izradi zakonodavnih prijedloga, amandmana i drugih inicijativa koje pokreće.

Klub zastupnika HKS podnosi Predsjedništvu i Glavnom odboru HKS izvješće o svom radu najmanje jednom godišnje ili kvartalno ako na prijedlog Predsjednika Predsjedništvo donese takvu odluku.

Članak 76.

Saborski zastupnici iz redova HKS dužni su polugodišnje podnositi izvještaj o svom radu Izvršnim odborima podružnica iz svoje izborne jedinice.

Saborski zastupnici iz redova HKS dužni su surađivati s podružnicama u izbornim jedinicama u kojima su izabrani u svrhu kvalitetnijeg zastupanja građana i kraja kojeg predstavljaju.

Saborski zastupnici iz redova HKS dužni su susretati se s građanima i članovima HKS iz svojih izbornih jedinica najmanje dva puta mjesečno.

Članak 77.

Odredbe o Klubu zastupnika HKS na odgovarajući se način primjenjuju na zastupnike u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

10. PODRUČNA USTROJSTVENA TIJELA HKS

Članak 78.

HKS je organiziran na teritorijalnom načelu.

Područni ustrojstveni oblici HKS su temeljni ogranci, organizacije i podružnice.

Temeljni ogranci se osnivaju za područje mjesta (sela, naselja), odnosno mjesnog odbora i gradskih četvrti izuzev u Gradu Zagrebu.

Organizacije se osnivaju za području općine, grada i gradske četvrti Grada Zagreba u Hrvatskoj i inozemstvu.

Podružnice se osnivaju za područje županija i Grada Zagreba u Hrvatskoj, a u inozemstvu za područje pojedine ili više država.

Ustrojstveni oblici djeluju u skladu sa Statutom, Programom i Etičkom kodeksu HKS.

10.1. Osnivanje područnih ustrojstvenih tijela

Članak 79.

Ako na nekom području ne postoji podružnica, organizacija ili temeljni ogranak, a okolnosti ukazuju na potrebu njihovog osnivanja te ako je podružnica, organizacija ili temeljni ogranak raspušten, Predsjedništvo HKS može imenovati za to područje povjerenika sa zadaćom da aktivira članstvo za uspostavu buduće podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka, odnosno za obnovu rada podružnice, ogranka ili temeljnog ogranka HKS.

Rok za uspostavu takve podružnice je šest (6) mjeseci, a organizacije i temeljnog ogranka je tri (3) mjeseca od imenovanja povjerenika.

Imenovani povjerenik ima obveze i prava koje prema ovom Statutu ima predsjednik, odnosno Izvršni odbor podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

Članak 80.

Osnivački zbor podružnice, organizacije i ogranka čine svi članovi HKS koji stanuju na području za koje se osniva podružnica, organizacija ili ogranak, koje je sazivač osnivačkog zbora dužan obavijestiti na adekvatan način.
Osnivački zbor podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka, saziva povjerenik ili predsjednik podružnice, odnosno povjerenik HKS kojeg odredi Predsjedništvo HKS, najmanje petnaest (15) dana prije njezinog održavanja.
Podružnica, organizacija ili temeljni ogranak HKS smatraju se osnovanima u trenutku izbora predsjednika podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.
Na osnivačkom zboru temeljnog ogranka, organizacije ili podružnice HKS, dužnost kandidacijskog povjerenstva ima povjerenik ili predsjednik podružnice ili povjerenik kojeg odredi predsjedništvo HKS, vodeći računa o prijedlogu inicijatora.
Na osnivačkom zboru podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS, izbor ustrojstvenih tijela obavlja se javnim ili tajnim glasovanjem, sukladno odluci zbora članova.
Za svako mjesto u tijelima podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS, mora biti više kandidata, ako postoje ovlašteni prijedlozi.

Članak 81.

Najmanje pet (5) dana prije održavanja zbora članova, odnosno osnivačkog zbora podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS, predsjednik ili povjerenik podružnice dužan je od Glavnog tajnika zatražiti potvrdu o broju članova čiji je sastavni dio i popis članova HKS koji pripadaju podružnici, organizaciji ili temeljnom ogranku, ovjeren od Glavnog tajnika.
Na zboru podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS, punopravno odlučuju članovi zbora koji su upisani u Registar članova HKS, najmanje pet (5) dana prije održavanja zbora, sukladno ovjerenom popisu od strane Glavnog tajnika.

10.2. Predstavljanje područnih ustrojstvenih tijela

Članak 82.

Podružnicu, organizaciju i temeljni ogranak HKS predstavlja predsjednik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

U odsutnosti predsjednika podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS, a po njegovoj ovlasti, podružnicu, organizaciju ili ogranak predstavlja jedan od dopredsjednika.

U slučaju izvanredne spriječenosti, ostavke ili drugih okolnosti zbog kojih predsjednik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS nije u mogućnosti predstavljati podružnicu, Predsjedništvo HKS na prijedlog Predsjednika HKS, imenuje povjerenika za podružnicu, organizaciju ili temeljni ogranak.

Predsjednik HKS, u pojedinim slučajevima može pismenom odlukom prenijeti ovlast za zastupanje podružnice, organizacije ili ogranka na predsjednika podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

Članak 83.

Dopredsjednici i tajnik podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS pomažu u radu predsjedniku.
Tajnik vodi dokumentaciju podružnice, organizacije, odnosno temeljnog ogranka, priprema sjednice Izvršnog odbora i zbora članova i u suradnji s Glavnim tajnikom HKS, odnosno tajnikom podružnice kontrolira evidenciju članstva te obavlja druge poslove po uputama predsjednika i Izvršnog odbora podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.
Dopredsjednici podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS pomažu predsjedniku u radu, sukladno njegovoj raspodjeli poslova.
Za materijalno-financijsko poslovanje podružnice, organizacije i ogranka HKS, odgovoran je njihov predsjednik.

Članak 84.

Izvršni odbor podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS na prijedlog predsjednika, donosi Program rada podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka i program razvoja mjesta (mjesnog odbora), općine, gradske četvrti ili grada, odnosno županije, kao i izborni program za lokalne izbore i obnašanje vlasti u tijelima lokalne i regionalne uprave i samouprave.
Podružnice, organizacije i temeljni ogranci HKS moraju provoditi Program i ciljeve HKS, poštivati Statut HKS te smjernice i odluke središnjih tijela HKS.

Članak 85.

Znak, logo, pečat i zastava HKS također su obilježja podružnica, organizacija i temeljnih ogranaka HKS.

10.3. Zbor članova područnih tijela

Članak 86.

Redovni Izborni zbor podružnice, organizacije i ogranka HKS održava se svake četiri (4) godine.
Redovni Izvještajni zbor podružnice, organizacije i ogranka HKS može se održati temeljem odluke njihovog Izvršnog odbora.
O održavanju Redovnog i Izvanrednog zbora odlučuje Vijeće podružnice odnosno Prošireni Izvršni odbor organizacije ili temeljnog ogranka, a saziva ga predsjednik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka najmanje dvadeset (20) dana prije njegovog održavanja.
Na zasjedanju Izvanrednog zbora članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS, razmatraju se samo pitanja zbog kojeg je zbor sazvan.

Članak 87.

Na zahtjev najmanje 30 posto članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka, te Predsjedništva HKS, predsjednik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka dužan je u roku od trideset (30) dana sazvati Izvanredni zbor članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.
U zahtjevu za sazivanje Izvanrednog zbora članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS moraju biti navedeni razlozi, predložen dnevni red i prijedlog odluka.
U slučaju ne sazivanja Izvanrednog zbora članova od strane predsjednika:

  • podružnice, istu će sazvati Predsjedništvo HKS,
  • organizacije ili temeljnog ogranka, istu će sazvati predsjednik ili povjerenik podružnice, odnosno Predsjedništvo HKS.

U slučaju sazivanja Izvanrednog zbora članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka HKS pozivaju se, kao punopravni zastupnici, zastupnici sa zadnjeg redovnog zbora članova podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka. Ako iz objektivnih razloga ti zastupnici nisu u mogućnosti biti nazočni na zboru, biraju se drugi zastupnici, sukladno proceduri izbora zastupnika.
Na Redovnom i Izvanrednom zboru članova podružnice, organizacije i temeljnog ogranka, izbor ustrojstvenih tijela obavlja se tajnim glasovanjem, osim u slučaju drukčije odluke zbora.

Članak 88.

Zbor članova podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS radi po unaprijed utvrđenom dnevnom redu.

Prijedloge i zahtjeve za točkama dnevnog reda Izvršni odbori nižih ustrojstvenih tijela, dostavljaju Izvršnim odborima viših ustrojstvenih tijela, petnaest (15) dana prije planiranog održavanja Zbora članova podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS.

Izvršni odbor tijela čiji se Zbor članova ima održati, o prijedlozima i zahtjevima daje mišljenje najkasnije pet (5) dana prije održavanja Zbora, nakon čega utvrđeni dnevni red odmah dostavlja nižim ustrojstvenim oblicima i zastupnicima za predstojeći Zbor članova.

Na Zboru članova, svaki zastupnik može predložiti nadopunu dnevnog reda pa se konačni Dnevni red donosi na Zboru članova.

Članak 89.

Ovlasti i dužnosti Zbora članova podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS:

  • raspravlja i prihvaća izvješća o radu Izvršnog odbora podružnice, organizacije i temeljnog ogranka, Nadzornog odbora i Suda časti podružnice
  • utvrđuje financijsko izvješće za razdoblje djelovanja podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka od zadnjeg podnošenja izvješća
  • donosi zaključak, deklaraciju ili rezoluciju o svim bitnim pitanjima koja se tiču rada podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka, društvenih, političkih, socijalnih i gospodarskih prilika na županijskoj, gradskoj, općinskoj ili lokalnoj razini
  • bira i razrješava predsjednika, tajnika, dopredsjednike i članove Izvršnog odbora podružnice, organizacije i temeljnog ogranka te članove Nadzornog odbora i Začasnog suda podružnice
  • izvršava prijevremeni reizbor bilo kojeg ili svih članova tijela podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

10.4. Podružnice HKS

Članak 90.

Podružnica HKS može se osnovati samo ako na području županije ili Grada Zagreba djeluju najmanje tri gradske ili općinske organizacije, odnosno organizacije gradske četvrti ili ima registriranih minimalno pedeset (50) članova.

Odluku o osnivanju podružnica HKS donosi Predsjedništvo HKS.

Tijela Podružnice jesu:

  1. Zbor članova
  2. Izvršni odbor
  3. Vijeće podružnice
  4. Začasni sud podružnice
  5. Nadzorni odbor podružnice

10.4.1. Zbor članova podružnice

Članak 91.

Zbor članova podružnice čine:

1. svi članovi ako ona ima do četiristo (400) članova,

2. u podružnicama s više od četiristo (400) članova Zbor podružnice čine:

  • zastupnici organizacije, po principu da na svaka tri člana dolazi jedan zastupnik, izabran na Zboru članova organizacije iz te podružnice, a koji čine najmanje pedeset i jedan (51) posto zastupnika na Zboru iz podružnice, ako za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti
  • članovi Vijeća podružnice
  • predsjednik i članovi Začasnog suda i Nadzornog odbora podružnice
  • dužnosnici središnjih tijela stranke koji stanuju na području određene podružnice.
Članak 92.

Zbor članova podružnice, na utvrđeni prijedlog Izvršnog odbora podružnice, bira i opoziva dužnosnike podružnice i to: predsjednika, tajnika, dva (2) dopredsjednika i članove Izvršnog odbora prema broju osnovanih ogranaka:

  • do pet (5) ogranka, bira se pet (5) članova Izvršnog odbora podružnice,
  • od šest (6) do deset (10) ogranka, bira se sedam (7) članova Izvršnog odbora,
  • s više od deset (10) ogranaka, bira se devet (9) članova Izvršnog odbora.

Zbor članova podružnice bira predsjednika i članove Nadzornog odbora i Začasnog suda podružnice.

10.4.2. Izvršni odbor podružnice

Članak 93.

Članovi Izvršnog odbora podružnice su: predsjednik, dva dopredsjednika, tajnik i članovi koje bira Zbor članova podružnice na mandat od četiri godine.

Članak 94.

Ovlasti i dužnosti Izvršnog odbora podružnice:

  1. održava sastanke najmanje jednom u dva mjeseca o kojima se sastavlja zapisnik,
  2. raspravlja o političkim, gospodarskim i ostalim pitanjima na području podružnice i provodi program podružnice i smjernice Vijeća,
  3. koordinira radom organizacija utemeljenih na teritoriju podružnice,
  4. osigurava funkcioniranje i rad HKS na području podružnice,
  5. donosi odluke o predizbornim i postizbornim koalicijama u predstavničkim tijelima županije, odnosno Grada Zagreba
  6. donosi odluke o kandidatima za izvršne funkcije u županiji, odnosno Gradu Zagrebu
  7. na prijedlog predsjednika podružnice, kooptira si do pet (5) članova uz suglasnost Vijeća podružnice HKS,
  8. odlučuje o ostalim pitanjima u skladu sa Statutom.
Članak 95.

Podružnicu HKS predstavlja predsjednik Izvršnog odbora.

Radom podružnice i Izvršnog odbora podružnice rukovodi predsjednik podružnice koji je odgovoran za njezin rad, a za svoj rad odgovara Zboru članova podružnice i Predsjedništvu HKS.

Sjednice Izvršnog odbora podružnice saziva i vodi predsjednik Izvršnog odbora.

Ako predsjednik Izvršnog odbora trenutno nije u mogućnosti, jedan od dopredsjednika kojeg predsjednik za to ovlasti saziva sjednice i obavlja sve druge dužnosti predsjednika Izvršnog odbora.

Ako predsjednik Izvršnog odbora iz bilo kojeg razloga bude trajno spriječen u obavljanju svojih dužnosti, Izvršni odbor dužan je sazvati Izvanredni Zbor članstva kako bi se odabrao novi predsjednik Izvršnog odbora, do Redovnog zbora članova.

Članak 96.

Izvršni odbor podružnice može poništiti svaku odluku organizacije ili temeljnog ogranka, koja je protivna Programu HKS i odlukama središnjih tijela HKS ili Statutu HKS.

10.4.3. Vijeće podružnice

Članak 97.

Vijeće podružnice je najviše izvršno i upravno tijelo podružnice HKS između dva zasjedanja Zbora članova podružnice, koje koordinira rad podružnice i samostalno odlučuje u okviru utvrđene politike podružnice, Programa i Statuta HKS.

Članovi Vijeća podružnice su:

  • članovi Izvršnog odbora podružnice
  • predsjednici svih organizacija na području podružnice
  • vijećnici HKS u Skupštini županije, odnosno Skupštini Grada Zagreba,
  • župan i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici iz redova HKS
  • gradonačelnici i njihovi zamjenici iz redova HKS
  • načelnici općina i njihovi zamjenici iz redova HKS
  • članovi središnjih tijela HKS koji imaju prebivalište na području podružnice
  • zastupnici HKS u Hrvatskom Saboru te članovi u Vladi iz HKS koji žive na području podružnice.
Članak 98.

Sjednice vijeća podružnice saziva i vodi predsjednik izvršnog odbora podružnice ili u slučaju njegove spriječenosti dopredsjednik kojega on ovlasti.

Sjednice Vijeća podružnice održavaju se u pravilu dva puta godišnje.

Članak 99.

Ovlasti i dužnosti Vijeća podružnice:

  1. raspravlja o političkim, gospodarskim i ostalim pitanjima na području podružnice i donosi smjernice o političkom djelovanju na području podružnice
  2. određuje smjernice o predizbornim i postizbornim koalicijama u predstavničkom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba sukladno smjernicama Glavnog odbora HKS
  3. predlaže kandidate Izvršnom odboru za izvršne funkcije u županiji, odnosno Gradu Zagrebu
  4. analizira rezultate lokalnih izbora i temeljem toga donosi smjernice Izvršnim odborima podružnice, organizacije i temeljnih ogranaka o daljnjem političkom djelovanju
  5. daje suglasnost za kooptiranje članova u Izvršni odbor podružnice.
Članak 100.

Tajnik podružnice HKS pomaže u organiziranju sjednica Izvršnog odbora, Zbora članova i Vijeća podružnice. Također, obavještava organizacije i temeljne ogranke o odlukama Izvršnog odbora i Vijeća te se brine o njihovoj provedbi.

Tajnik Izvršnog odbora vodi financijsko poslovanje podružnice, o čemu podnosi izvješće predsjedniku podružnice i Glavnom tajniku HKS.

10.4.4. Začasni sud podružnice

Članak 101.

Začasni sud podružnice HKS mjerodavan je za donošenje odluka prema članovima podružnice, odnosno organizacije i temeljnog ogranka.

Začasni sud podružnice HKS ima tri (3) člana, a čine ga predsjednik i dva (2) člana.

Članove Začasnog suda bira i razrješuje Zbor članova podružnice glasovanjem na mandat od četiri godine.

Predsjednik Začasnog suda podružnice je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja.

Članovi Začasnog suda podružnice ne mogu biti birani na druge dužnosti u HKS, niti mogu biti članovi drugih stranačkih tijela.

Članak 102.

Ovlasti i dužnosti Začasnog suda podružnice HKS:

  1. na zahtjev ovlaštenog tijela vodi postupak utvrđivanja stranačke odgovornosti prema članu podružnice, osim ako je član središnjih tijela HKS
  2. odlučuje u prvostupanjskom stegovnom postupku prema članu podružnice, a po eventualnoj žalbi konačnu odluku donosi Začasni sud HKS
  3. donosi odluke o stegovnim mjerama sukladno Statutu
  4. obavlja druge zadatke koji proizlaze iz ovog Statuta i Etičkog kodeksa.

Ako ovim Statutom nije drukčije određeno, Začasni sud podružnice dužan je u roku od 30 dana donijeti odluku o pojedinom predmetu.

Začasni sud podružnice može donositi odluke ako je nazočna natpolovična većina članova i to natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.

Na odluku Začasnog suda podružnice, može se žaliti Začasnom sudu HKS.
Začasni sud podružnice mora omogućiti uvide u svoje premete Začasnom sudu HKS te poštivati njegove smjernice.

10.4.5. Nadzorni odbor podružnice

Članak 103.

Nadzorni odbor podružnice HKS nadzire rad svih dužnosnika i ustrojstvenih tijela podružnice odnosno organizacija i temeljnih ogranka.
Nadzorni odbor podružnice HKS ima tri (3) člana, a čine ga predsjednik i dva (2) člana.
Članove Nadzornog odbora podružnice bira i razrješuje Zbor članova podružnice glasovanjem na mandat od četiri godine.

Predsjednik Nadzornog odbora je osoba koja je dobila najveći broj glasova u prvom ili u sljedećem krugu glasovanja.

Članovi Nadzornog odbora podružnice ne mogu biti ni na jednoj drugoj dužnosti u HKS niti članovi drugih stranačkih tijela.

Članak 104.

Ovlasti i dužnosti Nadzornog odbora podružnice:

  1. odlučuje o usklađenosti akata i odluka ustrojstvenih tijela Podružnice sa Statutom, Programom i Etičkom kodeksom HKS
  2. provodi nadzor nad financijskim poslovanjem tijela podružnice, organizacija i temeljnih ogranaka
  3. utvrđuje valjanost i broj potpisa skupljenih uz zahtjev za sazivanjem Izvanrednog sabora podružnice, organizacije i temeljnog ogranka
  4. razmatra i odlučuje o žalbama na rad stranačkih tijela podružnice, organizacije i temeljnog ogranka,
  5. odlučuje u postupcima vezanim za poništenje izbora na području podružnice, organizacije i temeljnog ogranka
Članak 105.

Nadzorni odbor podružnice pokreće nadzor samostalno ili po zahtjevu:

  • Vijeća podružnice
  • Izvršnog odbora podružnice
  • Predsjednika podružnice
  • Predsjednika HKS
Članak 106.

Sve odgovorne osobe u podružnici HKS dužne su Nadzornom odboru podružnice omogućiti uvid u financijsko poslovanje, odluke, zapisnike i sve ostale akte.

Nadzorni odbor podružnice dužan je podnositi redovito godišnje izvješće Nadzornom odboru HKS, te Zboru članova podružnice u periodu između dvije sjednice Zbora članova podružnice.

Nadzorni odbor podružnice može donositi odluke ako je prisutna natpolovična većina članova i to natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova.

Članak 107.

Nadzorni odbor podružnice HKS, nadzor mora obavljati najmanje jednom u šest (6) mjeseci.
Prilikom nadzora sva tijela podružnice, organizacije i temeljnih ogranaka moraju omogućiti uvid Nadzornom odboru u kompletnu dokumentaciju. O početku provedbe nadzora izvještava se predsjednik tijela nad kojim se provodi nadzor i predsjednik podružnice.
Nadzorni odbor, nakon provedenog nadzora s odgovarajućim izvješćem, obavještava predsjednika tijela nad kojim je nadzor proveden, predsjednika podružnice i Predsjedništvo HKS, a na temelju kojeg Izvješća se može pokrenuti stegovni postupak ili druge mjere propisane Statutom.

Nadzorni odbor podružnice mora omogućiti uvide u svoje predmete Nadzornom odboru HKS te poštivati njegove smjernice.

Nadzorni odbor HKS može poništiti svaku odluku Nadzornog odbora podružnice i donijeti svoju odluku koja je konačna.

10.5. Organizacije HKS

Članak 108.

Organizacije HKS osnivaju se za područje općine, grada i gradske četvrti Grada Zagreba ako na njihovom području djeluje najmanje tri temeljna ogranka ili ima najmanje petnaest (15) članova stranke.

Odluku o osnivanju organizacije donesi Izvršni odbor podružnice na prijedlog predsjednika podružnice.

Tijela organizacije su:

  1. Zbor članova
  2. Izvršni odbor
  3. Prošireni Izvršni odbor

10.5.1. Zbor članova organizacije

Članak 109.

Zbor članova u organizacijama čine:

1. svi članovi ako ona ima do dvjesto (200) članova

2. u organizacijama koje imaju više od dvjesto (200) članova, Zbor članova čine:

  • zastupnici izabrani na Izvršnim odborima temeljnih ogranka koji teritorijalno pripadaju toj organizaciji po principu da na svakog člana dolazi jedan zastupnik temeljnog ogranka, a koji čine najmanje pedeset i jedan (51) posto zastupnika na Zboru, ako za to, s obzirom na broj članova, postoje uvjeti
  • Izvršni odbor organizacije
  • dužnosnici središnjih tijela HKS i podružnice koji stanuju na području određene organizacije

Zbor članova organizacije na utvrđeni prijedlog Izvršnog odbora organizacije, bira i opoziva dužnosnike organizacije i to: predsjednika, tajnika, dva (2) dopredsjednika i pet (5) – trinaest (13) članova Izvršnog odbora, sukladno broju članova organizacije, koje bira Zbor članova organizacije na mandat od četiri godine.

10.5.2. Izvršni odbor organizacije

Članak 110.

Članovi Izvršnog odbor organizacije su: predsjednik, dva (2) dopredsjednika, tajnik i birani članovi Izvršnog odbora, sukladno broju članova organizacije.
Predsjednik organizacije, po bilo kojem pitanju, može sazvati prošireni Izvršni odbor koji onda odlučuje o svim pitanjima iz nadležnosti Izvršnog odbora organizacije.

10.5.3. Prošireni Izvršni odbor

Članak 111.

Članovi proširenog Izvršnog odbora organizacije, s punim pravom glasa, su:

članovi Izvršnog odbora organizacije
predsjednici temeljnih ogranaka HKS koji pripadaju organizaciji
članovi tijela nadležne podružnice koji stanuju na području organizacije
općinski ili gradski vijećnici odnosno vijećnici gradske četvrti grada Zagreba iz redova HKS koji stanuju na području organizacije
općinski načelnici, gradonačelnici i njihovi zamjenici te predsjednici gradskih četvrti Grada Zagreba i njihovi zamjenici iz redova HKS koji stanuju na području organizacije.

Prošireni Izvršni odbor sastaje se najmanje četiri (4) puta godišnje.

Članak 112.

Organizaciju predstavlja predsjednik Izvršnog odbora.

Radom organizacije i Izvršnog odbora organizacije rukovodi predsjednik organizacije koji predstavlja organizaciju i odgovoran je za njezin rad, a za svoj rad odgovara Zboru članova organizacije, Izvršnom odboru podružnice i Predsjedništvu HKS.

Članak 113.

Ovlasti i dužnosti Izvršnog odbora organizacije:

  1. održava redovite sastanke u pravilu jednom mjesečno o čemu sastavlja zapisnik
  2. raspravlja o političkim, gospodarskim i ostalim pitanjima na području na kojem organizacija djeluje
  3. izvještava nadređenu podružnicu o političkom stanju na svom području djelovanja
  4. raspravlja o radu članova tijela općinskih ili gradskih vijeća te vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba iz HKS
  5. donosi odluke o smjeru djelovanja i konkretnim akcijama usmjerenima na poboljšanje uvjeta života na svom području djelovanja
  6. odlučuje o predizbornim i postizbornim koalicijama na području djelovanja organizacije sukladno smjernicama podružnice i Glavnog odbora HKS
  7. donosi odluke o raspolaganju imovinom organizacije
  8. radi na podizanju ugleda HKS i upoznavanju građana s Programom, predizbornim programima i radom HKS
  9. na prijedlog predsjednika organizacije kooptira tri (3) člana uz suglasnost proširenog Izvršnog odbora organizacije
  10. odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa Statutom, Programom i Etičkom kodeksom HKS.

Izvršni odbor organizacije može poništiti svaku odluku temeljnog ogranka koja je protivna Programu HKS ili podružnice, odlukama središnjih tijela ili podružnice HKS ili Statutu HKS.

Članak 114.

Ako predsjednik Izvršnog odbora trenutno nije u mogućnosti, jedan od dopredsjednika kojeg predsjednik za to ovlasti saziva sjednice i obavlja sve druge dužnosti predsjednika Izvršnog odbora.

Ako predsjednik Izvršnog odbora iz bilo kojeg razloga bude trajno spriječen u obavljanju svojih dužnosti, Izvršni odbor dužan je sazvati Zbor članova kako bi se odabrao novi predsjednik.

Članak 115.

Tajnik Izvršnog odbora pomaže u organiziranju sjednica Izvršnog odbora i Zbora članova, obavještava ogranke o odlukama Izvršnog odbora te se brine o njihovoj provedbi.

Tajnik Izvršnog odbora vodi financijsko poslovanje organizacije o čemu podnosi izvješće predsjedniku organizacije i tajniku podružnice.

10.6. Temeljni ogranci HKS

Članak 116.

Temeljni ogranak je najmanji ustrojstveni oblik HKS.

Temeljni ogranci HKS osnivaju se za područje mjesta (sela, naselja), odnosno mjesnog odbora, ako na području toga mjesta ima najmanje pet (5) članova.

Temeljni ogranci djeluju u sastavu općinskih i gradskih organizacija te organizacija gradskih četvrti Grada Zagreba.

Odluku o organiziranju ogranka donosi Izvršni odbor teritorijalno nadležne organizacije.

Ako nema uvjeta za ustrojavanje temeljnih ogranaka na području općine, grada ili gradske četvrti Grada Zagreba ustrojava se organizacija koja onda djeluje kao jedinstveni temeljni ogranak HKS. Tada poslove iz djelokruga Izvršnog odbora temeljnog ogranka obavlja Izvršni odbor organizacije.

Članak 117.

Tijela temeljnog ogranka su:

  1. Zbor članova
  2. Izvršni odbor
  3. Prošireni Izvršni odbor

10.6.1. Zbor članova temeljnog ogranaka

Članak 118.

Zbor članova temeljnog ogranaka čine svi članovi temeljnog ogranka.
Zbor članova temeljnog ogranka, na prijedlog Izvršnog odbora temeljnog ogranka, u Izvršni odbor bira: predsjednika, tajnika, dva (2) dopredsjednika i tri (3) – pet (5) članova Izvršnog odbora sukladno broju članova temeljnog ogranka, koje bira Zbor članova ogranka na mandat od četiri (4) godine.

10.6.2. Izvršni odbor temeljnog ogranka

Članak 119.

Izvršni odbor temeljnog ogranka sastoji se od predsjednika, dopredsjednika, tajnika i biranih članova.

Predsjednik temeljnog ogranka o bilo kojem pitanju može sazvati prošireni Izvršni odbor temeljnog ogranka, koji onda odlučuje o svim pitanjima iz nadležnosti Izvršnog odbora temeljnog ogranka.

10.6.3. Prošireni Izvršni odbor temeljnog ogranka

Članak 120.

Članovi Proširenog Izvršnog odbora temeljnog ogranka, s punim pravom glasa, su:

  • članovi Izvršnog odbora temeljnog ogranka
  • članovi tijela nadležne organizacije koji stanuju na području temeljnog ogranka
  • mjesni vijećnici, odnosno vijećnici gradske četvrti gradova u kojima su osnovani (izuzev Grada Zagreba) iz redova HKS koji stanuju na području temeljnog ogranka
  • predsjednici mjesnih odbora i njihovi zamjenici iz redova HKS koji stanju na području temeljnog ogranka.

Prošireni Izvršni odbor,sastaje se namjene četiri (4) puta godišnje.

Članak 121.

Ogranak predstavlja predsjednik Izvršnog odbora.

Radom temeljnog ogranka i Izvršnog odbora temeljnog ogranka rukovodi predsjednik temeljnog ogranka koji predstavlja ogranak i odgovoran je za njegov rad, a za svoj rad odgovara Zboru članova temeljnog ogranka i Izvršnom odboru ogranka.
Za rad temeljnog ogranka i Izvršnog odbora temeljnog ogranka, predsjednik odgovara Zboru članova temeljnog ogranka i predsjedniku nadležne organizacije.

Članak 122.

Ovlasti i dužnosti Izvršnog odbora temeljnog ogranka:

  1. održavati u pravilu jednom u tri mjeseca sastanke
  2. raspravljati o problemima usko vezanima uz problematiku teritorijalne jedinice lokalne samouprave na čijem području temeljni ogranak djeluje
  3. donositi odluke i prijedloge akcija s ciljem poboljšanja uvjeta života u teritorijalnoj jedinici lokalne samouprave na čijem području temeljni ogranak djeluje
  4. raditi na jačanju brojnosti i ugleda HKS u lokalnoj zajednici.
Članak 123.

Tajnik Izvršnog odbora temeljnog ogranka pomaže u organiziranju sjednica Izvršnog odbora i Zbora članova, obavještava ogranke o odlukama Izvršnog odbora te se brine o njihovoj provedbi.

Tajnik Izvršnog odbora vodi financijsko poslovanje temeljnog ogranka o čemu podnosi izvješće predsjedniku temeljnog ogranka i tajniku organizacije.

11. KANDIDIRANJE I BIRANJE DUŽNOSNIKA I ČLANOVA STRANAČKIH TIJELA

Članak 124.

Svaki član HKS ima pravo pod jednakim uvjetima kandidirati se za sve dužnosti i članstva u svim tijelima HKS.

Svaki kandidat za bilo koju dužnost u stranci, prije glasovanja, odnosno kod kandidiranja, izjašnjava se o prihvaćanju kandidature.

Svaki kandidat za bilo koju dužnost u stranci za središnja i područna tijela, ima pravo na predstavljanje na Saboru HKS ili zboru članova podružnice, organizacije i temeljnog ogranka HKS, sukladno Poslovniku o radu Sabora i Zbora članova.

Kandidatura se odvija sukladno ovim Statuom propisanoj proceduri, putem službenih stranačkih tijela.

Mimo procedure kandidiranja, svaki član HKS može pristupiti Saboru HKS ili Zboru članova podružnice, organizacije ili ogranka HKS i kandirati se za predsjednika ili člana bilo kojeg središnjeg tijela ili područnog tijela stranke ako je njegova kandidatura u pismenom i provjerljivom obliku podržana od:

  • najmanje deset (10) posto članova stranke, podružnice, organizacije ili ogranka,
  • najmanje dvadeset (20) posto nazočnih zastupnika na Saboru stranke, Zboru članova podružnice organizacije ili temeljnog ogranka.

Na konačnoj kandidacijskoj listi za sve dužnosti ili pojedino mjesto člana središnjeg ili područnog tijela stranke, mora biti više kandidata nego što ih se bira, ukoliko postoje ovlašteni prijedlozi.
Kandidacijski postupak mora biti zaključen najmanje pet (5) dana prije održavanja Sabora HKS, odnosno Zbora članova.

Članak 125.

U slučaju kada je član HKS pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenja kaznenog dijela, o kandidaturi za dužnost u središnjim i područnim tijelima HKS i na izbornoj listi za predstavnička tijela Republike Hrvatske ili Europske unije, odlučuje Glavni odbor, prema prijedlogu Predsjedništva HKS.

Članak 126.

Izbori za članove svih ustrojstvenih tijela stranke i stranačke dužnosnike provode se tajnim glasovanjem, putem pripremljenog glasačkog listića ili lista, osim ako izborno tijelo ne odluči drukčije.

U prvom krugu glasovanja izabrani su oni kandidati na pojedinu dužnost ili za člana središnjeg tijela HKS ili tijela podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka koji dobiju veći broj glasova od ostalih predloženih kandidata, a dužnosnička mjesta i mjesta u tijelima popunjavaju se redoslijedom dobivenih glasova do razine popunjenosti.

U drugi krug idu kandidati koji su dobili jednak broj glasova ako u prvom krugu nije izabran propisani broj dužnosnika i članova središnjih tijela HKS odnosno tijela podružnice ili ogranka, ili ako osobe s istim brojem glasova ne mogu, s obzirom na broj mjesta, ući u to tijelo ili na dužnosničko mjesto. U drugom krugu glasovanja izabran je onaj kandidat ili kandidati koji su dobili veći broj glasova.

Postupak glasovanja ponavlja se dok god se ne izaberu svi dužnosnici i članovi središnjih tijela, odnosno tijela podružnice, organizacija ili temeljnog ogranka.

Članak 127.

Sabor HKS i Zbor članova vodi Radno predsjedništvo.

Glavni tajnik HKS predsjeda sjednicom Sabora, a tajnik podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka predsjeda Zborom članova do izbora Radnog predsjedništva.

Predsjednika i četiri (4) člana Radnog predsjedništva Sabora, na prijedlog Predsjedništva HKS bira Sabor HKS, a predsjednika i dva (2) člana Radnog predsjedništva Zbora članova, na prijedlog Izvršnog odbora podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka bira Zbor članova.

Članak 128.

Izborno-verifikacijsko povjerenstvo nadzire i utvrđuje izbor pojedinih kandidata na dužnosnička mjesta ili za članove središnjih ustrojstvenih tijela HKS, odnosno tijela podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

Predsjednika i dva člana Izborno-verifikacijskog povjerenstva bira Sabor, odnosno Zbor članova, na prijedlog Predsjedništva HKS, odnosno Izvršnog odbora podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka.

Iz redova Radnog predsjedništva predsjednik istog određuje zapisničara, a iz redova Izborno-verifikacijskog povjerenstva predsjednik istog određuje dva ovjerovitelja zapisnika.

11.1. Kandidacije za središnja tijela HKS

Članak 129.

Kandidate za Predsjedništvo, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Začasni sud HKS predlažu osnovane podružnice i podružnice u osnivanju.

Kandidate podružnice za izbor Predsjednika HKS, tajnike HKS, dopredsjednike HKS, članove Glavnog odbora, članove Začasnog suda i Nadzornog odbora HKS utvrđuje, na prijedlog predsjednika podružnice, Izvršni odbor podružnice.

Ako podružnica nije osnovana, kandidate podružnice u osnivanju, za izbor predsjednika HKS, tajnike HKS, dopredsjednike HKS, članove Glavnog odbora, članove Začasnog suda i Nadzornog odbora HKS, zajednički utvrđuju glasovanjem Izvršni odbori postojećih organizacija, na prijedlog imenovanog povjerenika za podružnicu

Članak 130.

Utvrđene pismene kandidature dostavljaju se Predsjedništvu HKS, a potpisuje ih predsjednik ili povjerenik podružnice HKS.
Na konačnu listu kandidata, Glavni odbor HKS obavezno uvrštava kandidate koji su predloženi od najmanje pet (5) podružnica HKS.
Glavni odbor, na prijedlog Predsjedništva, predlaže Saboru HKS liste kandidata za izbor predsjednika, tajnike, dopredsjednike, kao i članove Nadzornog odbora, Začasnog suda te trideset (30) kandidata za članove Glavnog odbora HKS.

Kandidate za dopredsjednike HKS nominiraju podružnice i biraju članovi Sabora koji dolaze iz podružnica za čije se područje bira pojedini dopredsjednik, osim dopredsjednika za potreba rada u tijelima EU, koji se kandidira i bira na načina propisan za ostale dužnosnike središnjih tijela stranke.

Glavni odbor HKS na Saboru HKS ima funkciju kandidacijskog povjerenstva, a u njegovo ime kandidate predstavlja predsjednik Glavnog odbora.

11.2. Kandidacije za područna tijela HKS

Članak 131.

Kandidate za dužnosnike podružnice: predsjednika, tajnika, dopredsjednike i birane članove Izvršnog odbora te članove Nadzornog odbora i Začasnog suda podružnice HKS, predlažu Izvršni odbori organizacija, Izvršnom odboru podružnice.
Kandidate za dužnosnike organizacije: predsjednika, tajnika, dopredsjednike i birane članove Izvršnog odbora organizacije HKS, predlaže Izvršni odbor temeljnih ogranaka, Izvršnom odboru tih organizacija, koji utvrđuje konačnu listu kandidata.
Kandidate za dužnosnike temeljnih ogranka: predsjednika, tajnika, dopredsjednike i birane članove Izvršnog odbora temeljnog ogranka HKS, predlaže Zbor članova, koji utvrđuje konačnu listu kandidata.

Vijeće podružnice na Zboru članova podružnice ima funkciju kandidacijskog povjerenstva, a u njegovo ime kandidate predstavlja predsjednik Vijeća.

Izvršni odbor organizacije i temeljnog odbora, na Zboru članova organizacije ili ogranka ima funkciju kandidacijskog povjerenstva, a u njegovo ime kandidate predstavlja predsjednik Izvršnog odbora.

12. NOMINIRANJE KANDIDATA ZA PREDSTAVNIČKA TIJELA REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE

Članak 132.

Zastupnik HKS u nekom zastupničkom tijelu na državnoj ili regionalnoj i lokalnoj razini može biti ona osoba koju je stranka HKS za to kandidirala i potvrdila.

Kandidate za mjesne odbore predlaže predsjednik temeljnog ogranaka Izvršnim odborima temeljnog ogranka.

Kandidate za općinska i gradska vijeća, te vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba, predlaže prošireni Izvršni odbor, Izvršnom odboru organizacije.

Kandidate za županijske skupštine, odnosno za Skupštinu Grada Zagreba, predlaže Vijeće Podružnice, Izvršnom odboru podružnice.

Kandidate za izbore za predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i Europski parlament predlaže Glavni odbor, Predsjedništvu HKS.

Ako podružnica, organizacije ili temeljni ogranak nisu osnovani, kandidate predlaže povjerenik podružnice, organizacije, odnosno temeljnog ogranka.

Članak 133.

Kandidate za predstavnička tijela na svim razinama u Republici Hrvatskoj u konačnosti određuju i to za:

a) predsjednika Republike Hrvatske i zastupnike u Hrvatskom saboru, te zastupnike u Europskom parlamentu – Predsjedništvo HKS
b) vijećnike u županijskim skupštinama/skupštini Grada Zagreba – Izvršni odbor podružnice
c) vijećnike u mjesnim, općinskim, gradskim vijećima i vijećima gradskih četvrti – Izvršni odbor nadležnog temeljnog ogranka, odnosno organizacije
d) župana/gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike – Izvršni odbor podružnice
e) predsjednike mjesnih odbora, načelnike općina ili gradonačelnike, te njihove zamjenike – Izvršni odbor nadležnog temeljnog ogranka, odnosno organizacije.

Članak 134.

U konačnoj listi utvrđuje se i redoslijed kandidata.
Ako podružnica, organizacija ili temeljni ogranak nije osnovan, kandidate u konačnosti određuje povjerenik podružnice, organizacije, odnosno temeljnog ogranka.

Tijela koja u konačnosti određuju kandidate za predstavnička tijela Republike Hrvatske i Europske unije, odlučuju i o eventualnoj podjeli mandata s izabranim kandidatima HKS ili s izabranim kandidatima stranaka s kojima se izlazilo u koaliciji na izbore.

U slučaju pomicanja izabranih kandidata koji su izabrani u predstavnička tijela Republike Hrvatske i Europske unije, zamjenskog kandidata određuje tijelo koje je u konačnosti donijelo odluku o određivanju kandidata za liste izbora.

Članak 135.

Za opoziv kandidata stranke vrijede iste odredbe kao i za njihovu kandidaturu.

Opozvanom kandidatu, kao i ogranku, organizaciji ili podružnici HKS koji je tražio opoziv, stoji na raspolaganju priziv Izvršnom odboru podružnice HKS kojoj ogranak pripada, a u slučaju potvrđenog opoziva priziv Predsjedništvu HKS.

Rok za opoziv kandidata je dva tjedna.

Opoziv počinje teći od dana kad je zaključak o opozivu uručen opozvanom kandidatu.

Opoziv stupa na snagu danom donošenja odluke nadležnog tijela.

13. KOALIRANJA S DRUGIM POLITIČKIM STRANKAMA ILI NEZAVISNIM LISTAMA

Članak 136.

Na temelju smjernica Glavnog odbora, Predsjedništvo HKS donosi odluke o ulasku u predizborne koalicije s drugim strankama i nezavisnim listama na državnoj razini.

Glavni odbor HKS donosi odluku o ulasku HKS u koaliciju parlamentarnih stranka radi formiranja parlamentarne većine u Hrvatskom saboru, dvotrećinskom većinom glasova svih članova Glavnog odbora.

Članak 137.

Za odluku podružnice o predizbornom ili postizbornom koaliranju s drugom strankom ili strankama i nezavisnim listama, te kandidiranju pojedinog kandidata, podružnica mora zatražiti stav Predsjedništva HKS ako je namjera koaliranja u suprotnosti sa smjernicama Glavnog odbora HKS.
Za odluku organizacije i temeljnog ogranka o predizbornom ili postizbornom koaliranju s drugom strankom ili strankama i nezavisnim listama, organizacija i temeljni ogranak mora zatražiti prethodno mišljenje Izvršnog odbora podružnice ako je namjera koaliranja u suprotnosti sa smjernicama Vijeća podružnice i Glavnog odbora HKS. U slučaju nesuglasja, podružnica će zatražiti stav Predsjedništva HKS.

Ako su odluke podružnice, organizacije ili temeljnog ogranka i dalje u koliziji sa stavom Predsjedništva HKS, pravovaljana je nakon toga ona odluka koju donese Predsjedništvo HKS.
Prethodna mišljenja od nadležnog tijela, predsjednik temeljnog ogranka, organizacije ili podružnice, mora zatražiti najmanje deset (10) dana prije odlučivanja u temeljnom ogranku, organizaciji ili podružnici.

Članak 138.

HKS se može udružiti u međunarodne saveze političkih stranaka konzervativnog predznaka te druge organizacije koje im pomažu u političkom radu.

Odluku o stupanju u takve saveze i udruge donosi Glavni odbor na prijedlog Predsjedništva HKS.

14. RASPUŠTANJE USTROJSTVENIH TIJELA

Članak 139.

Izvršni odbori svih ustrojstvenih oblika HKS, mogu biti raspušteni zbog ne provođenja ili djelovanja koje je u suprotnosti sa Statutom, Programom, Kodeksom časti, odlukama Glavnog odbora i Predsjedništva HKS.
Prijedlog Predsjedništvu HKS, za raspuštanje Izvršnih odbora podružnica, organizacija i temeljnih ogranaka, mogu podnijeti:

  • najmanje pedeset (50) posto članova proširenog Izvršnog odbora,
  • predsjednik Izvršnog odbora,
  • predsjednik višeg ustrojstvenog tijela,
  • predsjednik HKS.

Odluku o raspuštanju Izvršnih odbora podružnica, organizacija ili temeljnih ogranaka donosi Predsjedništvo HKS.

Po raspuštanju ustrojstvenog oblika, na prijedlog predsjednika, Predsjedništvo HKS imenuje povjerenika sa zadaćom organiziranja i obnavljanja tijela podružnice, organizacije ili ogranka, a koji je dužan u roku od šezdeset (60) dana sazvati Zbor članova raspuštenog ustrojstvenog oblika.
Ako povjerenik ne sazove izvanredni Zbor članova, sazvat će ga Predsjedništvo HKS.
Na postupak novog izbora Izvršnog odbora, primjenjuju se redovna pravila koja vrijede za izbore ustrojstvenih tijela.

15. FINANCIRANJE

Članak 140.

HKS, radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva stječe prihode od imovine u svojem vlasništvu, od članarina odnosno od članskih doprinosa, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih prihoda (donacija), prodaje marketinškog materijala, organizacije stranačkih manifestacija te drugih zakonom dozvoljenih izvora.

Stranka HKS je neprofitna organizacija.

Imovinu HKS čine prihodi koje kao stranka ostvaruje od:

  • članarine
  • donacija i dotacija iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne uprave i regionalne samouprave
  • sredstava dobivenih od međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje stranke, a nisu u suprotnosti sa Zakonom
  • osobnih prihoda
  • sredstava ostvarenih organiziranjem seminara i predavanja, od izdavačke djelatnosti sukladno Zakonu te iz drugih izvora sukladno zakonskim propisima o strankama.
Članak 141.

Svi prihodi i rashodi određuju se Financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijede za godinu za koju je donesen, a donosi ga, na prijedlog Predsjedništva, Glavni odbor HKS.

Po završetku godine za koju je donesen Financijski plan, Glavni tajnik sastavlja, a Glavni odbor HKS utvrđuje završno Financijsko izvješće.

Predsjedništvo HKS ima naredbodavno pravo u raspolaganju imovinom HKS.

Financijsko poslovanje HKS vodi se preko žiro računa HKS.

16. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 142.

Statut je najviši normativni akt HKS kojim se uređuje unutarnji ustroj i upravljanje u stranci.

U redovnoj proceduri, Statut se donosi u postupku opisanom ovim Statutom.

Mimo redovne procedure, postupak donošenja Statuta, odnosno nacrta izmjena i dopuna Statuta, može pokrenuti trideset (30) posto članova HKS, središnja tijela stranke ili najmanje pet podružnica HKS.

Prijedlozi s tim u svezi dostavljaju se Predsjedništvu HKS koje se dužno pismeno očitovati i obavijestiti o tome predlagatelja.

Ovaj Statut tumači Sabor HKS, a između njegova dva zasjedanja pravna tumačenja daje Nadzorni odbor.

Statut HKS temeljni je opći akt HKS kao stranke. Svi drugi opći akti HKS moraju biti u skladu s odredbama Statuta HKS.

Izmjene i dopune Statuta HKS donosi Redovni, Izvanredni, te iznimno, po odluci Glavnog odbora i Izborni Sabor HKS. Nacrt izmjena i dopuna Statuta HKS priprema Predsjedništvo, a utvrđuje Glavni odbor HKS.

17. PRESTANAK DJELOVANJA HKS

Članak 143.

HKS može prestati postojati odlukom tijela državne vlasti ili odlukom Sabora HKS. Odluka o prestanku postojanja HKS donosi se dvotrećinskom većinom svih članova Sabora HKS.

Stranka HKS može prestati postojati i spajanjem ili pripajanjem drugoj političkoj stranci, ali samo dvotrećinskom odlukom svih zastupnika Sabora HKS.

Članak 144.

U slučaju prestanka rada HKS, imovina koja preostane nakon podmirenja obveza HKS pripast će, odlukom Sabora HKS o prestanku rada, udruzi koja se bavi humanitarnim radom.

18. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 145.

Od stupanja na snagu ovog Statuta do održavanja sljedećih izbora za stranačke funkcije, tijela HKS i tijela ustrojstvenih oblika po potrebi imenuju vlastite nedostajuće članove kako bi dosegli broj članova utvrđen ovim Statutom.

Područna tijela HKS će se uskladiti s odredbama ovog Statuta u roku od godine dana donošenja ovog Statuta.

Ovlašćuje se Predsjedništvo HKS da u slučaju takvog zahtjeva Ministarstva uprave, napravi samo nužne izmjene Statuta.

Članak 146.

Glavni odbor HKS će, u roku devedeset (90) dana od održavanja Sabora HKS, usvojiti Etički kodeks članova stranke.

Svaki kandidat za dužnosnika ili za člana upravnih tijela HKS, kao i član HKS koji se kandidira na listi HKS na neku dužnost u izvršnoj vlasti ili u neka predstavnička tijela bez obzira na razinu tih tijela vlasti, osobno mora potpisati da je upoznat s Etičkim kodeksom i da je spreman na njegovo poštivanje.

Članak 147.

Imenovanja u glavno tajništvo ili druga administrativna tijela HKS ili podružnice, odnosno u tijela čiji se članovi ne biraju, obavlja Predsjedništvo HKS, odnosno Izvršni odbor podružnice, na prijedlog Predsjednika HKS, odnosno predsjednika podružnice.
Odluke koje su donesene po dosadašnjem Statutu ostaju na snazi ako nisu u suprotnosti s ovim Statutom.
Pitanja koja nisu uređena ovim Statutom, uređuje Glavni odbor, a u žurnim slučajevima i Predsjedništvo, svojim odlukama, u skladu s važećim odredbama Statuta HKS.

Članak 148.

Statut HKS donio je Sabor HKS i stupa na snagu odmah po njegovom donošenju.
U Zagrebu, 04. ožujka 2017. godine.
Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček

Kontaktirajte nas

Hvala Vam na vašem upitu. Javit ćemo Vam se prvom prilikom.

Not readable? Change text.

Start typing and press Enter to search